Međunarodni tim astronoma otkrio je u našem bliskom svemirskom susjedstvu udaljenom oko 40 svjetlosnih godina, planetarni sustav sa sedam planeta veličine Zemlje koji kruže oko hladne patuljaste zvijezde TRAPPIST-1, a koji se svi nalaze u pojasu u kojem bi mogli imati umjerene temperature i vodu u tekućem stanju, objavila je NASA-a. Prema radu predstavljenom u prestižnom časopisu Nature, tri od planeta u tom sustavu nalaze se u zoni Zlatokose što znači da bi na njima mogli postojati oceani, a na temelju procesa u kojima su nastali može se zaključiti da vjerojatno imaju i atmosferu. Uz to gravitacijske sile koje djeluju na planete 'masiraju' njihove unutrašnjosti tako da usporavaju njihovo hlađenje. To, među ostalim, znači da bi trebali biti i tektonski i geološki aktivni poput Jupiterova mjeseca Io. Najmanje šest unutrašnjih ima gustoću koja odgovara kamenim planetima. Svi navedeni čimbenici zajedno dobar su razlog za pretpostavku da bi u sustavu mogli postojati uvjeti za život. U svakom slučaju to je planetarni sustav s najvećim brojem objekata koji bi mogli imati tekuću vodu i život koji je ikada do sada pronađen. Stoga će biti vrlo važan cilj budućih astronomskih i astrobioloških istraživanja. Znanstvenici očekuju da će sljedeća generacija teleskopa poput Jamesa Webba i europskog Ekstremno velikog teleskopa omogućiti traženje vode, a možda čak i života u sustavu TRAPPIST-1. Oni bi trebali tragati za spektralnim signalima da na planetima postoje tvari poput vode, metana, kisika i ozona, piše Index.
 

Ivan Đikić: Napuštam Hrvatsku kao znanstvenik

Jedan od najboljih hrvatskih znanstvenika Ivan Đikić poslao je otvoreno pismo premijeru Plenkoviću, ali i cjelokupnoj javnosti u kojemu poručuje kako napušta Hrvatsku, ali će nastaviti borbu protiv plagiranja. Đikić je napisao kako je danas napustio mjesto sveučilišnog profesora na Medicinskom fakultetu u Splitu i zaključao vrata svog laboratorija. Za svoj odlazak optužio je rektora splitskog sveučilišta Šimuna Anđelinovića i premijera Andreja Plenkovića koji ga je javno i nekorektno napao u Saboru. - "Mnogi me pitaju zašto se toliko zalažem za borbu protiv plagiranja u Hrvatskoj iako imam uspješnu znanstvenu karijeru, obitelj i ugodan život u Njemačkoj i Kaliforniji? Svoj odgovor sam javno uputio premijeru Plenkoviću: Iz čistog uvjerenja da je plagiranje opasna prijetnja hrvatskom društvu koja oduzima talente i budućnost mladih te šteti svakom pojedincu koji cijene svoj rad. Rad je jedna od najsvetijih kategorija kojom odgovaramo na pitanje ljudske egzistencije, i taj nam rad nitko nema pravo ukrasti, činom plagiranja. U kratkom vremenu Hrvatsku je napustilo preko 60.000 mladih, a jedan od razloga takvog odlaska je nepovjerenje u vrijednosni sustav društva. Štićenjem plagijatora u Saboru, Vladi, Ustavnom sudu, bolnicama, sveučilištima i drugim institucionalnim strukturama društva, takvo nepovjerenje samo se pojačava. Žalosno je da političke stranke monolitno podržavaju svoje plagijatore dok žurno napadaju plagijatore drugih stranaka, ali prave posljedice i sankcije za plagijatore trenutno ne postoje." - napisao je, između ostalog, u svom otvorenom pismu Ivan Đikić.
 
U utorak, 7. veljače 2017. u 18 sati u dvorani Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Splitu (Palača Milesi) održat će se predavanje gospođe Mladenke Dabac dipl. ing. arh., mag.ing.aedif., ovl.arhitekt, DWB, Berlin/ Karlsruhe/Zagreb autorice i osnivačice inovacija: + green concept, + green toplice, + green hotel. Mladenka Dabac tematizira i propituje održivi, dugoročni razvoj održivih gradova odnosno zelenih gradova budućnosti, što je ključna tema započetog milenija, njegovih izazova, novih mogućnosti, ali i prijetnji. Sve temelji na primjerima, vlastitim ili odabranim, ponajboljih EU i svjetskih praksi, stvarajući dugoročno održive prostorne modele.
 

ADO: Buduće planetarne Misije

Koje su trenutno aktualne planetarne misije? Da li smo otkrili sve što smo mogli ili Sunčev sustav još uvijek krije mnoge tajne? Koje su planetarne misije u pripremi i što nas čeka u budućnosti? Odgovore na ova pitanja možete saznati u subotu, 3.12.2016. s početkom u 20 sati u dvoraniu nekadašnjeg Ilirskog sjemeništa u Omišu. Ovo zanimljivo popularno-znanstveno predavanje Astronomskog društva Omiš održati će Josip Mušac, predsjednik spomenute udruge. Prošlo je skoro 60 godina otkako su ljudi poslali prvu planetarnu sondu put planeta Venere. Nakon toga uslijedilo je nekoliko desetljeća uzbudljivog istraživanja i otkrivanja tajni Sunčeva sustava. Od tada pa do danas fotografirali smo svaki planet a na neke smo se čak i spustili robotske sonde. Koje su trenutno aktualne planetarne misije? Što NASA, ESA, Rusija, Kina, Indija, Japan i američki privatni sektor (SpaceX i ostali) pripremaju za ne tako daleku budućnost moći će te saznati u subotu u Omišu. Vidimo se! (Povedite i nasljednike.. :-)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i njen Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa predstavili su u srijedu, 30.11. knjigu "Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj". U izradi ovog djela, koje je temelj promišljanja budućnosti i razvoja Hrvatske, sudjelovalo je 46 vrhunskih znanstvenika i stručnjaka, a njeno izdavanje pomogli su Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grad Zagreb. Knjiga "Hrvatska prirodna bogatstva" podijeljena je u sedam poglavlja:  energente, odnosno primarnu energiju, pitke i površinske vode, metalne i nemetalne sirovine, šume i šumsko zemljište, poljoprivredu i poljoprivredno zemljište, prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu te ekonomiku, odnosno racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima. Tijekom 2017. bit će objavljena i knjiga s popisom hrvatskih kulturnih dobara  koja će obuhvatiti prirodne krajobraze, kulturne krajolike, kulturno-povijesne svete krajolike, arheologiju, ruralne etnološke cjeline, urbane kulturne cjeline i spomenike svjetske baštine, prirodne kulturne itinerere, materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, hrvatski jezik, stanovništvo, kao i odgoj, naobrazbu, znanost, umjetnost te etičke i bioetičke vrijednosti.
 
Udruga zagrebačkih Poljičana "Sveti Jure" u Zagrebu, Ilica 48 (Poljički dvor) u utorak, 29.11. s početkom u 19 sati priređuje predavanje povjesničara dr.sc. Anđelka Mijatovića na temu "Obrana Sigeta 1566. godine i njezino povijesno značenje". Ovim se predavanjem Poljičani u Zagrebu pridružuju nacionalnom obilježavanju 450. obljetnice Sigetske bitke, tog značajnog događaja a hrvatske povijesti, a kojim je završena jednomjesečna opsada te ugarske utvrde i time zaustavljen daljnji prodor moćne osmanske vojske na osvajačkom putu prema Beču. Bio je to prijelomni trenutak za zapadnu kulturu i civilizaciju u kojem se politički i vojnički ističu Hrvati, predvođeni zapovjednikom Nikolom Šubićem Zrinskim. Od 1543. do 1566. godine Nikola Šubić Zrinski bio je hrvatski ban, a junačka smrt na bojnom polju izdigla ga je na pijedestal hrvatskog nacionalnog junaka koji i danas simbolizira hrabrost, junaštvo i domoljublje.
 
Hrvatska zajednica tehničke kulture krovna je nacionalna udruga tehničke kulture u Hrvatskoj i jedna od najstarijih organizacija u Europi koja djeluje na promicanju i razvitku tehničke kulture te na popularizaciji znanosti i inovatorstva. Uz Tehnički muzej Nikola Tesla, okuplja 16 nacionalnih saveza tehničke kulture, 19 županijskih i 34 gradske zajednice tehničke kulture. Zajednica tehničke kulture bila je i ostala mjesto stvaranja novih, drugačijih, inovativnih ideja u kojima je sudjelovalo na tisuće djece i mladih svih uzrasta, a ove godine slavi 70 godina rada. Među nagrađenim od sedam godišnjih nagrada za 2015. bio je i predsjednik Zajednice tehničke kulture  Splita i Splitsko-dalmatinske županije Ivica Pivačić dipl.ing., za osobit doprinos razvitku i unapređenju inventivnog rada i primjeni inovacija. Posebna priznanja za izniman doprinos rezvitku i promicanju tehničke kulture nagrađeni su: tajnica Zajednice tehničke kulture Splita Maja Novaković, Predsjednik Radio kluba Vidova Gora Ivica Pavišić iz Supetra,  ravnatelj osnovne škole Kman Martin Olujić, predsjednik Radio kluba "Marjan“  Zoran Mikulka, ravnatelj srednje Elekttrotehničke škole mr.sc. Igor Radanović i profesori dr.sc. Stjepan Kovačević i dr.sc. Josip Milat.
 
Molba Šimuna Anđelinovića, rektora Seučilišta Split, da susjedne općine i gradovi doniraju znanstveno-obrazovnoj ustanovi parcele na kojima bi se gradili sadržaji nužni za razvoj Sveučilišta, ali i lokalnih sredina, naišla je na plodno tlo kod solinske i kliške gradske vlasti. Solinjani su ponudili 20.000 kvadrata uz Salonu, a općina Klis je Sveučilištu ponudila čak 210.000 četvornih metara na predjelu Kurtovići Sjever, u blizini granice s dugopoljskom općinom. U vijećnici Općine Klis odražana je prezentacija idejnog rješenja izgradnje Sveučilišnog  kampusa u Klisu s tehnološkim parkom i pripadajućim sadržajima općinskom vijeću Općine Klis (studentski dom, Europska sveučilišna bolnica, zgrade za razvoj IT tehnologije i start-up tvrtki, Fakultet mediteranske poljoprivrede, sportsko-rekreacijski sadržaji..). U Kampusu Klis osim smještajnih kapaciteta studenata i gostujućih predavača planiramo otvoriti novi studij Mediteranskih kultura, staklenike u kojem bi odmah i praktično primjenjivali naučeno, sveučilišni restoran koji će sve proizvode koristiti za prehranu studenata, Europsku sveučilišnu bolnicu, zgradu za IT start-upove... Ma ukratko cijeli novi studentski grad Klis..
 
Splitski akademik i doktor znanosti Nenad Cambj je u okviru događanja na ovogodišnjoj Knjizi Mediterana predstavio svoje novo djelo "Dioklecijan, Vir prudens, moratus callide et subtilis ili Inventor omnium malorum. Povijesne kontroverze i današnje dileme". Radi se o dvojezičnoj knjizi u izdanju Književnog kruga i Filozofskog fakulteta u Splitu, a tekst je na engleski preveo Graham McMaster. Akademik Cambj je autor 40 monografija i radova o caru Dioklecijanu, na hrvatski je preveo većinu povijesne građe o njemu, pa i Laktancijevo djelo "O smrtima progonitelja" iz kojeg je uglavnom i stvorena slika o rimskom vladaru kao mrzitelju kršćana. Kao neprijeporni autoritet u ovom području, dr. Cambj nastavlja rasvjetljavati životne okolnosti vezane za rimskog imperatora koji se povukao s vlasti te posljednjih deset godina proveo živeći u svojoj Palači u Splitu..
 

Sinj: 7. Festival znanosti

U ponedjeljak će se u Alkarskim dvorima u 17 sati upriličiti svečanost otvaranja 7. Festivala znanosti – Sinj 2016 - kojem je cilj promicanje znanja, izvrsnosti, inovativnosti i znanosti kao temeljnih vrijednosti za razvoj društva i gospodarstva u Hrvatskoj i uopće, te približavanje ovih tema sinjskim srednjoškolcima. Glavni gost-predavač na Festivalu je akademik Igor Rudan, autor i koautor više od 400 znanstvenih radova s područja biomedicine i zdravstva te sedam znanstvenih knjiga te prvi Hrvat nakon Ruđera Boškovića član Kraljevskog društva britanske Akademije znanosti. Uz organizaciju predavanja svjetskih priznatih znastvenika, za sinsjke srednjoškolce je i ove godine organiziran Znanstveni kviz znanja, a ovogodišnji Festival bit će zanimljiv i po tome što će ga se moći pratiti i ako se ne dođe u Sinj - preko CARNet-ovog live streama.
 

Dalmacija "crna meteo rupa" Europe

Zašto Dalmacija ni u 21. stoljeću nema meteorološki radar i kako dalje, pokušat će sljedećeg utorka, 27. rujna s početkom u 19 sati u Zvjezdanom selu Mosor odgovoriti dr. Bojan Lipovščak, najveći stručnjak u Hrvatskoj na području meteo radara, u okviru predavanja o važnosti radarskih mjerenja u meteorologiji te njegovoj važnosti i primjeni u svakodnevnom životu. Uvodni dio predavanje održat će se Rade Popadić, suosnivač Crometea, a njegovo predavanje nosi naziv "Hrvatski lovci na oluje". Bez radara nema suvremene meteorologije, a Dalmacije je meteorološki najdinamičnije područje u Hrvatskoj i jednoj od najturbulentijih u Europi. S obzirom da su prva službena meteorološka mjerenja u Dalmaciji počela još prije 150 godina, Dalmacija zaslužuje da je se meteorološki tretira ravnopravno s ostatkom zemlje i Europe. Na znanje i ravnanje novim sastavljačima vlasti u Hrvata da bolje prepoznaju ovu problematiku od svojih prethodnika.
 
Prof. Miroslav Radman će na predavanju koje će se održati u četvrtak, 15. rujna, s početkom u 18 sati u hotelu Park, govoriti o strategijama kojima se živi organizmi, bore za ono što im je najvažnije, a to je preživljenje - nastavak zdravog života.
 
 
Udruga Zvjezdano selo Mosor (ZSM) sredinom svakog kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Sitno Gornjem. Ove godine će ono biti upriličeno u petak, 12. kolovoza uvečer. Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje toga dana u popodnevnim satima, kratko vrijeme prije smrkavanja u našim krajevima. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena već u 19.30 h. Večernji program će biti upotpunjen predavanjem Ante Radonića, voditelja planetarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu i stalnog gosta popularne radijske emisije "Andromede“. Predavanje s danas vrlo aktuelnom temom "Rakete i svemirski brodovi privatnih tvrtki", započet će u 20.00 h, piše DalmacijaNews..
 

Ljetna Tvornica Znanosti 2016. u Splitu

Ljetna Tvornica Znanosti su radionice na kojima djeca i mladi u dobi od 9 do 18 godina dolaze u izravni kontakt sa znanstvenim načinom razmišljanja te ih se potiče na samostalno i kreativno rješavanje problema. Ove godine u Splitu radionice Ljetna Tvornica Znanosti se održava od 25. do 31. srpnja 2016 u Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS). Na njima sudjeluje 140 djece, a svijet znanosti im približava 46 mentora. Kroz igru, eksperimente i modele koje sami  osmišljaju i konstruiraju, djeca upoznaju svijet koji ih okružuje, sve od njegovih najosnovnijih dijelova, do kompleksniji fenomena, te prirodne zakone koji se kriju iza procesa u prirodi. Na takav način se odmičemo od “školske” znanosti kao statičnog znanja prema nečemu što može isprobati svatko tko želi. Mentori (volonteri koji su studenti, asistenti, profesori i sl.) organiziraju teme radionica na koju se prijavljuje 5 do 7 djece, a koje su prilagođene određenom uzrastu. Sve skupa traje 7 dana, gdje su u malim grupama intenzivno radi na neklasičan način. Na ovaj način potiče se razvoj dječjih intelektualnih potencijala te inovativnog i kritičkog načina razmišljanja. Uz to, razvija se  želja za istraživanjem te shvaćanje važnosti timskog rada, komunikacije i razmjene informacija. Sudionici radionica imaju priliku upoznati se ne samo sa znanošću kao procesom, već i sa znanstvenikom kao osobom..