ISABS kongres u Splitu i Podstrani

U Splitu od 18. do 22. lipnja traje 11. kongres u organizaciji jednog od najuglednijih međunarodnih znanstvenih društava iz područja personalizirane medicine te kliničke i sudske genetike - ISABS - na kojemu će se okupiti svjetska krema iz tih znanstvenih područja, uključujući i čak četvero dobitnika Nobelove nagrade: prof.dr. Paul Modrich sa Sveučilišta Duke, prof.dr. Avram Hershko s Izraelskog instituta za tehnologiju, prof.dr. Robert Huber s Biokemijskog instituta Max Planck te prof.dr. Ada Yonath s Instituta za znanost Weizmann.
U kliničkom dijelu kongresa glavna je tema personalizirana medicina, a uz to naglasak će biti na epigenomici, staničnoj i genskoj terapiji te na imunoterapiji, regenerativnoj medicini, glikomici, farmakogenomici, forenzičkoj i antropološkoj genetici. Jedan od najzaslužniji za ISABS kongres u Splitu je predsjednik i osnivač ISABS-a, prof.dr. Dragan Primorac koji je naglasio da će iz Splita u svijet biti odaslana poruka o smjeru razvoja medicine 22. stoljeća, koja predstavlja potpuno novu medicinu temeljenu na individualiziranom pristupu pacijentu kroz princip: pravi lijek, u pravoj dozi, u pravom trenutku, za pravog pacijenta.
 

SpliTech 2019. konferencija u Splitu i Bolu

Četvrta Međunarodna multidisciplinarna konferencija o pametnim i održivim tehnologijama SpliTech 2019. održava se od 18. do 21. lipnja u Splitu i Bolu na Braču. Više od 500 uglednih znanstvenika i stručnjaka iz akademske zajednice iz cijelog svijeta, predstavnici gospodarstva te javnih institucija okupit će se kako bi razmijenili znanja na području pametnog okružja/grada, energije i inženjerskog modeliranja te zdravlja.
- Uvodno predavanje na otvorenju konferencije održat će Luigi Atzori, vodeći znanstvenik na području IoT tehnologija. U Dalmaciji dolazi i David Wilkinson s University of British Columbia. Riječ je voditelju tima koji stoji iza prve litij-ionsku komercijalne baterije - kazao je glavni organizator SpliTech-a, prof.dr.sc. Sandro Nižetić.
Posljednjeg dana konferencije, 21. lipnja, na FESB-u održat će se besplatan jednodnevan Internet of Things (IoT) day s ciljem povezivanja IoT tvrtki, startupova, fakulteta, studenata, znanstvenika te svih geekova i zaljubljenika u IoT kako bi podijelili svoje znanje, iskustvo i viziju o tehnologiji, rješenjima i poslovnim prilikama. Primjene IoT-a su široke, te uključuju pametne zgrade, pametnu logistiku, upravljanje voznim parkovima (Smart City), agrikulturu, kao i pametno upravljanje energijom, što su ujedno i teme koje IoT day obuhvaća.
 
Treća Međunarodna konferencija "Napredak u biomedicinskim istraživanjima III" održava se od 17. do 21. lipnja 2019. u Splitu, na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) i okupit će više od stotinu znanstvenika iz 16 zemalja svijeta koji će, uz ostalo, prezentirati rezultate najnovijih istraživanja koji se odnose na uzroke i liječenje Parkinsonove bolesti. U suorganizaciji MedILS-a i Sveučilišta u Torontu, odnosno prof. Miroslava Radmana, prof. Mladena Merćepa i prof. Igora Štagljara, znanstvenici s najprestižnijih svjetskih sveučilišta i znanstvenih centara raspravljat će o molekularnoj i staničnoj biologiji bolesti, osobito u neuroznanosti, imunologiji, metabolizmu i raku. Sudionici ovogodišnje konferencije posebno će se usredotočiti na koncepte i izazove unutar svakog od navedenih znanstvenih područja kroz predavanja o najnovijim tehnologijama u genomici, proteomici i metabolomici, signaliziranju raka, razvoju terapije, DNA oporavku i imunoterapiji. Više informacija o samoj konferenciji s detaljnim popisom govornika potražite ovdje.
 
U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt u srijedu, 12. lipnja 2019., s početkom u 19.30 sati u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu (Zrinsko-frankopanska 19) održat će se predavanje arhitekta Ante Kuzmanića pod nazivom "Urbano-kulturološki krajolik grada"., koje će biti popraćeno i video projekcijom, piše portal Dalmacija Danas. U najavi predavanja poznati splitski arhitekt Kuzmanić istaknuo je sljedeće: "Sva svoja predavanja počinjem slikom Splita, Kaštela i Trogira i nevjerojatnom topografijom Marjana, Mosora i Kozjaka. Taj jedinstveni prostor je podijeljen u tri grada, pet općina, a već sutra će biti jedan metropolitanski grad. Urbani krajolik, koji označava nejasnu sliku između sela i grada, ovdje je bolje nazvati kulturološki krajolik.". HU Benedikt poziva sve zainteresirane građane na ovo zanimljivo i poučno predavanje..
 
Predavanje prof. Hrvoja Smodlake o Marjanu održati će se u utorak, 23.4. u 18 sati u prostorima Sveučilišne knjižnice u Splitu.
S obzirom da je nedavno na Marjanu učinjena dvostruka šteta, na borovoj (pionirskoj) šumi i autohtonoj šumi ispod borova (šumi crnike i crnoga jasena, Orno-Quercetum ilicis) važno je nešto reći o dinamičnim procesima obnove koji su se odvijali u šumi prije njene devastacije, o kojima šira javnost nije upoznata.
Povijest uništavanja šuma na Mediteranu u kontekstu razvoja ekstenzivne poljoprivrede i stočarstva te energetske ovisnosti doveli su do značajne devastacije šuma diljem Mediterana. Govorit će se o posljedicama deforestacije te prikazati Mediteran kakav je nekad bio i kakav je sada. Prirodna spontana obnova mediteranskih šuma (sukcesija), te obnova potpomognuta čovjekovom intervencijom su se uvijek odvijale s namjerom da se šume vrate u izvorno prirodno stanje, no postoje velike predrasude i neznanje o tom prirodnom procesu. Ono što je nekima “džungla” ili “prašuma” na Marjanu, “koju treba provjetriti i očistiti” je zapravo prirodna obnova te šume koju čovjek može pravilnom intervencijom ubrzati i potpomoći. Postoje pozitivni primjeri obnove identičnih šuma (Biograd na Moru, Rab), gdje su šumari uzgojili pod alepskim borovima spektakularnu autohtonu šumu, što je i budućnost Marjana. Dakle znanje kako to postići postoji, no predrasude i dubinsko neznanje šire javnosti su prepreka obnovi mediteranskih šuma.
 

Znanstveni kafić: Svemirski glasnici

Što su to svemirski glasnici, kako ih detektiramo i što iz toga naučimo. Sustavno opažanje neba započeo je Galileo Galilei teleskopom vlastite izrade u optičkom području. U dvadesetom stoljeću razvojem fundamentalne znanosti razvila se tehnologija koja je omogućila opažanje cijelog spektra elektromagnetskih valova od radio valova pa do gama zraka. Krajem 20 stoljeća i evo početkom 21 stoljeća ovladali smo tehnologijom koja je omogućila opažanje gravitacijskih valova i neutrina. Detekcijom svih poznatim nam svemirskih glasnika gradimo cjelovitiju i koherentniju sliku evolucije svemira te studiranje fizikalnih procesa na ekstremnim energijama koje ne možemo dobiti u laboratoriju i u najsnažnijim akceleratorima.
Sve zainteresirane za gornje teme pozivamo na znanstveni kafić u kavani Lvxor u Splitu, u petak, 12.4. u 18:30 h, koji se održava u sklopu Festivala znanosti 2019. Prof.dr.sc. Nikola Godinović s FESB-a upoznati će Vas s ovim zanimljivim temama u predavanju "Svemirski glasnici".
 

Znanstveni kafić: cijepljenje povrća - nešto novo?

Cijepljenje povrća je tehnika poznata od davnina koja je zavrijedila posebnu pozornost proizvođača i znanosti posljednih 15-ak godina. Cijepljenje / navrtanje željenih sorti na odgovarajuće podloge smatra se okolišno povoljnom tehnologijom jer omogućava uzgoj u nepovoljnim uvjetima sa smanjenom upotrebom različitih agro-kemikalija, ali uz zadržavanje ili povećanje željenog prinosa.
O cijepljenju povrća i da li je to nešto novo govoriti će dr.sc. Branimir Urlić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u u četvrtak, 11.4. u 18:30 sati na znanstvenom kafiću u kavani Lvxor u Splitu, u sklopu Festivala znanosti 2019. Na predavanju će biti riječi o najnovijim svjetskim saznanjima, ali i iskustvima o primjeni ove tehnologije u hrvatskim uvjetima.
 

Festival znanosti u Splitu 2019

Sveučilište u Splitu je i ove godine je za 17. Festival znanosti pripremilo iznimno bogat program. Festival znanosti je manifestacija kojoj je cilj približiti znanost javnosti, odnosno informirati javnost o aktivnostima i rezultatima u području znanosti i umjetnosti, poboljšati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja. Festival će se održati od 8. do 13. travnja 2019. godine, a ovogodišnja tema su 'Boje'. Tijekom pet dana trajanja Festivala na 30-ak lokacija u gradu posjetitelje očekuje više od 100 različitih aktivnosti, odnosno gotovo 200 događanja poput radionica, predavanja, prezentacija pokusa, tribina i izložbi koje su za posjetitelje potpuno besplatne, a u koja su uključeni brojni gradski muzeji, instituti, kazališta, vrtići, osnovne i srednje škole kao i udruge, preko 700 sudionika i volontera.
- Kroz aktivnosti Festivala želimo pokazati da znanost nije predodređena samo za takozvane geekove, već može biti dostupna svima. Najvažnije je kod mladih pobuditi interes da se bave znanošću i zato  nakon Festivala na našim fakultetima nastavljamo s brojnim aktivnostima koje su namijenjene upravo njima - poručio je prof.dr.sc. Saša Mladenović, operativni voditelj Organizacijskog odbora Festivala.
 

Znanstveni kafić: Zeleno za zdravlje

Mora li maslina biti zelena da bi ulje bilo zdravo? Jesu li sva maslinova ulja zdrava? Zašto je maslinovo ulje zeleno? Jesu li zelena maslinova ulja zdravija od onih žutih ili žuto/zelenih? Ima li uopće zelena boja maslinovog ulja veze s kvalitetom ulja?
U sklopu Festivala znanosti 2019 u utorak, 9.4. u 18:30 h u kavani Lvxor u Splitu održati će se znanstveni kafić na temu "Zeleno za zdravlje - ekstra djevičanska maslinova ulja s dodanom zdravstvenom vrijednošću". Prredavačica je maslinarim dobro poznata Doc.dr.sc Mirela Žanetić s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, koja će na predavanju odgovoriti na gornja i mnoga druga pitanja o zdravstvenom aspektu maslinova ulja.
 

Znanstveni kafić: Budućnost svemira i ljudskog roda

Svemir će, sudeći po sadašnjim kozmološkim spoznajama, završiti u hladnoj smrti. Ali je zato bliska budućnost poprilično blistava: već nekoliko stotina godina ljudski rod napreduje i vrlo vjerojatno će se tako i nastaviti. Ako ekstrapoliramo napredak čovječanstva iz zadnjih 50 u blisku budućnost, u sljedećih 100-tinjak godina možemo očekivati da na svijetu više neće biti niti gladnih niti siromašnih niti nepismenih ljudi, a vjerojatno će se nastaviti..
U sklopu Festivala znanosti 2019 Udruga bivših studenata Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) organizira znanstveni kafić u kavani Lvxor u Splitu, u srijedu, 10.4. u 18:30 h. Tema predavanja je "Budućnost svemira i ljudskog roda", a predavač je prof.dr.sc. Ivica Puljak s FESB-a.
 

Znanstveni kafić: Imunoterapija raka

U sklopu Festivala znanosti 2019 Udruga bivših studenata Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) organizira znanstveni kafić u kavani Lvxor u Splitu, u ponedjeljak, 8.4. u 18:30 h. Tema predavanja je "Imunoterapija raka", a predavač je prof.dr.sc. Janoš Terzić s Medicinskog fakulteta Split. Imunoterapija raka - jedina terapija ikad koja je produžila život ljudima s metastaskim melanomom. Po nekima je imunoterapija jedno od najvećih otkrića u onkologiji. Za rad na njenom razvoju prof. Jamesa P. Allisona i prof. Tasukua Honja su i dobili Nobelovu nagradu. Prof.dr.sc. Janoš Terzić prezentirat će povijest terapije, od otkrića pa do ovogodišnje Nobelove nagrade.
 
Ako Vas zanimaju moderne programerske teme, kako konkretno pomoću neuralne mreže ili "Naive Bayesa" analizirati tekst ili govor i kako to konkretno upotrijebiti u vlastitoj AI aplikaciji, pogledajte dva projekta sa kodom, prikazom korištenih biblioteka te provjerite kako u praksi konkretno rade. I naravno, saznajte više o tome kako "Sentiment Analysis" funkcionira i za što se sve može (is)koristiti.., podružite se s kolegama i ostalima koje zanimaju ove inženjerske teme uz diskusiju i osvježenje na kraju radnog tjedna, u petak, 8.3.2019. uz Calypso pizze i pivo i slobodan ulaz za sve, uz prethodnu prijavu radi boljeg planiranja druženja.
A poslije još stignete i "sentiment analisis" provjeriti na koncertu Ninu Badrić u Spaladium Areni ili pak u Omišu, na izvedbi popularne i odlične "facebook" monodrame "Ja sam dama..u p.m.".
 

Međunarodni istraživački dan na FESB-u za učenike

U ponedjeljak 25.2.2019. s početkom u 9 sati na FESB-u, dvorana B320, održava se osmi po redu "Masterclass - Hands on Particle Physics” - događaj u kojem srednjoškolci na jedan dan postaju znanstvenici i analiziraju podatke iz Velikog sudarača hadrona na CERN-u (Large Hadron Collider, LHC). U tim podacima će pronaći razne čestice, a među njima i Higgsov bozon. U događaju sudjeluju srednjoškolci Gimnazije "Jure Kaštelan" iz Omiša te splitskih gimnanzija: III., V. i Prirodoslovne gimnazije. Međunarodni nastavni dan omogućuje sredjoškolcima da dožive iskustvo istraživanja u znanosti na najdirektniji način. Naime, ideja vodilja programa je omogućiti učenicima iskustvo jednog stvarnog radnog dana znanstvenika. Naši srednjoškolci će taj dan raditi rame uz rame s znanstvenicima i osjetiti kako je raditi moderna međunarodna istraživanja u fizici te istovremeno učiti o subatomskim česticama kroz lako razumljive prezentacije fizičara direktno uključenih u istraživanja. U video konferenciji koja je na programu u 16 sati učenici iz Omiša i Splita će iskomunicirati svoje rezultate s učenicima iz Teherana, Bologne, Zagreba i M’Sile iz Alžira.
 

Split i njegov arhitekt

U četvrtak, 14. veljače 2019. u 18 sati u Oris Kući arhitekture u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige "Grad Split i arhitekt Ante Kuzmanić" koju su uredili Vedran Mimica i Sanja Matijević Barčot, a objavljena je u suradnji Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu i UPI2M BOOKS. Knjigu će predstaviti Vedran Mimica, Sanja Matijević Barčot, Saša Randić, Goran Rako i Ante Kuzmanić. Knjiga je koncipirana u tematski različita poglavlja u kojima su, uz profiliranu zajedničku temu, prikazana Kuzmanićeva viđenja arhitektonske prakse popraćena njegovim odabranim realizacijama i projektima. Autor uvodnih tekstova u svako poglavlje je Vedran Mimica, a detaljne prikaze pojedinih realizacija i projekata napisala je urednica knjige Sanja Matijević Barčot. Knjiga je to o gradu Splitu koja kroz Kuzmanićeva viđenja zbivanja na gradskoj planerskoj i projektantskoj sceni tijekom proteklih desetljeća, nudi odgovore na brojna pitanja ali i vizije razrješavanja problema. 
 

Obljetnica smrti Nikole Tesle

Na današnji dan, 7. siječnja 1943., u newyorškom hotelu Newyorker, usamljen i osiromašen, umro je slavni hrvatski pronalazač, elektrotehničar i fizičar Nikola Tesla. „Jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živjeli“ (prema riječima gradonačelnika New Yorka La Guardije) rođen je 10. srpnja 1856. u selu Smiljanu, nedaleko od Gospića u Hrvatskoj. Tesla je patentirao oko 700 pronalazaka, od kojih su mnogi znatno unaprijedili razvoj suvremene znanosti i svijeta ...