Obala Jadranskog mora je sastavni dio hrvatskog nacionalnog identiteta, a plaže predstavljaju važan prirodan turistički resurs. Radi krškog terena prirodne plaže su u Hrvatskoj prije iznimka, nego pravilo, pa je njihovo očuvanje i zaštita nužna. U nedostatku kapaciteta plaža, mnogi dijelovi obale bivaju nasipani različitim materijalima. Ovakva praksa je uobičajena u svijetu, no proširenja i zaštita prirodnih, te izgradnja umjetnih plaža treba biti dizajnirana u skladu s prirodnim procesima. Jedna od mnogobrojnih plaža koja se redovito nasipava, ona u Dugom Ratu, bila je predmet jednog od prvih sistematskih istraživanja provedenog 2015. i 2016. godine, tijekom kojeg su praćene promjene oblika i volumena plaže uslijed prirodnih procesa s jedne strane i nasipavanja materijala kao čovjekove intervencije u okolišu s druge strane. U dvorani bivšeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu će u organizacije udruge "Tvornica" Dugi Rat u petak, 28.04.2017. godine u 19 sati biti prikazani rezultati provedenog istraživanja, koji će dati odgovor na to što radimo dobro, a što loše kod redovitog nasipavanja plaža. Neka od pitanja o kojima će se diskutirati su vrsta materijala kojim se plaža nasipava, vrijeme nasipavanja, trajnost plaže i smjernice za održivo upravljanja plažama u budućnosti. Dobiveni rezultati su rezultat projekta RAGBICOM (akronim od eng. Resilience of artificial gravel beach and implication for coastal management – Otpornost umjetnih plaža i implikacije za upravljanje obalom). Projekt je dio međunarodnog stipendiranja i mobilnosti za iskusne istraživače unutar NEWFELPRO programa koji provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske uz sufinanciranje u sklopu programa Marie Curie FP7-PEOPLE-2011-COFUND. Predavanje će održati dr.sc. Kristina Pikelj. Vidimo se u petak u Dugom Ratu na još jednom zanimljivom i korisnom predavanju..
 

Festival znanosti u Splitu

U atriju Galerije umjetnosti uz niz znanstvenih pokusa, radionica i vježbi koje su za učenike splitskih osnovnih i srednjih škola pripremile brojne sastavnice Sveučilišta, a učenici II. Gimnazije održali su i kratki koncert, otvoren je u ponedjeljak Festival znanosti u Splitu. Festival znanosti trajat će od 24. do 29. travnja, a tema događanja bit će “Vrijeme”, a ovim putem vas pozivamo na sudjelovanje kako bi svojim dolaskom uveličali ovaj izniman događaj. – Manifestacija za popularizaciju znanosti u Republici Hrvatskoj “Festival znanosti” počinje danas i čast nam je da je ove godine, među 23 ostala grada, Split opet u organizaciji tog događaja. Pozivamo vas da u bogatom programu nađete nešto za sebe. Pripremili smo oko 150 aktivnosti u 6 dana programa, prilagođene za ljude svih uzrasta. Festival znanosti u Splitu organizira sveučilište u Splitu i udruga Alumni. Iznimno smo zahvalni galeriji umjetnina i gradu Splitu koji nas kontinuirano podržava – rekla je Livia Puljak iz organizacije festivala.
 

Zašto marširati za znanost?

Kakav je status znanosti i znanstvenika danas u svijetu i Hrvatskoj, kako vratiti povjerenje javnosti i politike u znanost, kako je to baviti se znanošću u Hrvatskoj, razlikuje li se to u odnosu na inozemna iskustva i zašto u subotu 22. travnja treba marširati za znanost. Maršem za znanost se i Hrvatska pridružuje globalnom pokretu koji je početkom ove godine, na tradiciji obilježavanja Dana planete Zemlje, spontano nastao, a do danas su se uključile desetine tisuća ljudi, posebice mladih znanstvenika, te se 22. travnja organizira više od pet stotina marševa na svim kontinentima diljem svijeta. Hrvatski Marš za znanost će se održati u Zagrebu, Splitu i Rijeci, gdje kreću u subotu u 11 h sa završnim priredbama u pet do 12 sati.
 

Okrugli stol posvećen Predragu Matvejeviću

Hrvatsko filozofsko društvo i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu ove godine po jedanaesti put organiziraju Medunarodni filozofski i interdisciplinarni simpozij “Mediteranski korijeni filozofije”. Simpozij će se održati od 6. do 8.4.2017. godine u dvorani Filozofskog fakulteta, Poljana kraljice Jelene 1/111, kraj Peristila. Simpozij se odnosi na filozofsko, ali i interdisciplinarno promišljanje specifičnosti mediteranskog multikulturnog prostora koji je iznjedrio aktualne međucivilizacijske napetosti koje prijete globalnim sukobom civilizacija, ali i otvaraju mogućnosti dijaloga i pomirenja. Ovogodišnji skup uz redovan program izlaganja uključuje i predstavljanja dviju knjiga te okrugli stol posvećen Predragu Matvejeviću.
 
Predstavljena je suradnja između Sveučilišta u Splitu i Veleposlanstva države Izrael te uspostava buduće suradnje s Izraelskim institutom za tehnologiju Technion u Haifi i Izraelskim vijećem za visoko obrazovanje. Želja Sveučilišta u Splitu je temeljem ove suradnje pokrenuti zajedničke studijske programe na engleskom jeziku, posebice u STEM području te izgradnja zajedničkog tehnološkog parka u Kampusu Klis, koji bi bio dio znanstveno poduzetničke infrastrukture Sveučilišta u Splitu. Izraelski institut za tehnologiju Technion jedno od najstarijih i najuglednijih sveučilišta u Izraelu. - Iskreno, kada sam dolazila nisam bila sigurna što će me ovdje dočekati, ali sada kada sam čula planove i smjerove, znam da će biti konkretnih rezultata. Znam da ono što je dogovoreno neće ostati na papiru već da će se poduzeti konkretni koraci. Pružit ću svu moralnu podršku suradnju, no tehničke korake će poduzeti ljudi iz Techniona i Splita - rekla je Zina Kalay Kleitman, veleposlanica Izraela, nakon sastanka s upravom i čelnicima sastavnica Sveučilišta u Splitu. Dragan Primorac, predsjednik Hrvatsko-izraelskog poslovnog kluba, kazao je kako Hrvatska i Izrael nemaju nikakvih otvorenih pitanja, ali kako trebaju napraviti značajan iskorak u suradnji u gospodarstvu, tehnologiji, znanosti. Rekao je i kako duboko vjeruje u suradnju između Izraela i Hrvatske.
 
U petak je u sklopu 3. FantaSTikona održano predavanje jednog od vodećih hrvatskih astronoma Korada Korlevića na temu "STEM edukacija, koliko rano?". U 2015. godini bilo je oko 2000 plaćenih asistenata u nastavi, a nula asistenata koji bi trebali raditi s darovitim učenicima. Oko 50% ulaganja za STEM edukaciju ide u Zagreb, a drugi dio se dijeli na ostatak Hrvatske. Vlada bi čak i dala novac samo ljudi ne pitaju i ne prijavljuju projekte. Izvrsno predavanje prof. Korlevića je završio uz poruku "Dozvoliti.. da Hrvatska bude, svima, država jednakih šansi", a više o predavanju pročitajte na stranicama portala DalmacijaDanas.
 
Udruga zagrebačkih Poljičana "Sveti Jure" poziva sve zainteresirane na predstavljanje knjige "Geološki vodič kroz Park prirode Biokovo" autora dr.sc. Ive Velića, znanstvenog savjetnika i dr.sc. Josipe Velić, prof.emerita. Predstavljanje knjige održati će se u utorak, 14.3.2017. s početkom u 19 sati u Poljičkom dvoru u Zagrebu, Ilica 48. O knjizi i njezinu nastanku govoriti će prof.dr.sc. Ivan Dragičević, dipl.ing i profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu te izv.prof.dr.sc. Nenead Buzjak, profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, te sami autori. Poljičani u Zagrebu, svrtatite na predstavljanje knjige.
 
Međunarodni tim astronoma otkrio je u našem bliskom svemirskom susjedstvu udaljenom oko 40 svjetlosnih godina, planetarni sustav sa sedam planeta veličine Zemlje koji kruže oko hladne patuljaste zvijezde TRAPPIST-1, a koji se svi nalaze u pojasu u kojem bi mogli imati umjerene temperature i vodu u tekućem stanju, objavila je NASA-a. Prema radu predstavljenom u prestižnom časopisu Nature, tri od planeta u tom sustavu nalaze se u zoni Zlatokose što znači da bi na njima mogli postojati oceani, a na temelju procesa u kojima su nastali može se zaključiti da vjerojatno imaju i atmosferu. Uz to gravitacijske sile koje djeluju na planete 'masiraju' njihove unutrašnjosti tako da usporavaju njihovo hlađenje. To, među ostalim, znači da bi trebali biti i tektonski i geološki aktivni poput Jupiterova mjeseca Io. Najmanje šest unutrašnjih ima gustoću koja odgovara kamenim planetima. Svi navedeni čimbenici zajedno dobar su razlog za pretpostavku da bi u sustavu mogli postojati uvjeti za život. U svakom slučaju to je planetarni sustav s najvećim brojem objekata koji bi mogli imati tekuću vodu i život koji je ikada do sada pronađen. Stoga će biti vrlo važan cilj budućih astronomskih i astrobioloških istraživanja. Znanstvenici očekuju da će sljedeća generacija teleskopa poput Jamesa Webba i europskog Ekstremno velikog teleskopa omogućiti traženje vode, a možda čak i života u sustavu TRAPPIST-1. Oni bi trebali tragati za spektralnim signalima da na planetima postoje tvari poput vode, metana, kisika i ozona, piše Index.
 

Ivan Đikić: Napuštam Hrvatsku kao znanstvenik

Jedan od najboljih hrvatskih znanstvenika Ivan Đikić poslao je otvoreno pismo premijeru Plenkoviću, ali i cjelokupnoj javnosti u kojemu poručuje kako napušta Hrvatsku, ali će nastaviti borbu protiv plagiranja. Đikić je napisao kako je danas napustio mjesto sveučilišnog profesora na Medicinskom fakultetu u Splitu i zaključao vrata svog laboratorija. Za svoj odlazak optužio je rektora splitskog sveučilišta Šimuna Anđelinovića i premijera Andreja Plenkovića koji ga je javno i nekorektno napao u Saboru. - "Mnogi me pitaju zašto se toliko zalažem za borbu protiv plagiranja u Hrvatskoj iako imam uspješnu znanstvenu karijeru, obitelj i ugodan život u Njemačkoj i Kaliforniji? Svoj odgovor sam javno uputio premijeru Plenkoviću: Iz čistog uvjerenja da je plagiranje opasna prijetnja hrvatskom društvu koja oduzima talente i budućnost mladih te šteti svakom pojedincu koji cijene svoj rad. Rad je jedna od najsvetijih kategorija kojom odgovaramo na pitanje ljudske egzistencije, i taj nam rad nitko nema pravo ukrasti, činom plagiranja. U kratkom vremenu Hrvatsku je napustilo preko 60.000 mladih, a jedan od razloga takvog odlaska je nepovjerenje u vrijednosni sustav društva. Štićenjem plagijatora u Saboru, Vladi, Ustavnom sudu, bolnicama, sveučilištima i drugim institucionalnim strukturama društva, takvo nepovjerenje samo se pojačava. Žalosno je da političke stranke monolitno podržavaju svoje plagijatore dok žurno napadaju plagijatore drugih stranaka, ali prave posljedice i sankcije za plagijatore trenutno ne postoje." - napisao je, između ostalog, u svom otvorenom pismu Ivan Đikić.
 
U utorak, 7. veljače 2017. u 18 sati u dvorani Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Splitu (Palača Milesi) održat će se predavanje gospođe Mladenke Dabac dipl. ing. arh., mag.ing.aedif., ovl.arhitekt, DWB, Berlin/ Karlsruhe/Zagreb autorice i osnivačice inovacija: + green concept, + green toplice, + green hotel. Mladenka Dabac tematizira i propituje održivi, dugoročni razvoj održivih gradova odnosno zelenih gradova budućnosti, što je ključna tema započetog milenija, njegovih izazova, novih mogućnosti, ali i prijetnji. Sve temelji na primjerima, vlastitim ili odabranim, ponajboljih EU i svjetskih praksi, stvarajući dugoročno održive prostorne modele.
 

ADO: Buduće planetarne Misije

Koje su trenutno aktualne planetarne misije? Da li smo otkrili sve što smo mogli ili Sunčev sustav još uvijek krije mnoge tajne? Koje su planetarne misije u pripremi i što nas čeka u budućnosti? Odgovore na ova pitanja možete saznati u subotu, 3.12.2016. s početkom u 20 sati u dvoraniu nekadašnjeg Ilirskog sjemeništa u Omišu. Ovo zanimljivo popularno-znanstveno predavanje Astronomskog društva Omiš održati će Josip Mušac, predsjednik spomenute udruge. Prošlo je skoro 60 godina otkako su ljudi poslali prvu planetarnu sondu put planeta Venere. Nakon toga uslijedilo je nekoliko desetljeća uzbudljivog istraživanja i otkrivanja tajni Sunčeva sustava. Od tada pa do danas fotografirali smo svaki planet a na neke smo se čak i spustili robotske sonde. Koje su trenutno aktualne planetarne misije? Što NASA, ESA, Rusija, Kina, Indija, Japan i američki privatni sektor (SpaceX i ostali) pripremaju za ne tako daleku budućnost moći će te saznati u subotu u Omišu. Vidimo se! (Povedite i nasljednike.. :-)
 
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) i njen Odbor za zaštitu dobara od nacionalnog interesa predstavili su u srijedu, 30.11. knjigu "Hrvatska prirodna bogatstva – zaštita i odgovorni razvoj". U izradi ovog djela, koje je temelj promišljanja budućnosti i razvoja Hrvatske, sudjelovalo je 46 vrhunskih znanstvenika i stručnjaka, a njeno izdavanje pomogli su Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Grad Zagreb. Knjiga "Hrvatska prirodna bogatstva" podijeljena je u sedam poglavlja:  energente, odnosno primarnu energiju, pitke i površinske vode, metalne i nemetalne sirovine, šume i šumsko zemljište, poljoprivredu i poljoprivredno zemljište, prometnu, digitalnu i energetsku infrastrukturu te ekonomiku, odnosno racionalno gospodarenje prirodnim bogatstvima. Tijekom 2017. bit će objavljena i knjiga s popisom hrvatskih kulturnih dobara  koja će obuhvatiti prirodne krajobraze, kulturne krajolike, kulturno-povijesne svete krajolike, arheologiju, ruralne etnološke cjeline, urbane kulturne cjeline i spomenike svjetske baštine, prirodne kulturne itinerere, materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, hrvatski jezik, stanovništvo, kao i odgoj, naobrazbu, znanost, umjetnost te etičke i bioetičke vrijednosti.
 
Udruga zagrebačkih Poljičana "Sveti Jure" u Zagrebu, Ilica 48 (Poljički dvor) u utorak, 29.11. s početkom u 19 sati priređuje predavanje povjesničara dr.sc. Anđelka Mijatovića na temu "Obrana Sigeta 1566. godine i njezino povijesno značenje". Ovim se predavanjem Poljičani u Zagrebu pridružuju nacionalnom obilježavanju 450. obljetnice Sigetske bitke, tog značajnog događaja a hrvatske povijesti, a kojim je završena jednomjesečna opsada te ugarske utvrde i time zaustavljen daljnji prodor moćne osmanske vojske na osvajačkom putu prema Beču. Bio je to prijelomni trenutak za zapadnu kulturu i civilizaciju u kojem se politički i vojnički ističu Hrvati, predvođeni zapovjednikom Nikolom Šubićem Zrinskim. Od 1543. do 1566. godine Nikola Šubić Zrinski bio je hrvatski ban, a junačka smrt na bojnom polju izdigla ga je na pijedestal hrvatskog nacionalnog junaka koji i danas simbolizira hrabrost, junaštvo i domoljublje.
 
Hrvatska zajednica tehničke kulture krovna je nacionalna udruga tehničke kulture u Hrvatskoj i jedna od najstarijih organizacija u Europi koja djeluje na promicanju i razvitku tehničke kulture te na popularizaciji znanosti i inovatorstva. Uz Tehnički muzej Nikola Tesla, okuplja 16 nacionalnih saveza tehničke kulture, 19 županijskih i 34 gradske zajednice tehničke kulture. Zajednica tehničke kulture bila je i ostala mjesto stvaranja novih, drugačijih, inovativnih ideja u kojima je sudjelovalo na tisuće djece i mladih svih uzrasta, a ove godine slavi 70 godina rada. Među nagrađenim od sedam godišnjih nagrada za 2015. bio je i predsjednik Zajednice tehničke kulture  Splita i Splitsko-dalmatinske županije Ivica Pivačić dipl.ing., za osobit doprinos razvitku i unapređenju inventivnog rada i primjeni inovacija. Posebna priznanja za izniman doprinos rezvitku i promicanju tehničke kulture nagrađeni su: tajnica Zajednice tehničke kulture Splita Maja Novaković, Predsjednik Radio kluba Vidova Gora Ivica Pavišić iz Supetra,  ravnatelj osnovne škole Kman Martin Olujić, predsjednik Radio kluba "Marjan“  Zoran Mikulka, ravnatelj srednje Elekttrotehničke škole mr.sc. Igor Radanović i profesori dr.sc. Stjepan Kovačević i dr.sc. Josip Milat.
 
Molba Šimuna Anđelinovića, rektora Seučilišta Split, da susjedne općine i gradovi doniraju znanstveno-obrazovnoj ustanovi parcele na kojima bi se gradili sadržaji nužni za razvoj Sveučilišta, ali i lokalnih sredina, naišla je na plodno tlo kod solinske i kliške gradske vlasti. Solinjani su ponudili 20.000 kvadrata uz Salonu, a općina Klis je Sveučilištu ponudila čak 210.000 četvornih metara na predjelu Kurtovići Sjever, u blizini granice s dugopoljskom općinom. U vijećnici Općine Klis odražana je prezentacija idejnog rješenja izgradnje Sveučilišnog  kampusa u Klisu s tehnološkim parkom i pripadajućim sadržajima općinskom vijeću Općine Klis (studentski dom, Europska sveučilišna bolnica, zgrade za razvoj IT tehnologije i start-up tvrtki, Fakultet mediteranske poljoprivrede, sportsko-rekreacijski sadržaji..). U Kampusu Klis osim smještajnih kapaciteta studenata i gostujućih predavača planiramo otvoriti novi studij Mediteranskih kultura, staklenike u kojem bi odmah i praktično primjenjivali naučeno, sveučilišni restoran koji će sve proizvode koristiti za prehranu studenata, Europsku sveučilišnu bolnicu, zgradu za IT start-upove... Ma ukratko cijeli novi studentski grad Klis..