DUGI RAT

Prof. dr. Ivica Puljak, prof. dr. Nikola Godinović i naš Omišanin doc. dr. Damir Lelas, tri profesora splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, uz brojne znanstvenike iz cijelog svijeta sudjelovala su u jednom od najznačajnijih postignuća moderne fizike, vjerojatnog otkrića Higgsova bozona na CERN-u (Europskom centru za nuklearna istraživanja). Jednu od ključnih uloga u nedavno objavljenom rezultatu CMS kolaboracije imao je prof. Puljak jer je kroz njegov "zlatni" kanal raspada prepoznato nekoliko događaja koji upućuju na postojanje Higgsova bozona mase 125 GeV ...

FESBOVCI

Splitski profesorski trojac među uzdanicama CERN-a

Hrvatski fizičari vole more, ribu, masline...

Piše: Maja Pejković-Kaćanski / Večernji List
Izvor: Večernji List

Prof. dr. Nikola Godinović

Profesor na splitskom FESB-u, završio osnovnu školu u Bogomolju na otoku Hvaru, srednju školu u Hvaru, diplomirao na splitskom FESB-u, doktorsku tezu izradio na CERN-u.

Doc. dr. Damir Lelas

Docent na Katedri za fiziku splitskog FESB-a, rođen u Omišu, u Zagrebu diplomirao na PMF-u, doktorirao u Njemačkoj. Nakon dva postdoktorata na CERN-u, došao na FESB.

Prof. dr. Ivica Puljak

Redoviti profesor na splitskom FESB-u, član CMS kolaboracije od 1994., autor više od stotinu znanstvenih radova, doktorirao u Parizu. Njegova doktorska teza proglašena najboljom 2000. godine.

Shvatit ćemo prirodu

– Gledajući podatke, vidjeli smo kako na jednom mjestu postoji višak događaja, što nismo mogli protumačiti postojećim znanjem. Zaključili smo da je to nešto novo, pronašli smo novu česticu. Ona bi mogla objasniti nastanak svemira – kaže prof. Puljak.

Naglašava kako Higgsov bozon omogućuje da shvatimo prirodu, pomaže da odgovorimo na pitanje – zašto sve čestice imaju masu.

– Izdvojiti i identificirati bozon u CERN-u je kao da netko uzme iglu, baci je u Alpe i kaže: nađi je – slikovito opisuje rijetki fenomen prof. Puljak dodajući kako su znanstvenici do lipnja ove godine uspjeli prikupiti isto toliko podataka koliko i cijele prošle godine.

Prof. dr. Ivica Puljak znanstvenik je svjetskog glasa. Diplomirao je na splitskom FESB-u, magistrirao fiziku na PMF-u, a doktorirao u Parizu.

Objavio je više od stotinu znanstvenih radova, a njegov doktorat 2000. godine dobio je nagradu za najbolji doktorat. Lani je u CERN-u imenovan koordinatorom grupe od 100 ljudi s najprestižnijih svjetskih institucija koja je odigrala ključnu ulogu u otkrivanju Higgsova bozona.

Studirao i žeo lavandu

– Vratili smo dug društvu. Pronalazak će naći primjenu u brojnim područjima – uvjeren je i prof. Godinović. Svoju doktorsku tezu izradio je na CERN-u, a njome je dao doprinos razvoju metode mjerenja spina i parnosti Higgsova bozona. To mjerenje dat će i konačnu potvrdu prirode novootkrivene čestice.

Fizičar prof. Nikola Godinović rođen je u Bogomolju na Hvaru, koji obožava. Uzgaja masline, ima ih 200-tinjak i kao pravi otočanin odmah poručuje: "Imam dobro ulje!" Dok je studirao, žeo je i lavandu.

– Kad se radi i žanje lavanda, nije vruće. Vruće je kad se sjedi u hladu – kaže Godinović.

Splitskoj CMS grupi nedavno se priključio i Omišanin, docent Damir Lelas koji je u Hamburgu izradio doktorsku tezu. U CERN-u je pridonio preciznosti mjerenja energije elektrona, posebno značajne za mjerenje "zlatnog" kanala raspada Higgsova bozona.

Nakon dva postdoktorata na CERN-u, došao je na splitski FESB. Obožava more i ribolov, a ove je godine, otkriva nam, prvi put napravio vino, Plavac i Babić.