Novosti Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. https://dugirat.com/novosti/101-znanost 2019-04-24T00:46:13+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Predavanje: Obnova i budućnost marjanske šume, pozitivni primjeri obove mediteranskih šuma 2019-04-23T03:15:43+00:00 2019-04-23T03:15:43+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26976-predavanje-obnova-i-buducnost-marjanske-sume-pozitivni-primjeri-obove-mediteranskih-suma MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/suma.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predavanje prof. <strong>Hrvoja Smodlake</strong> o Marjanu održati će se u <strong>utorak</strong>, 23.4. u <strong>18 </strong>sati u prostorima Sveučili&scaron;ne knjižnice u Splitu.<br /> S obzirom da je nedavno na <strong>Marjanu </strong>učinjena dvostruka &scaron;teta, na borovoj (pionirskoj) &scaron;umi i autohtonoj &scaron;umi ispod borova (&scaron;umi crnike i crnoga jasena, Orno-Quercetum ilicis) važno je ne&scaron;to reći o dinamičnim procesima obnove koji su se odvijali u <strong>&scaron;umi </strong>prije njene devastacije, o kojima &scaron;ira javnost nije upoznata.<br /> Povijest uni&scaron;tavanja &scaron;uma na Mediteranu u kontekstu razvoja ekstenzivne poljoprivrede i stočarstva te energetske ovisnosti doveli su do značajne devastacije &scaron;uma diljem Mediterana. Govorit će se o <strong>posljedicama deforestacije</strong> te prikazati Mediteran kakav je nekad bio i kakav je sada. Prirodna spontana obnova mediteranskih &scaron;uma (sukcesija), te obnova potpomognuta čovjekovom intervencijom su se uvijek odvijale s namjerom da se &scaron;ume vrate u izvorno prirodno stanje, no postoje velike predrasude i neznanje o tom prirodnom procesu. Ono &scaron;to je nekima &ldquo;džungla&rdquo; ili &ldquo;pra&scaron;uma&rdquo; na Marjanu, &ldquo;koju treba provjetriti i očistiti&rdquo; je zapravo <strong>prirodna obnova </strong>te &scaron;ume koju čovjek može pravilnom intervencijom ubrzati i potpomoći. Postoje pozitivni primjeri obnove identičnih &scaron;uma (Biograd na Moru, Rab), gdje su &scaron;umari uzgojili pod alepskim borovima spektakularnu autohtonu &scaron;umu, &scaron;to je i budućnost Marjana<strong>.</strong> Dakle znanje kako to postići postoji, no predrasude i dubinsko neznanje &scaron;ire javnosti su prepreka <strong>obnovi mediteranskih &scaron;uma.</strong></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/suma.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predavanje prof. <strong>Hrvoja Smodlake</strong> o Marjanu održati će se u <strong>utorak</strong>, 23.4. u <strong>18 </strong>sati u prostorima Sveučili&scaron;ne knjižnice u Splitu.<br /> S obzirom da je nedavno na <strong>Marjanu </strong>učinjena dvostruka &scaron;teta, na borovoj (pionirskoj) &scaron;umi i autohtonoj &scaron;umi ispod borova (&scaron;umi crnike i crnoga jasena, Orno-Quercetum ilicis) važno je ne&scaron;to reći o dinamičnim procesima obnove koji su se odvijali u <strong>&scaron;umi </strong>prije njene devastacije, o kojima &scaron;ira javnost nije upoznata.<br /> Povijest uni&scaron;tavanja &scaron;uma na Mediteranu u kontekstu razvoja ekstenzivne poljoprivrede i stočarstva te energetske ovisnosti doveli su do značajne devastacije &scaron;uma diljem Mediterana. Govorit će se o <strong>posljedicama deforestacije</strong> te prikazati Mediteran kakav je nekad bio i kakav je sada. Prirodna spontana obnova mediteranskih &scaron;uma (sukcesija), te obnova potpomognuta čovjekovom intervencijom su se uvijek odvijale s namjerom da se &scaron;ume vrate u izvorno prirodno stanje, no postoje velike predrasude i neznanje o tom prirodnom procesu. Ono &scaron;to je nekima &ldquo;džungla&rdquo; ili &ldquo;pra&scaron;uma&rdquo; na Marjanu, &ldquo;koju treba provjetriti i očistiti&rdquo; je zapravo <strong>prirodna obnova </strong>te &scaron;ume koju čovjek može pravilnom intervencijom ubrzati i potpomoći. Postoje pozitivni primjeri obnove identičnih &scaron;uma (Biograd na Moru, Rab), gdje su &scaron;umari uzgojili pod alepskim borovima spektakularnu autohtonu &scaron;umu, &scaron;to je i budućnost Marjana<strong>.</strong> Dakle znanje kako to postići postoji, no predrasude i dubinsko neznanje &scaron;ire javnosti su prepreka <strong>obnovi mediteranskih &scaron;uma.</strong></p> </div> Znanstveni kafić: Svemirski glasnici 2019-04-11T14:13:17+00:00 2019-04-11T14:13:17+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26937-znanstveni-kafic-svemirski-glasnici Alumni FESB-a mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/svemir(1).jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />&Scaron;to su to <strong>svemirski glasnici</strong>, kako ih detektiramo i &scaron;to iz toga naučimo. Sustavno opažanje neba započeo je <strong>Galileo Galile</strong>i teleskopom vlastite izrade u optičkom području. U dvadesetom stoljeću razvojem fundamentalne znanosti razvila se tehnologija koja je omogućila opažanje cijelog spektra elektromagnetskih valova od radio valova pa do gama zraka. Krajem 20 stoljeća i evo početkom 21 stoljeća ovladali smo tehnologijom koja je omogućila opažanje <strong>gravitacijskih valova </strong>i <strong>neutrina</strong>. Detekcijom svih poznatim nam svemirskih glasnika gradimo cjelovitiju i koherentniju sliku <strong>evolucije svemira </strong>te studiranje fizikalnih procesa na ekstremnim energijama koje ne možemo dobiti u laboratoriju i u najsnažnijim akceleratorima.<br /> Sve zainteresirane za gornje teme pozivamo na znanstveni kafić u kavani Lvxor u Splitu, u <strong>petak</strong>, 12.4. u 18:30 h, koji se održava u sklopu Festivala znanosti 2019. Prof.dr.sc. <strong>Nikola Godinović </strong>s FESB-a upoznati će Vas s ovim zanimljivim temama u predavanju &quot;Svemirski glasnici&quot;.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/svemir(1).jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />&Scaron;to su to <strong>svemirski glasnici</strong>, kako ih detektiramo i &scaron;to iz toga naučimo. Sustavno opažanje neba započeo je <strong>Galileo Galile</strong>i teleskopom vlastite izrade u optičkom području. U dvadesetom stoljeću razvojem fundamentalne znanosti razvila se tehnologija koja je omogućila opažanje cijelog spektra elektromagnetskih valova od radio valova pa do gama zraka. Krajem 20 stoljeća i evo početkom 21 stoljeća ovladali smo tehnologijom koja je omogućila opažanje <strong>gravitacijskih valova </strong>i <strong>neutrina</strong>. Detekcijom svih poznatim nam svemirskih glasnika gradimo cjelovitiju i koherentniju sliku <strong>evolucije svemira </strong>te studiranje fizikalnih procesa na ekstremnim energijama koje ne možemo dobiti u laboratoriju i u najsnažnijim akceleratorima.<br /> Sve zainteresirane za gornje teme pozivamo na znanstveni kafić u kavani Lvxor u Splitu, u <strong>petak</strong>, 12.4. u 18:30 h, koji se održava u sklopu Festivala znanosti 2019. Prof.dr.sc. <strong>Nikola Godinović </strong>s FESB-a upoznati će Vas s ovim zanimljivim temama u predavanju &quot;Svemirski glasnici&quot;.</p> </div> Znanstveni kafić: cijepljenje povrća - nešto novo? 2019-04-11T01:10:42+00:00 2019-04-11T01:10:42+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26927-znanstveni-kafic-cijepljenje-povrca-nesto-novo Alumni FESB-a mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/urlic.jpg" style="width: 250px; height: 214px; margin: 4px 8px; float: left;" />Cijepljenje povrća je tehnika poznata od davnina koja je zavrijedila posebnu pozornost proizvođača i znanosti posljednih 15-ak godina. <strong>Cijepljenje / navrtanje</strong> željenih sorti na odgovarajuće podloge smatra se okoli&scaron;no povoljnom tehnologijom jer omogućava uzgoj u nepovoljnim uvjetima sa smanjenom upotrebom različitih agro-kemikalija, ali uz zadržavanje ili povećanje željenog prinosa.<br /> O cijepljenju povrća i da li je to ne&scaron;to novo govoriti će dr.sc. <strong>Branimir Urlić</strong> s Instituta za jadranske kulture i melioraciju kr&scaron;a u u <strong>četvrtak</strong>, 11.4. u 18:30 sati na znanstvenom kafiću u kavani <strong>Lvxor </strong>u Splitu, u sklopu Festivala znanosti 2019. Na predavanju će biti riječi o najnovijim svjetskim saznanjima, ali i iskustvima o primjeni ove tehnologije u hrvatskim uvjetima.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/urlic.jpg" style="width: 250px; height: 214px; margin: 4px 8px; float: left;" />Cijepljenje povrća je tehnika poznata od davnina koja je zavrijedila posebnu pozornost proizvođača i znanosti posljednih 15-ak godina. <strong>Cijepljenje / navrtanje</strong> željenih sorti na odgovarajuće podloge smatra se okoli&scaron;no povoljnom tehnologijom jer omogućava uzgoj u nepovoljnim uvjetima sa smanjenom upotrebom različitih agro-kemikalija, ali uz zadržavanje ili povećanje željenog prinosa.<br /> O cijepljenju povrća i da li je to ne&scaron;to novo govoriti će dr.sc. <strong>Branimir Urlić</strong> s Instituta za jadranske kulture i melioraciju kr&scaron;a u u <strong>četvrtak</strong>, 11.4. u 18:30 sati na znanstvenom kafiću u kavani <strong>Lvxor </strong>u Splitu, u sklopu Festivala znanosti 2019. Na predavanju će biti riječi o najnovijim svjetskim saznanjima, ali i iskustvima o primjeni ove tehnologije u hrvatskim uvjetima.</p> </div> Festival znanosti u Splitu 2019 2019-04-09T12:45:36+00:00 2019-04-09T12:45:36+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26924-festival-znanosti-u-splitu-2019 Dalmatinski portal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/boje.jpg" style="width: 250px; height: 351px; margin: 4px 8px; float: left;" />Sveučili&scaron;te u Splitu je i ove godine je za <strong>17. Festival znanosti </strong>pripremilo iznimno bogat program. Festival znanosti je manifestacija kojoj je cilj približiti znanost javnosti, odnosno informirati javnost o aktivnostima i rezultatima u području znanosti i umjetnosti, pobolj&scaron;ati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja. Festival će se održati od 8. do 13. travnja 2019. godine, a ovogodi&scaron;nja tema su &#39;<strong>Boje</strong>&#39;. Tijekom pet dana trajanja Festivala na 30-ak lokacija u gradu posjetitelje očekuje vi&scaron;e od 100 različitih aktivnosti, odnosno gotovo 200 događanja poput radionica, predavanja, prezentacija pokusa, tribina i izložbi koje su za posjetitelje potpuno besplatne, a u koja su uključeni brojni gradski muzeji, instituti, kazali&scaron;ta, vrtići, osnovne i srednje &scaron;kole kao i udruge, preko 700 sudionika i volontera.<br /> - Kroz aktivnosti Festivala želimo pokazati da znanost nije predodređena samo za takozvane geekove, već može biti dostupna svima. Najvažnije je kod mladih pobuditi interes da se bave znano&scaron;ću i zato&nbsp; nakon Festivala na na&scaron;im fakultetima nastavljamo s brojnim aktivnostima koje su namijenjene upravo njima - poručio je prof.dr.sc. <strong>Sa&scaron;a Mladenović,</strong> operativni voditelj Organizacijskog odbora Festivala.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/boje.jpg" style="width: 250px; height: 351px; margin: 4px 8px; float: left;" />Sveučili&scaron;te u Splitu je i ove godine je za <strong>17. Festival znanosti </strong>pripremilo iznimno bogat program. Festival znanosti je manifestacija kojoj je cilj približiti znanost javnosti, odnosno informirati javnost o aktivnostima i rezultatima u području znanosti i umjetnosti, pobolj&scaron;ati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja. Festival će se održati od 8. do 13. travnja 2019. godine, a ovogodi&scaron;nja tema su &#39;<strong>Boje</strong>&#39;. Tijekom pet dana trajanja Festivala na 30-ak lokacija u gradu posjetitelje očekuje vi&scaron;e od 100 različitih aktivnosti, odnosno gotovo 200 događanja poput radionica, predavanja, prezentacija pokusa, tribina i izložbi koje su za posjetitelje potpuno besplatne, a u koja su uključeni brojni gradski muzeji, instituti, kazali&scaron;ta, vrtići, osnovne i srednje &scaron;kole kao i udruge, preko 700 sudionika i volontera.<br /> - Kroz aktivnosti Festivala želimo pokazati da znanost nije predodređena samo za takozvane geekove, već može biti dostupna svima. Najvažnije je kod mladih pobuditi interes da se bave znano&scaron;ću i zato&nbsp; nakon Festivala na na&scaron;im fakultetima nastavljamo s brojnim aktivnostima koje su namijenjene upravo njima - poručio je prof.dr.sc. <strong>Sa&scaron;a Mladenović,</strong> operativni voditelj Organizacijskog odbora Festivala.</p> </div> Znanstveni kafić: Zeleno za zdravlje 2019-04-08T21:28:40+00:00 2019-04-08T21:28:40+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26923-znanstveni-kafic-zeleno-za-zdravlje Alumni FESB-a mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/maslinovo_ulje.jpg" style="width: 250px; height: 210px; margin: 4px 8px; float: left;" />Mora li <strong>maslina </strong>biti zelena da bi ulje bilo zdravo? Jesu li sva <strong>maslinova ulja</strong> zdrava? Za&scaron;to je maslinovo ulje zeleno? Jesu li zelena maslinova ulja zdravija od onih žutih ili žuto/zelenih? Ima li uopće zelena boja maslinovog ulja veze s kvalitetom ulja?<br /> U sklopu<strong> Festivala znanosti 2019</strong> u <strong>utorak</strong>, 9.4. u 18:30 h u kavani <strong>Lvxor </strong>u Splitu održati će se <strong>znanstveni kafić </strong>na temu &quot;<strong>Zeleno za zdravlje </strong>- ekstra djevičanska maslinova ulja s dodanom zdravstvenom vrijedno&scaron;ću&quot;. Prredavačica je maslinarim dobro poznata Doc.dr.sc <strong>Mirela Žanetić</strong> s Instituta za jadranske kulture i melioraciju kr&scaron;a, Split, koja će na predavanju odgovoriti na gornja i mnoga druga pitanja o zdravstvenom aspektu maslinova ulja.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/maslinovo_ulje.jpg" style="width: 250px; height: 210px; margin: 4px 8px; float: left;" />Mora li <strong>maslina </strong>biti zelena da bi ulje bilo zdravo? Jesu li sva <strong>maslinova ulja</strong> zdrava? Za&scaron;to je maslinovo ulje zeleno? Jesu li zelena maslinova ulja zdravija od onih žutih ili žuto/zelenih? Ima li uopće zelena boja maslinovog ulja veze s kvalitetom ulja?<br /> U sklopu<strong> Festivala znanosti 2019</strong> u <strong>utorak</strong>, 9.4. u 18:30 h u kavani <strong>Lvxor </strong>u Splitu održati će se <strong>znanstveni kafić </strong>na temu &quot;<strong>Zeleno za zdravlje </strong>- ekstra djevičanska maslinova ulja s dodanom zdravstvenom vrijedno&scaron;ću&quot;. Prredavačica je maslinarim dobro poznata Doc.dr.sc <strong>Mirela Žanetić</strong> s Instituta za jadranske kulture i melioraciju kr&scaron;a, Split, koja će na predavanju odgovoriti na gornja i mnoga druga pitanja o zdravstvenom aspektu maslinova ulja.</p> </div> Znanstveni kafić: Budućnost svemira i ljudskog roda 2019-04-08T21:07:23+00:00 2019-04-08T21:07:23+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26925-znanstveni-kafic-buducnost-svemira-i-ljudskog-roda Alumni FESB-a mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/svemir.jpg" style="width: 250px; height: 189px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Svemir</strong> će, sudeći po sada&scaron;njim kozmolo&scaron;kim spoznajama, zavr&scaron;iti u hladnoj smrti. Ali je zato bliska <strong>budućnost </strong>poprilično blistava: već nekoliko stotina godina ljudski rod napreduje i vrlo vjerojatno će se tako i nastaviti. Ako ekstrapoliramo napredak <strong>čovječanstva </strong>iz zadnjih 50 u blisku budućnost, u sljedećih 100-tinjak godina možemo očekivati da na svijetu vi&scaron;e neće biti niti gladnih niti siroma&scaron;nih niti nepismenih ljudi, a vjerojatno će se nastaviti..<br /> U sklopu <strong>Festivala znanosti 2019</strong> Udruga biv&scaron;ih studenata Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) organizira <strong>znanstveni kafić </strong>u kavani Lvxor u Splitu, u <strong>srijedu</strong>, 10.4. u 18:30 h. Tema predavanja je &quot;<strong>Budućnost svemira i ljudskog roda</strong>&quot;, a predavač je prof.dr.sc.<strong> Ivica Puljak </strong>s FESB-a.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_04/svemir.jpg" style="width: 250px; height: 189px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Svemir</strong> će, sudeći po sada&scaron;njim kozmolo&scaron;kim spoznajama, zavr&scaron;iti u hladnoj smrti. Ali je zato bliska <strong>budućnost </strong>poprilično blistava: već nekoliko stotina godina ljudski rod napreduje i vrlo vjerojatno će se tako i nastaviti. Ako ekstrapoliramo napredak <strong>čovječanstva </strong>iz zadnjih 50 u blisku budućnost, u sljedećih 100-tinjak godina možemo očekivati da na svijetu vi&scaron;e neće biti niti gladnih niti siroma&scaron;nih niti nepismenih ljudi, a vjerojatno će se nastaviti..<br /> U sklopu <strong>Festivala znanosti 2019</strong> Udruga biv&scaron;ih studenata Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) organizira <strong>znanstveni kafić </strong>u kavani Lvxor u Splitu, u <strong>srijedu</strong>, 10.4. u 18:30 h. Tema predavanja je &quot;<strong>Budućnost svemira i ljudskog roda</strong>&quot;, a predavač je prof.dr.sc.<strong> Ivica Puljak </strong>s FESB-a.</p> </div> Znanstveni kafić: Imunoterapija raka 2019-04-07T21:22:26+00:00 2019-04-07T21:22:26+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26922-znanstveni-kafic-imunoterapija-raka Alumni FESB-a mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2018_04/dnk.jpg" style="width: 250px; height: 177px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu <strong>Festivala znanosti 2019</strong> Udruga biv&scaron;ih studenata Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB<strong>)</strong> organizira <strong>znanstveni kafić</strong> u kavani <strong>Lvxor </strong>u Splitu, u <strong>ponedjeljak</strong>,<strong> 8.4.</strong> u 18:30 h. Tema predavanja je &quot;Imunoterapija raka&quot;, a predavač je prof.dr.sc. <strong>Jano&scaron; Terzić</strong> s Medicinskog fakulteta Split. Imunoterapija raka - jedina terapija ikad koja je produžila život ljudima s metastaskim melanomom. Po nekima je imunoterapija jedno od najvećih otkrića u onkologiji. Za rad na njenom razvoju prof. <strong>Jamesa P. Allisona</strong> i prof. <strong>Tasukua Honja</strong> su i dobili Nobelovu nagradu. Prof.dr.sc. Jano&scaron; Terzić prezentirat će povijest terapije, od otkrića pa do ovogodi&scaron;nje Nobelove nagrade.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2018_04/dnk.jpg" style="width: 250px; height: 177px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu <strong>Festivala znanosti 2019</strong> Udruga biv&scaron;ih studenata Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB<strong>)</strong> organizira <strong>znanstveni kafić</strong> u kavani <strong>Lvxor </strong>u Splitu, u <strong>ponedjeljak</strong>,<strong> 8.4.</strong> u 18:30 h. Tema predavanja je &quot;Imunoterapija raka&quot;, a predavač je prof.dr.sc. <strong>Jano&scaron; Terzić</strong> s Medicinskog fakulteta Split. Imunoterapija raka - jedina terapija ikad koja je produžila život ljudima s metastaskim melanomom. Po nekima je imunoterapija jedno od najvećih otkrića u onkologiji. Za rad na njenom razvoju prof. <strong>Jamesa P. Allisona</strong> i prof. <strong>Tasukua Honja</strong> su i dobili Nobelovu nagradu. Prof.dr.sc. Jano&scaron; Terzić prezentirat će povijest terapije, od otkrića pa do ovogodi&scaron;nje Nobelove nagrade.</p> </div> Sentiment Analysis: Novo ML/AI druženje u Splitu na Dan žena 2019-03-07T16:07:36+00:00 2019-03-07T16:07:36+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26818-sentiment-analysis-novo-ml-ai-druzenje-u-splitu-na-dan-zena MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_03/mlai.jpg" style="width: 250px; height: 261px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ako Vas zanimaju moderne programerske teme, kako konkretno pomoću <strong>neuralne mreže </strong>ili &quot;Naive Bayesa&quot; analizirati <strong>tekst </strong>ili <strong>govor </strong>i kako to konkretno upotrijebiti u vlastitoj <strong>AI aplikaciji</strong>, pogledajte dva projekta sa kodom, prikazom kori&scaron;tenih biblioteka te provjerite kako u praksi konkretno rade. I naravno, saznajte vi&scaron;e o tome kako &quot;<strong>Sentiment Analysis</strong>&quot; funkcionira i za &scaron;to se sve može (is)koristiti.., podružite se s kolegama i ostalima koje zanimaju ove inženjerske teme uz diskusiju i osvježenje na kraju radnog tjedna, u <strong>petak, 8.3.</strong>2019. uz Calypso pizze i pivo i slobodan ulaz za sve, uz prethodnu <a href="https://bit.ly/2T6Bcee" target="_blank"><u>prijavu</u></a> radi boljeg planiranja druženja.<br /> A poslije jo&scaron; stignete i &quot;sentiment analisis&quot; provjeriti na <a href="http://www.dugirat.com/kultura/69-glazba/26603-koncert-nine-badric-za-dan-zena" target="_blank"><strong>koncertu Ninu Badrić</strong></a> u Spaladium Areni ili pak u Omi&scaron;u, na izvedbi popularne i odlične <a href="http://www.dugirat.com/kultura/125-kazaliste/26812-centar-za-kulturu-omis-obiljezava-medunarodni-dan-zena" target="_blank"><strong>&quot;facebook&quot; monodrame &quot;Ja sam dama..u p.m.&quot;</strong></a>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_03/mlai.jpg" style="width: 250px; height: 261px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ako Vas zanimaju moderne programerske teme, kako konkretno pomoću <strong>neuralne mreže </strong>ili &quot;Naive Bayesa&quot; analizirati <strong>tekst </strong>ili <strong>govor </strong>i kako to konkretno upotrijebiti u vlastitoj <strong>AI aplikaciji</strong>, pogledajte dva projekta sa kodom, prikazom kori&scaron;tenih biblioteka te provjerite kako u praksi konkretno rade. I naravno, saznajte vi&scaron;e o tome kako &quot;<strong>Sentiment Analysis</strong>&quot; funkcionira i za &scaron;to se sve može (is)koristiti.., podružite se s kolegama i ostalima koje zanimaju ove inženjerske teme uz diskusiju i osvježenje na kraju radnog tjedna, u <strong>petak, 8.3.</strong>2019. uz Calypso pizze i pivo i slobodan ulaz za sve, uz prethodnu <a href="https://bit.ly/2T6Bcee" target="_blank"><u>prijavu</u></a> radi boljeg planiranja druženja.<br /> A poslije jo&scaron; stignete i &quot;sentiment analisis&quot; provjeriti na <a href="http://www.dugirat.com/kultura/69-glazba/26603-koncert-nine-badric-za-dan-zena" target="_blank"><strong>koncertu Ninu Badrić</strong></a> u Spaladium Areni ili pak u Omi&scaron;u, na izvedbi popularne i odlične <a href="http://www.dugirat.com/kultura/125-kazaliste/26812-centar-za-kulturu-omis-obiljezava-medunarodni-dan-zena" target="_blank"><strong>&quot;facebook&quot; monodrame &quot;Ja sam dama..u p.m.&quot;</strong></a>.</p> </div> Međunarodni istraživački dan na FESB-u za učenike 2019-02-25T10:37:33+00:00 2019-02-25T10:37:33+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26774-medunarodni-istrazivacki-dan-na-fesb-u-za-ucenike2 FESB.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_03/ucenici.jpg" style="width: 250px; height: 169px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>ponedjeljak </strong>25.2.2019. s početkom u <strong>9 </strong>sati na <strong>FESB</strong>-u, dvorana B320, održava se osmi po redu &quot;<strong>Masterclass - Hands on Particle Physics</strong>&rdquo; - događaj u kojem srednjo&scaron;kolci na jedan dan postaju znanstvenici i analiziraju podatke iz Velikog sudarača hadrona na CERN-u (Large Hadron Collider, LHC). U tim podacima će pronaći razne čestice, a među njima i Higgsov bozon. U događaju sudjeluju <strong>srednjo&scaron;kolci </strong>Gimnazije &quot;<strong>Jure Ka&scaron;telan</strong>&quot; iz <strong>Omi&scaron;a </strong>te splitskih gimnanzija: III., V. i Prirodoslovne gimnazije. Međunarodni nastavni dan omogućuje sredjo&scaron;kolcima da dožive <strong>iskustvo istraživanja u znanosti </strong>na najdirektniji način. Naime, ideja vodilja programa je omogućiti učenicima iskustvo jednog stvarnog radnog dana znanstvenika. Na&scaron;i srednjo&scaron;kolci će taj dan raditi rame uz rame s znanstvenicima i osjetiti kako je raditi moderna međunarodna istraživanja u fizici te istovremeno učiti o subatomskim česticama kroz lako razumljive prezentacije fizičara direktno uključenih u istraživanja. U video konferenciji koja je na programu u 16 sati učenici iz <strong>Omi&scaron;a </strong>i <strong>Splita </strong>će iskomunicirati svoje rezultate s učenicima iz <strong>Teherana</strong>, <strong>Bologne</strong>, <strong>Zagreba </strong>i <strong>M&rsquo;Sile</strong> iz Alžira.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_03/ucenici.jpg" style="width: 250px; height: 169px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>ponedjeljak </strong>25.2.2019. s početkom u <strong>9 </strong>sati na <strong>FESB</strong>-u, dvorana B320, održava se osmi po redu &quot;<strong>Masterclass - Hands on Particle Physics</strong>&rdquo; - događaj u kojem srednjo&scaron;kolci na jedan dan postaju znanstvenici i analiziraju podatke iz Velikog sudarača hadrona na CERN-u (Large Hadron Collider, LHC). U tim podacima će pronaći razne čestice, a među njima i Higgsov bozon. U događaju sudjeluju <strong>srednjo&scaron;kolci </strong>Gimnazije &quot;<strong>Jure Ka&scaron;telan</strong>&quot; iz <strong>Omi&scaron;a </strong>te splitskih gimnanzija: III., V. i Prirodoslovne gimnazije. Međunarodni nastavni dan omogućuje sredjo&scaron;kolcima da dožive <strong>iskustvo istraživanja u znanosti </strong>na najdirektniji način. Naime, ideja vodilja programa je omogućiti učenicima iskustvo jednog stvarnog radnog dana znanstvenika. Na&scaron;i srednjo&scaron;kolci će taj dan raditi rame uz rame s znanstvenicima i osjetiti kako je raditi moderna međunarodna istraživanja u fizici te istovremeno učiti o subatomskim česticama kroz lako razumljive prezentacije fizičara direktno uključenih u istraživanja. U video konferenciji koja je na programu u 16 sati učenici iz <strong>Omi&scaron;a </strong>i <strong>Splita </strong>će iskomunicirati svoje rezultate s učenicima iz <strong>Teherana</strong>, <strong>Bologne</strong>, <strong>Zagreba </strong>i <strong>M&rsquo;Sile</strong> iz Alžira.</p> </div> Split i njegov arhitekt 2019-02-14T06:01:41+00:00 2019-02-14T06:01:41+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26723-split-i-njegov-arhitekt MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_02/arhitekt.jpg" style="width: 250px; height: 198px; margin: 4px 8px; float: left;" />U četvrtak, 14. veljače 2019. u 18 sati u Oris Kući arhitekture u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige<strong> &quot;Grad Split i arhitekt Ante Kuzmanić</strong>&quot; koju su uredili <strong>Vedran Mimica</strong> i <strong>Sanja Matijević Barčot</strong>, a objavljena je u suradnji Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu i UPI2M BOOKS. Knjigu će predstaviti Vedran Mimica, Sanja Matijević Barčot, <strong>Sa&scaron;a Randić, Goran Rako i Ante Kuzmanić.</strong> Knjiga je koncipirana u tematski različita poglavlja u kojima su, uz profiliranu zajedničku temu, prikazana Kuzmanićeva viđenja arhitektonske prakse popraćena njegovim odabranim realizacijama i projektima. Autor uvodnih tekstova u svako poglavlje je Vedran Mimica, a detaljne prikaze pojedinih realizacija i projekata napisala je urednica knjige Sanja Matijević Barčot. Knjiga je to o gradu Splitu koja kroz Kuzmanićeva viđenja zbivanja na gradskoj planerskoj i projektantskoj sceni tijekom proteklih desetljeća, nudi odgovore na brojna pitanja ali i vizije razrje&scaron;avanja problema.&nbsp;</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2019_02/arhitekt.jpg" style="width: 250px; height: 198px; margin: 4px 8px; float: left;" />U četvrtak, 14. veljače 2019. u 18 sati u Oris Kući arhitekture u Zagrebu održat će se predstavljanje knjige<strong> &quot;Grad Split i arhitekt Ante Kuzmanić</strong>&quot; koju su uredili <strong>Vedran Mimica</strong> i <strong>Sanja Matijević Barčot</strong>, a objavljena je u suradnji Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu i UPI2M BOOKS. Knjigu će predstaviti Vedran Mimica, Sanja Matijević Barčot, <strong>Sa&scaron;a Randić, Goran Rako i Ante Kuzmanić.</strong> Knjiga je koncipirana u tematski različita poglavlja u kojima su, uz profiliranu zajedničku temu, prikazana Kuzmanićeva viđenja arhitektonske prakse popraćena njegovim odabranim realizacijama i projektima. Autor uvodnih tekstova u svako poglavlje je Vedran Mimica, a detaljne prikaze pojedinih realizacija i projekata napisala je urednica knjige Sanja Matijević Barčot. Knjiga je to o gradu Splitu koja kroz Kuzmanićeva viđenja zbivanja na gradskoj planerskoj i projektantskoj sceni tijekom proteklih desetljeća, nudi odgovore na brojna pitanja ali i vizije razrje&scaron;avanja problema.&nbsp;</p> </div> Obljetnica smrti Nikole Tesle 2019-01-06T23:50:00+00:00 2019-01-06T23:50:00+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/2407-obljetnica-smrti-nikole-tesle-v15-2407 Nenad Jarić-Dauenhauer /JL <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_01/tesla.jpg" style="width: 250px; height: 191px; margin: 4px 8px; float: left;" />Na dana&scaron;nji dan, 7. siječnja 1943., u newyor&scaron;kom hotelu Newyorker, usamljen i osiroma&scaron;en, umro je slavni hrvatski pronalazač, elektrotehničar i fizičar <strong>Nikola Tesla</strong>. &bdquo;<em><font color="#006600">Jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živjeli</font></em>&ldquo; (<em>prema riječima gradonačelnika New Yorka La Guardije</em>) rođen je 10. srpnja 1856. u selu <strong>Smiljanu</strong>, nedaleko od Gospića u Hrvatskoj. Tesla je patentirao oko <strong><font color="#ff3300">700 pronalazaka</font></strong>, od kojih su mnogi znatno unaprijedili razvoj suvremene znanosti i svijeta ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_01/tesla.jpg" style="width: 250px; height: 191px; margin: 4px 8px; float: left;" />Na dana&scaron;nji dan, 7. siječnja 1943., u newyor&scaron;kom hotelu Newyorker, usamljen i osiroma&scaron;en, umro je slavni hrvatski pronalazač, elektrotehničar i fizičar <strong>Nikola Tesla</strong>. &bdquo;<em><font color="#006600">Jedan od najkorisnijih ljudi koji su ikada živjeli</font></em>&ldquo; (<em>prema riječima gradonačelnika New Yorka La Guardije</em>) rođen je 10. srpnja 1856. u selu <strong>Smiljanu</strong>, nedaleko od Gospića u Hrvatskoj. Tesla je patentirao oko <strong><font color="#ff3300">700 pronalazaka</font></strong>, od kojih su mnogi znatno unaprijedili razvoj suvremene znanosti i svijeta ...</p> </div> Korlević: Djecu ne pripremamo da budu liječnici i inženjeri, nego klaunovi 2019-01-01T11:15:00+00:00 2019-01-01T11:15:00+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26543-korlevic-djecu-ne-pripremamo-da-budu-lijecnici-i-inzenjeri-nego-klaunovi Glas Istre mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2018_12/zvjezdarnica.jpg" style="width: 250px; height: 286px; margin: 4px 8px; float: left;" />Carl Sagan</strong> je poručio da živimo u dru&scaron;tvu koje je iznimno ovisno o <strong>znanosti </strong>i <strong>tehnologiji</strong>, ali u kojem jedva da itko i&scaron;ta zna o znanosti i tehnologiji. A to miri&scaron;e na katastrofu. Posebno ako se osvijestimo da na&scaron;a djeca nisu spremna za izazove budućnosti, na &scaron;to je proteklog tjedna u <strong>Fažani </strong>ukazao astronom <strong>Korado Korlević</strong>, pi&scaron;e <a href="https://www.glasistre.hr/magazin/znanstvenik-korado-korlevic-djecu-ne-pripremamo-da-budu-lijecnici-i-inzenjeri-nego-klaunovi-575758" target="_blank"><strong>Glas Istre</strong></a>.<br /> - Najvažniji nam je posao <strong>pripremiti djecu za budućnost koja dolazi.</strong> Djeca su 20 posto populacija, sto posto budućnosti, a za njih izdvajamo tek 4,8 posto BDP-a. U Hrvatskoj su po izdvajanju ipak najvažniji umirovljenici. Istraživanja su pokazala da su hrvatska djeca vjerojatno najmanje poduzetna u svijetu, po kritičkom razmi&scaron;ljanju u edukaciji smo &scaron;esti odzada u svijetu, rekao je <strong>Korlević </strong>pred mno&scaron;tvom publike koja je u Multimedijalni centar do&scaron;la poslu&scaron;ati predavanje <strong>&quot;Transhuman agenda - Posljednje stoljeće homo sapiensa</strong>&quot;. I kao primjer naveo da je od istarskih 72 prvaka državnih &scaron;kolskih natjecanja uvjerljivo najvi&scaron;e glazbenika, sporta&scaron;a, zatim &quot;zadrugara&quot;, dok malih i mladih fizičara, kemičara, biologa nema ili gotovo nema.<br /> - <strong>Za &scaron;to mi pripremamo djecu? </strong>Tko će biti liječnik, tko će biti inženjer, tko će raditi u informatičkoj industriji? Pripremamo djecu za turističku privredu, da skaču, da nas zabavljaju? Mi smo oni koji izumiru, nemamo sljedeći razvojni ciklus, mi smo u potpunosti oti&scaron;li u dru&scaron;tvo snova i nesposobni smo na&scaron;u djecu suočiti sa stanjem znanosti danas. Pripremamo ih da budu klaunovi, a kada se bude trebalo liječiti ići ćemo u <strong>Ljubljanu </strong>ili <strong>Pordenone</strong>, rekao je <strong>Korlević</strong>, voditelj vi&scaron;njanske zvjezdarnice i najproduktivniji tragač za asteroidima. A budućnost je, kako je tijekom predavanja iznio, počela već sada i ono &scaron;to će zbivati u sljedećih 50 ili sto godina ne djeluje dobro za one koji nisu pripremljeni. Kao astronomu posao mu je <strong>predviđanje</strong>, &scaron;to je isto kao u matematici gdje, kaže, nema sigurnog rezultata, a može se predvidjeti samo do određenog događaja, točke kaosa ili ključanice. Kad se dogodi ključanica, onda kreće jedan vektor, a svi ostali se &quot;su&scaron;e&quot; i postaju nemoguće budućnosti ili rezultati. To možemo primijeniti i u <strong>dru&scaron;tvu</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2018_12/zvjezdarnica.jpg" style="width: 250px; height: 286px; margin: 4px 8px; float: left;" />Carl Sagan</strong> je poručio da živimo u dru&scaron;tvu koje je iznimno ovisno o <strong>znanosti </strong>i <strong>tehnologiji</strong>, ali u kojem jedva da itko i&scaron;ta zna o znanosti i tehnologiji. A to miri&scaron;e na katastrofu. Posebno ako se osvijestimo da na&scaron;a djeca nisu spremna za izazove budućnosti, na &scaron;to je proteklog tjedna u <strong>Fažani </strong>ukazao astronom <strong>Korado Korlević</strong>, pi&scaron;e <a href="https://www.glasistre.hr/magazin/znanstvenik-korado-korlevic-djecu-ne-pripremamo-da-budu-lijecnici-i-inzenjeri-nego-klaunovi-575758" target="_blank"><strong>Glas Istre</strong></a>.<br /> - Najvažniji nam je posao <strong>pripremiti djecu za budućnost koja dolazi.</strong> Djeca su 20 posto populacija, sto posto budućnosti, a za njih izdvajamo tek 4,8 posto BDP-a. U Hrvatskoj su po izdvajanju ipak najvažniji umirovljenici. Istraživanja su pokazala da su hrvatska djeca vjerojatno najmanje poduzetna u svijetu, po kritičkom razmi&scaron;ljanju u edukaciji smo &scaron;esti odzada u svijetu, rekao je <strong>Korlević </strong>pred mno&scaron;tvom publike koja je u Multimedijalni centar do&scaron;la poslu&scaron;ati predavanje <strong>&quot;Transhuman agenda - Posljednje stoljeće homo sapiensa</strong>&quot;. I kao primjer naveo da je od istarskih 72 prvaka državnih &scaron;kolskih natjecanja uvjerljivo najvi&scaron;e glazbenika, sporta&scaron;a, zatim &quot;zadrugara&quot;, dok malih i mladih fizičara, kemičara, biologa nema ili gotovo nema.<br /> - <strong>Za &scaron;to mi pripremamo djecu? </strong>Tko će biti liječnik, tko će biti inženjer, tko će raditi u informatičkoj industriji? Pripremamo djecu za turističku privredu, da skaču, da nas zabavljaju? Mi smo oni koji izumiru, nemamo sljedeći razvojni ciklus, mi smo u potpunosti oti&scaron;li u dru&scaron;tvo snova i nesposobni smo na&scaron;u djecu suočiti sa stanjem znanosti danas. Pripremamo ih da budu klaunovi, a kada se bude trebalo liječiti ići ćemo u <strong>Ljubljanu </strong>ili <strong>Pordenone</strong>, rekao je <strong>Korlević</strong>, voditelj vi&scaron;njanske zvjezdarnice i najproduktivniji tragač za asteroidima. A budućnost je, kako je tijekom predavanja iznio, počela već sada i ono &scaron;to će zbivati u sljedećih 50 ili sto godina ne djeluje dobro za one koji nisu pripremljeni. Kao astronomu posao mu je <strong>predviđanje</strong>, &scaron;to je isto kao u matematici gdje, kaže, nema sigurnog rezultata, a može se predvidjeti samo do određenog događaja, točke kaosa ili ključanice. Kad se dogodi ključanica, onda kreće jedan vektor, a svi ostali se &quot;su&scaron;e&quot; i postaju nemoguće budućnosti ili rezultati. To možemo primijeniti i u <strong>dru&scaron;tvu</strong>.</p> </div> Znanstveni skup na Priku povodom 80. obljetnice rođenja akademika Mirka Tomasovića 2018-11-05T12:20:12+00:00 2018-11-05T12:20:12+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26435-znanstveni-skup-na-priku-povodom-80-obljetnice-rodenja-akademika-mirka-tomasovica Narodna knjižnica Omiš mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2017_05/mirko_tomasovic.jpg" style="width: 292px; height: 388px;" /></p> <p> Grad Omi&scaron;, Narodna knjižnica Omi&scaron; i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu organiziraju međunarodni<strong> znanstveni skup</strong> pod naslovom &quot;<strong>Emisija i recepcija II. Komparativna povijest hrvatske književnosti&quot;</strong>, u povodu 80. obljetnice rođenja akademika prof. dr. <a href="https://www.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/24150-in-memoriam-mirko-tomasovic" target="_blank"><u><strong>Mirka Tomasovića</strong></u></a>, na&scaron;e gore list (djetinjstvo je proveo u <strong>Kučićima</strong>), književnog povjesničara, teoretičara, esejista, prevoditelja, romanista i pedagoga koji je bio najistaknutiji hrvatski marulolog. Znanstveni skup će se održati 6. i 7. studenog 2018. u Omi&scaron;u, u dvorani nekada&scaron;njeg Glagolja&scaron;kog sjemeni&scaron;ta na <strong>Priku</strong>, Glagolja&scaron;ka 10. Otvorenje i pozdravne riječi održat će se u utorak s početkom u 9 sati, nakon čega slijedi prva sesija predavanja posvećena radu akademika Mirka Tomasovića. Druga sesija počet će u 17.30, a u 19 sati je planirana promocija Marulićeve knjige u izdanju Matice hrvatske. U srijedu, 7. studenog u jutarnjim satima održati će se i treća, zavr&scaron;na sesija skupa.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2017_05/mirko_tomasovic.jpg" style="width: 292px; height: 388px;" /></p> <p> Grad Omi&scaron;, Narodna knjižnica Omi&scaron; i Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu organiziraju međunarodni<strong> znanstveni skup</strong> pod naslovom &quot;<strong>Emisija i recepcija II. Komparativna povijest hrvatske književnosti&quot;</strong>, u povodu 80. obljetnice rođenja akademika prof. dr. <a href="https://www.dugirat.com/kultura/95-knjizevnost/24150-in-memoriam-mirko-tomasovic" target="_blank"><u><strong>Mirka Tomasovića</strong></u></a>, na&scaron;e gore list (djetinjstvo je proveo u <strong>Kučićima</strong>), književnog povjesničara, teoretičara, esejista, prevoditelja, romanista i pedagoga koji je bio najistaknutiji hrvatski marulolog. Znanstveni skup će se održati 6. i 7. studenog 2018. u Omi&scaron;u, u dvorani nekada&scaron;njeg Glagolja&scaron;kog sjemeni&scaron;ta na <strong>Priku</strong>, Glagolja&scaron;ka 10. Otvorenje i pozdravne riječi održat će se u utorak s početkom u 9 sati, nakon čega slijedi prva sesija predavanja posvećena radu akademika Mirka Tomasovića. Druga sesija počet će u 17.30, a u 19 sati je planirana promocija Marulićeve knjige u izdanju Matice hrvatske. U srijedu, 7. studenog u jutarnjim satima održati će se i treća, zavr&scaron;na sesija skupa.</p> </div> Europska noć istraživača 2018-09-28T15:01:52+00:00 2018-09-28T15:01:52+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26309-europska-noc-istrazivaca Dalmacija Danas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2018_04/dnk.jpg" style="width: 250px; height: 177px; margin: 4px 8px; float: left;" />Europska noć istraživača, najveći popularno-znanstveni događaj u Europskoj uniji, održat će se u <strong>petak</strong>, 28. rujna u <strong>Splitu</strong>, Zagrebu, Rijeci i Puli. Europska noć istraživača je inicijativa Europske unije kojom se želi <strong>podići svijest građana o važnosti znanosti za dru&scaron;tvo</strong> i značaju<strong> znanstvenog rada</strong>. Osim aktivnosti tijekom glavnog događaja organiziraju se i predaktivnosti u kojima sudjeluju svi partneri. Ovaj projekt, osim &scaron;to upisuje Hrvatsku na kartu aktivnosti koje su koordinirane diljem Europe, daje priliku da u Hrvatskoj smislenije i jasnije progovorimo o tome &scaron;to je <strong>znanost</strong>, &scaron;to rade <strong>znanstvenici </strong>i koja je <strong>uloga znanosti </strong>općenito, jer se znanost često i danas percipira na stereotipan način.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2018_04/dnk.jpg" style="width: 250px; height: 177px; margin: 4px 8px; float: left;" />Europska noć istraživača, najveći popularno-znanstveni događaj u Europskoj uniji, održat će se u <strong>petak</strong>, 28. rujna u <strong>Splitu</strong>, Zagrebu, Rijeci i Puli. Europska noć istraživača je inicijativa Europske unije kojom se želi <strong>podići svijest građana o važnosti znanosti za dru&scaron;tvo</strong> i značaju<strong> znanstvenog rada</strong>. Osim aktivnosti tijekom glavnog događaja organiziraju se i predaktivnosti u kojima sudjeluju svi partneri. Ovaj projekt, osim &scaron;to upisuje Hrvatsku na kartu aktivnosti koje su koordinirane diljem Europe, daje priliku da u Hrvatskoj smislenije i jasnije progovorimo o tome &scaron;to je <strong>znanost</strong>, &scaron;to rade <strong>znanstvenici </strong>i koja je <strong>uloga znanosti </strong>općenito, jer se znanost često i danas percipira na stereotipan način.</p> </div> LHC dani u Splitu i izložba ORIGIN 2018-09-21T23:21:00+00:00 2018-09-21T23:21:00+00:00 https://dugirat.com/novosti/101-znanost/26285-postanak-i-evolucija-svemira-kroz-umjetnost-i-znanost FESB.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_09/lhc_days.jpg" style="width: 250px; height: 263px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ovog tjedna, od 17. rujna do 22. rujna 2018. godine, Sveučili&scaron;te u Splitu (FESB i PMF) organiziraju <strong>11. konferenciju &rdquo;LHC Days in Split&rdquo;</strong>, koja u Split dovodi međunarodno priznate znanstvenike iz cijelog svijeta. Na konferenciji će se predstaviti najnoviji rezultati iz područja <strong>fizike </strong>koja se izučava na <strong>LHC</strong> akceleratoru na <strong>CERN</strong>-u i iz područja astročestične fizike i kozmologije. Program splitskih LHC dana potražite <a href="https://indico.cern.ch/event/704801/" target="_blank"><u>ovdje</u></a>.<br /> U sklopu&nbsp; konferencije organizira se i<strong> izložba ORIGIN</strong> (&rdquo;Postanak i evolucija svemira&rdquo;) inspirirana razumijevanjem evolucije svemira. Spoznaje o elementarnim česticama&nbsp; prikupljene na akceleratoru LHC na CERN-u i nedavno otkrivenim gravitacijskim valovima interpretirane su kroz umjetnički i edukativni diskurs. Tijekom izložbe održat će se i <strong>radionice </strong>za učenike na kojim će se audio-vizualno dočarati apstraktni fizikalni koncepti. Svečano otvaranje izložbe je u <strong>ponedjeljak </strong>17. rujna 2018. u 19:00 sati.<br /> Sastavni dio ove izložbe je i <strong>okrugli stol &rdquo;Understanding the World Through Art and Science&rdquo;</strong> na kojem će panelisti znanstvenici: <strong>James Beacham, Nikola Godinović, Michael Hoch, Chiara Mariotti </strong>i umjetnici: <strong>Branko Franceschi i Braco Dimitrijević</strong>, diskutirati o ne ba&scaron; očitoj ali neraskidivoj vezi između umjetnosti i znanosti. Okrugli stol održati će se u <strong>četvrtak </strong>20. rujna, 2018. godine u 20:00 u&nbsp; Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Trg braće Radića 7 (Palača Milesi), Split.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_09/lhc_days.jpg" style="width: 250px; height: 263px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ovog tjedna, od 17. rujna do 22. rujna 2018. godine, Sveučili&scaron;te u Splitu (FESB i PMF) organiziraju <strong>11. konferenciju &rdquo;LHC Days in Split&rdquo;</strong>, koja u Split dovodi međunarodno priznate znanstvenike iz cijelog svijeta. Na konferenciji će se predstaviti najnoviji rezultati iz područja <strong>fizike </strong>koja se izučava na <strong>LHC</strong> akceleratoru na <strong>CERN</strong>-u i iz područja astročestične fizike i kozmologije. Program splitskih LHC dana potražite <a href="https://indico.cern.ch/event/704801/" target="_blank"><u>ovdje</u></a>.<br /> U sklopu&nbsp; konferencije organizira se i<strong> izložba ORIGIN</strong> (&rdquo;Postanak i evolucija svemira&rdquo;) inspirirana razumijevanjem evolucije svemira. Spoznaje o elementarnim česticama&nbsp; prikupljene na akceleratoru LHC na CERN-u i nedavno otkrivenim gravitacijskim valovima interpretirane su kroz umjetnički i edukativni diskurs. Tijekom izložbe održat će se i <strong>radionice </strong>za učenike na kojim će se audio-vizualno dočarati apstraktni fizikalni koncepti. Svečano otvaranje izložbe je u <strong>ponedjeljak </strong>17. rujna 2018. u 19:00 sati.<br /> Sastavni dio ove izložbe je i <strong>okrugli stol &rdquo;Understanding the World Through Art and Science&rdquo;</strong> na kojem će panelisti znanstvenici: <strong>James Beacham, Nikola Godinović, Michael Hoch, Chiara Mariotti </strong>i umjetnici: <strong>Branko Franceschi i Braco Dimitrijević</strong>, diskutirati o ne ba&scaron; očitoj ali neraskidivoj vezi između umjetnosti i znanosti. Okrugli stol održati će se u <strong>četvrtak </strong>20. rujna, 2018. godine u 20:00 u&nbsp; Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Trg braće Radića 7 (Palača Milesi), Split.</p> </div>