DUGI RAT

Jesmo li sami u Svemiru? Josip Mušac ispred Astronomskog Društva Omiš zanimljivim predavanjem u kinu "Dalmacija“ u Dugom Ratu, u suradnji s Udrugom "Tvornica" iz Dugog Rata, pokušalo je dati odgovor na to kompleksno i misteriozno pitanje. Mušac se jasnim i tečnim jednosatnim izlaganjem dotakao nekoliko fascinantnih tema u vezi Svemira. Prije uvođenja u samu materiju predavanja, istaknuo je kako će i ovo ljeto u sklopu Gusarskih večeri biti organizirano promatranje neba teleskopima, na velikoj plaži u Omišu, te "Ljetna škola Astronomije" za zainteresirane učenike i srednjoškolce s područja Omiša, Dugog Rata, Podstrane, koja će trajati dva tjedna tijekom ljetnih praznika. Dugoratsko predavanje zaokupilo je vrijeme i pažnju četrdesetak osoba koji su mogli čuti sažetak suvremenih znanstvenih istraživanja Svemira i trenutnih saznanja o planetima i njihovim satelitima u našem solarnom sustavu, te istraživanju planeta sličnih Zemlji ...

PREDAVANJE ADO OMIŠ U DUGOM RATU

Jesmo li sami u Svemiru?

Vjerojatno nismo sami u svemiru, ali smo usamljeni - nitko nas još nije kontaktirao, a prvi za život možda pogodni planet udaljen je 1200 svjetlosnih godina

Piše: Dino Nejašmić / Omiš Live

Možda ponešto za početak treba reći o samom Astronomsko Društvo Omiš, koje već ima nekoliko predavanja o astronomiji iza sebe, nekoliko desetaka članova, kojima je glavni cilj, kako oni kažu, približiti svijet astronomije širokom puku.

Najbolje bi bilo da ih podržite na Facebooku ili provjerite web stranicu ADOmis, gdje ćete pronaći mnogo kvalitetnih informacija o astronomiji; Sunčevom sustavu, optici i teleskopima itd.

Večerašnji predavač bio je predsjednik Društva Josip Mušac, koji je jasnim i tečnim jednosatnim izlaganjem dotakao nekoliko tema u vezi svemira. Prije uvođenja u samu materiju, istaknuo je kako će i ovo ljeto u sklopu Gusarskih večeri biti organizirano promatranje teleskopima, na velikoj plaži u Omišu.

Kakva je mogućnost života van Zemlje? Pa, da bi to uopće bilo moguće, neizostavno su potrebna tri uvjeta života: voda, povoljna atmosfera planeta i habitus tijela.

Dani su primjeri svih 8 planeta Sunčevog sustava. Merkur je za život definitivno nepovoljan jer ne ispunjava niti jedan uvjet. Na Veneri se razvija temperatura čak i preko 400 stupnjeva Celzijevih.

Možda je najzanimljivije kazati primjer Marsa (s obzirom na medijsku popularnost i priče), koji ima iznimno rijetku atmosferu, nizak tlak ali i visoko ultraljubičasto zračenje. Problem je i sa tzv. plinovitim divovima: Jupiter je prehladan s temperaturom -160 stupnjeva, Uran i Neptun su predaleko od Sunca.

Velika tema je bila i oko toga koliko je Svemir velik? Pa, dovoljno je samo reći kako u Svemiru postoji 200 milijardi galaksija od kojih svaka ima u prosjeku 200 miljardi zvijezda!

Govorilo se još i o Fermijevom paradoksu, te pogotovo zanimljivoj Arecibo poruci, nazvanoj po istoimenom mjestu u Portoriku, koja označava prvi pokušaj komunikacije s nekim drugim, inteligentnim civilizacijama.

Treba napomenuti i NASA-in Keplerov teleskop koji kontinuirano prati rad zvijezda, lansiran 2009.godine, koji je prikupio mnoštvo korisnih informacija o planetima u "obližnjem" solarnom sustavu.

Što je s ostalim sustavima? Josip je tu istaknuo otkrivene planete iz tzv. Kepler 62 sustava, odnosno planete koji su od Zemlje udaljeni oko 1200 svjetlosnih godina, a na kojima možda postoje uvjeti za naseljavanje.

Odgovor na pitanje "Jesmo li sami?" teško je sa 100-postotnom sigurnošću reći, ali naš predavač je naglasio kako je velika vjerojatnost da nismo.