Novosti Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost 2018-06-19T13:19:42+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Međunarodni znanstveni skup povjesničara umjetnosti u Splitu 2018-06-14T21:00:15+00:00 2018-06-14T21:00:15+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25985-medunarodni-znanstveni-skup-povjesnicara-umjetnosti-u-splitu Hina mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_06/split.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />U organizaciji Instituta za povijest umjetnosti u srijedu je u Muzeju Grada Splita otvoren međunarodni znanstveni skup &quot;<em><strong>The Power of Media</strong>: Patronage, Representation and Propaganda in Early Modern Period (1450-1800) between Mediterranean and Central Europe</em>&quot;. Riječ je o međunarodnom multidisciplinarnom skupu na kojem će se tijekom tri dana razmijeniti mi&scaron;ljenja, iskustva i nove spoznaje o temama i pitanjima povezanim s ulogom medija i naručitelja, reprezentacije i propagande u ranom novom vijeku na prostoru određenom geografskim okvirima Jadranskog mora i srednje Europe. Skup se održava u sklopu istraživanja na znanstvenom projektu &quot;<em><strong>Visual Arts and Communiciation of Power in the Early Modern Period (1450-1800</strong></em>): <em>Historical Croatian Regions at the Crossroads of Central Europe and the Mediterranean</em>&quot;, koji podupire Hrvatska zaklada za znanost. Voditelj projekta i organizacije skupa, koji će trajati do 15. lipnja, je ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu <strong>Milan Pelc</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_06/split.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />U organizaciji Instituta za povijest umjetnosti u srijedu je u Muzeju Grada Splita otvoren međunarodni znanstveni skup &quot;<em><strong>The Power of Media</strong>: Patronage, Representation and Propaganda in Early Modern Period (1450-1800) between Mediterranean and Central Europe</em>&quot;. Riječ je o međunarodnom multidisciplinarnom skupu na kojem će se tijekom tri dana razmijeniti mi&scaron;ljenja, iskustva i nove spoznaje o temama i pitanjima povezanim s ulogom medija i naručitelja, reprezentacije i propagande u ranom novom vijeku na prostoru određenom geografskim okvirima Jadranskog mora i srednje Europe. Skup se održava u sklopu istraživanja na znanstvenom projektu &quot;<em><strong>Visual Arts and Communiciation of Power in the Early Modern Period (1450-1800</strong></em>): <em>Historical Croatian Regions at the Crossroads of Central Europe and the Mediterranean</em>&quot;, koji podupire Hrvatska zaklada za znanost. Voditelj projekta i organizacije skupa, koji će trajati do 15. lipnja, je ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu <strong>Milan Pelc</strong>.</p> </div> CERN-ova škola znanstvenog računanja u Splitu 2018-06-04T01:45:02+00:00 2018-06-04T01:45:02+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25935-cern-ova-skola-znanstvenog-racunanja-u-splitu MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_06/cern_school.jpg" style="width: 250px; height: 182px; margin: 4px 8px; float: left;" />U Splitu se od 3.-9.6. u prostorima <strong>MEDILS</strong>-a održava &quot;<strong>Tematska CERN-ova &scaron;kola znanstvenog računanja</strong>&quot;. Ovu &scaron;kolu, koja spada u jednu od najprestižnijih i najboljih &scaron;kola znanstvenog računanja u svijetu, organizira <strong>CERN </strong>u suradnji s <strong>FESB</strong>-om, već &scaron;esti put zaredom u Splitu. Otvaranje &scaron;kole je u nedjelju 3.6. u 15:30 h u <strong>MEDILS</strong>-u. Na otvaranju će biti prisutan Rektor Sveučili&scaron;ta u Splitu, Dekan FESB-a, direktor informatike CERN-a i direktor CERN-ove &scaron;kole. &Scaron;kola je to za posljediplomce i istraživače s iskustvom u fizici elementarnih čestica, računarstvu, inžinjerstvu ili sličnim područjima rada koje zanimaju teme dizajniranja i izrade visoko propusnih distribuiranih sustava za obradu podataka. Vi&scaron;e informacija o &scaron;koli nalazi se <a href="https://indico.cern.ch/event/689372/" target="_blank"><u><strong>ovdje </strong></u></a>i na stranicama <a href="http://www.medils.hr/dogadaji/kalendar-dogadanja/thematic-cern-school-of-computing-tcsc-2018" target="_blank"><strong>MEDILS</strong></a>-a.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_06/cern_school.jpg" style="width: 250px; height: 182px; margin: 4px 8px; float: left;" />U Splitu se od 3.-9.6. u prostorima <strong>MEDILS</strong>-a održava &quot;<strong>Tematska CERN-ova &scaron;kola znanstvenog računanja</strong>&quot;. Ovu &scaron;kolu, koja spada u jednu od najprestižnijih i najboljih &scaron;kola znanstvenog računanja u svijetu, organizira <strong>CERN </strong>u suradnji s <strong>FESB</strong>-om, već &scaron;esti put zaredom u Splitu. Otvaranje &scaron;kole je u nedjelju 3.6. u 15:30 h u <strong>MEDILS</strong>-u. Na otvaranju će biti prisutan Rektor Sveučili&scaron;ta u Splitu, Dekan FESB-a, direktor informatike CERN-a i direktor CERN-ove &scaron;kole. &Scaron;kola je to za posljediplomce i istraživače s iskustvom u fizici elementarnih čestica, računarstvu, inžinjerstvu ili sličnim područjima rada koje zanimaju teme dizajniranja i izrade visoko propusnih distribuiranih sustava za obradu podataka. Vi&scaron;e informacija o &scaron;koli nalazi se <a href="https://indico.cern.ch/event/689372/" target="_blank"><u><strong>ovdje </strong></u></a>i na stranicama <a href="http://www.medils.hr/dogadaji/kalendar-dogadanja/thematic-cern-school-of-computing-tcsc-2018" target="_blank"><strong>MEDILS</strong></a>-a.</p> </div> Čemu bioetičko obrazovanje 2018-05-30T03:44:02+00:00 2018-05-30T03:44:02+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25922-cemu-bioeticko-obrazovanje Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_05/bioetika.jpg" style="width: 250px; height: 166px; margin: 4px 8px; float: left;" />Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakultera, Hrvatsko bioetičko dru&scaron;tvo i Splitski filozofski krug u fakultetskim prostorijama u <strong>srijedu</strong>, 30.5.2018 s početkom u <strong>18 </strong>sati organiziraju <strong>okrugli stol &quot;Čemu bioetičko obrazovanje&quot;</strong>. Na tribini sudjeluju <strong>Bruno Ćurko, Josip Guć, Darko Hren, Anita Lunić</strong> i<strong> Ivan Rako</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_05/bioetika.jpg" style="width: 250px; height: 166px; margin: 4px 8px; float: left;" />Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakultera, Hrvatsko bioetičko dru&scaron;tvo i Splitski filozofski krug u fakultetskim prostorijama u <strong>srijedu</strong>, 30.5.2018 s početkom u <strong>18 </strong>sati organiziraju <strong>okrugli stol &quot;Čemu bioetičko obrazovanje&quot;</strong>. Na tribini sudjeluju <strong>Bruno Ćurko, Josip Guć, Darko Hren, Anita Lunić</strong> i<strong> Ivan Rako</strong>.</p> </div> Predavanje: Vincent Gaffney o Stonehengeu 2018-05-13T21:10:54+00:00 2018-05-13T21:10:54+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25843-predavanje-vincent-gaffney-o-stonehengeu Dalmacija Danas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_05/stonehenge.jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />U organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu u <strong>ponedjeljak</strong>, 14.5.2018.) s početkom u <strong>19 </strong>sati održat će se <strong>predavanje &quot;Seeing beyond the Stones: Research in the Stonehenge Landscape&quot;</strong>. Predavač je prof. dr.sc. <strong>Vincent Gaffney </strong>s britanskog Sveučili&scaron;ta u <strong>Bradfordu</strong>. Predavanje će se održati na 3. katu prostorija na <strong>Peristilu </strong>na adresi Poljana Kraljice Jelene 1. Prof. Gaffney je priznati znanstvenik na području arheologije i digitalne humanistike te jedan od vodećih stručnjaka u primjeni novih tehnologija u istraživanju krajolika i dokumentiranju ba&scaron;tine. U vi&scaron;e je navrata radio i u Dalmaciji, gdje je s međunarodnim i kolegama iz Arheolo&scaron;kog muzeja u Splitu početkom devedesetih proveo &ldquo;<strong>Projekt Jadranski otoci</strong>&rdquo;, gdje su po prvi put objedinjeni svi dostupni podaci ali i sustavno dokumentirani spomenici i lokaliteti u prostoru na otocima <strong>Hvaru, Braču, &Scaron;olti, Visu </strong>i <strong>Palagruži</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_05/stonehenge.jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />U organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu u <strong>ponedjeljak</strong>, 14.5.2018.) s početkom u <strong>19 </strong>sati održat će se <strong>predavanje &quot;Seeing beyond the Stones: Research in the Stonehenge Landscape&quot;</strong>. Predavač je prof. dr.sc. <strong>Vincent Gaffney </strong>s britanskog Sveučili&scaron;ta u <strong>Bradfordu</strong>. Predavanje će se održati na 3. katu prostorija na <strong>Peristilu </strong>na adresi Poljana Kraljice Jelene 1. Prof. Gaffney je priznati znanstvenik na području arheologije i digitalne humanistike te jedan od vodećih stručnjaka u primjeni novih tehnologija u istraživanju krajolika i dokumentiranju ba&scaron;tine. U vi&scaron;e je navrata radio i u Dalmaciji, gdje je s međunarodnim i kolegama iz Arheolo&scaron;kog muzeja u Splitu početkom devedesetih proveo &ldquo;<strong>Projekt Jadranski otoci</strong>&rdquo;, gdje su po prvi put objedinjeni svi dostupni podaci ali i sustavno dokumentirani spomenici i lokaliteti u prostoru na otocima <strong>Hvaru, Braču, &Scaron;olti, Visu </strong>i <strong>Palagruži</strong>.</p> </div> Znanstveni skup: Splitski gradonačelnici 1882-1918 2018-05-07T14:54:20+00:00 2018-05-07T14:54:20+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25793-znanstveni-skup-splitski-gradonacelnici-1882-1918 Dalmatinski portal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_05/split_hnk.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Muzej grada Splita i Dru&scaron;tvo prijatelja kulturne ba&scaron;tine Split organiziraju znanstveni skup <strong>&#39;Splitski gradonačelnici od pohrvaćenja splitske Općine do kraja Prvog svjetskog rata (1882. - 1918.)</strong>&#39; u <strong>utorak</strong>, 8. svibnja 2018. s početkom u <strong>9 </strong>sati u Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita. Simpozij se održava u sklopu ovogodi&scaron;nje proslave za&scaron;titnika grada Splita sv. Dujma. Na simpoziju će dosad nepoznate detalje iz biografija splitskih gradonačelnika otkriti predavači: <strong>Ante Rendić Miočević, Gordana Tudor, Stanko Piplović, Branka Despotu&scaron;ić, Ivanka Kuić, Tea Blagaić Janu&scaron;ka, Hania Mladineo Mika, Marijan Čipčić, Elvira &Scaron;arić Kostić, Ivo Ugle&scaron;ić, Mladenko Domazet</strong> i<strong> Branko Kasalo</strong>.<br /> Ukupno je bilo devet gradonačelnika u periodu kojeg obrađuje ovaj skup. To su bili: <strong>Dujam Rendić Miočević</strong> (1882.-1885.), <strong>Gajo Bulat </strong>(1885.-1893.), <strong>Ivan Manger</strong> (1893.-1897.), <strong>Petar Katalinić</strong> (1897. - 1899.), <strong>Vinko Milić </strong>(1899. - 1905.), <strong>Ante Trumbić</strong> (1905.-1907.), <strong>Vicko Mihaljevi</strong>ć (1907.-1911.), <strong>Vinko Katalinić</strong> (1911.-1912. i 1913.-1914.) i <strong>Josip Smodlaka</strong> (1918.). Austrijske vlasti su u kriznim situacijama uoči i za vrijeme Prvog svjetskog rata raspu&scaron;tale izabrane gradske uprave, pa su tako gradom upravljala tri komesara. To su bili: Slovenac <strong>Teodor Sporn</strong> (1912.-1913., 1917.-1918.), <strong>Frane Madirazza</strong> (1914.-1917.) i <strong>Vicko Niseteo</strong> (1917.).</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_05/split_hnk.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Muzej grada Splita i Dru&scaron;tvo prijatelja kulturne ba&scaron;tine Split organiziraju znanstveni skup <strong>&#39;Splitski gradonačelnici od pohrvaćenja splitske Općine do kraja Prvog svjetskog rata (1882. - 1918.)</strong>&#39; u <strong>utorak</strong>, 8. svibnja 2018. s početkom u <strong>9 </strong>sati u Gotičkoj dvorani Muzeja grada Splita. Simpozij se održava u sklopu ovogodi&scaron;nje proslave za&scaron;titnika grada Splita sv. Dujma. Na simpoziju će dosad nepoznate detalje iz biografija splitskih gradonačelnika otkriti predavači: <strong>Ante Rendić Miočević, Gordana Tudor, Stanko Piplović, Branka Despotu&scaron;ić, Ivanka Kuić, Tea Blagaić Janu&scaron;ka, Hania Mladineo Mika, Marijan Čipčić, Elvira &Scaron;arić Kostić, Ivo Ugle&scaron;ić, Mladenko Domazet</strong> i<strong> Branko Kasalo</strong>.<br /> Ukupno je bilo devet gradonačelnika u periodu kojeg obrađuje ovaj skup. To su bili: <strong>Dujam Rendić Miočević</strong> (1882.-1885.), <strong>Gajo Bulat </strong>(1885.-1893.), <strong>Ivan Manger</strong> (1893.-1897.), <strong>Petar Katalinić</strong> (1897. - 1899.), <strong>Vinko Milić </strong>(1899. - 1905.), <strong>Ante Trumbić</strong> (1905.-1907.), <strong>Vicko Mihaljevi</strong>ć (1907.-1911.), <strong>Vinko Katalinić</strong> (1911.-1912. i 1913.-1914.) i <strong>Josip Smodlaka</strong> (1918.). Austrijske vlasti su u kriznim situacijama uoči i za vrijeme Prvog svjetskog rata raspu&scaron;tale izabrane gradske uprave, pa su tako gradom upravljala tri komesara. To su bili: Slovenac <strong>Teodor Sporn</strong> (1912.-1913., 1917.-1918.), <strong>Frane Madirazza</strong> (1914.-1917.) i <strong>Vicko Niseteo</strong> (1917.).</p> </div> Svemir - Hajduk 1:0 (srećom da oba žive vječno) 2018-04-30T11:34:53+00:00 2018-04-30T11:34:53+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25760-svemir-hajduk-1-0-srecom-da-oba-zive-vjecno Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/kerbal2.jpg" style="width: 500px; height: 310px;" /></p> <p> Ne znam koje osjećaje u vama izaziva, ali mene uistinu fascinira (i čini sretnim, pa i ponosnim) da &quot;mali&quot; <strong>Omi&scaron;</strong>, da ova na&scaron;a mala sredina ima i svoje<strong> <a href="http://adomis.hr/" target="_blank">Astronomsko dru&scaron;tvo</a></strong>, ekipu popularizatora znanosti, entuzijasta zaljubljenih u <strong>znanost </strong>i <strong>svemirske daljine</strong>.. &quot;moćnu gomilicu&quot; koja organizira vrlo zanimljiva popularno-znanstvena predavanja iz astronomije, astrofizike, astronautike, priređuje javna promatranja neba teleskopima za djecu i mlade, surađuje s drugim udrugama u popularizaciji prirodnih znanosti.. Možda jo&scaron; nije sve izgubljeno.. Možda ima jo&scaron; &scaron;anse i za nas &quot;drukčije&quot; u Lijepoj na&scaron;oj..<br /> Evo sinoć sam umjesto bespotrebnog nerviranja pred TV ekranom u popularnom kafiću i vabljenja na&scaron;ih talentiranih gurača baluna po kvrgavim travnjacima Koprivnice da konačno uguraju taj mijeh u prostor između dvije stative, grede i mreže, odabrao odlazak u nekada&scaron;nje Glagolja&scaron;ko sjemeni&scaron;te na <strong>Priku</strong> poslu&scaron;ati coolersko <a href="http://dugirat.com/novosti/101-znanost/25664-orbitalna-mehanika" target="_blank"><strong>predavanje Željka Lipanovića</strong></a> (jer toliko cool Vam je Lipa) iz Astronomskog dru&scaron;tva Omi&scaron; o raketama, orbitama, svemirskim letovima, orbitalnoj mehanici,.. Lipanović nas je u uvodu u najkraćim crtama podsjetio na osnovne fizikalne zakonitosti koje omogućavaju da se dijela &quot;ruku čovječjih&quot;, rakete, umjesto na Sjevernu Koreju upute u <strong>Svemir</strong>, u orbite koje &quot;kruže&quot; oko <strong>Zemlje </strong>ili pak odlaze dalje i dalje istražujući svemirska prostranstva..<br /> Koristeći iznimno popularnu edukativnu igru &quot;<strong>Kerbal Space Program</strong>&quot; Lipanović je efektno objasnio kako rakete postižu orbitu, kako je održavaju, kako mijenjaju orbitu na vi&scaron;u i na nižu, kako se spajaju letjelice i moduli u Svemiru, kako moduli uspjevaju &quot;pogoditi&quot; Mjesec, na njega se spustiti te se vratiti s njega na Zemlju, kako pronaći orbitu koja će modul vratiti kući, a ne poslati na put bez povratka, pa i izvan Sunčevog sustava.. sve odreda teme koje jo&scaron; uvijek odu&scaron;evljavaju vječno znatiželjnu malu i &quot;veliku&quot; djecu pogleda uperenog u vedro noćno nebo..<br /> <strong>Svemir - Hajduk 1:0</strong>. Srećom da oba žive vječno (premda za Svemir jo&scaron; nismo sigurni).</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/kerbal2.jpg" style="width: 500px; height: 310px;" /></p> <p> Ne znam koje osjećaje u vama izaziva, ali mene uistinu fascinira (i čini sretnim, pa i ponosnim) da &quot;mali&quot; <strong>Omi&scaron;</strong>, da ova na&scaron;a mala sredina ima i svoje<strong> <a href="http://adomis.hr/" target="_blank">Astronomsko dru&scaron;tvo</a></strong>, ekipu popularizatora znanosti, entuzijasta zaljubljenih u <strong>znanost </strong>i <strong>svemirske daljine</strong>.. &quot;moćnu gomilicu&quot; koja organizira vrlo zanimljiva popularno-znanstvena predavanja iz astronomije, astrofizike, astronautike, priređuje javna promatranja neba teleskopima za djecu i mlade, surađuje s drugim udrugama u popularizaciji prirodnih znanosti.. Možda jo&scaron; nije sve izgubljeno.. Možda ima jo&scaron; &scaron;anse i za nas &quot;drukčije&quot; u Lijepoj na&scaron;oj..<br /> Evo sinoć sam umjesto bespotrebnog nerviranja pred TV ekranom u popularnom kafiću i vabljenja na&scaron;ih talentiranih gurača baluna po kvrgavim travnjacima Koprivnice da konačno uguraju taj mijeh u prostor između dvije stative, grede i mreže, odabrao odlazak u nekada&scaron;nje Glagolja&scaron;ko sjemeni&scaron;te na <strong>Priku</strong> poslu&scaron;ati coolersko <a href="http://dugirat.com/novosti/101-znanost/25664-orbitalna-mehanika" target="_blank"><strong>predavanje Željka Lipanovića</strong></a> (jer toliko cool Vam je Lipa) iz Astronomskog dru&scaron;tva Omi&scaron; o raketama, orbitama, svemirskim letovima, orbitalnoj mehanici,.. Lipanović nas je u uvodu u najkraćim crtama podsjetio na osnovne fizikalne zakonitosti koje omogućavaju da se dijela &quot;ruku čovječjih&quot;, rakete, umjesto na Sjevernu Koreju upute u <strong>Svemir</strong>, u orbite koje &quot;kruže&quot; oko <strong>Zemlje </strong>ili pak odlaze dalje i dalje istražujući svemirska prostranstva..<br /> Koristeći iznimno popularnu edukativnu igru &quot;<strong>Kerbal Space Program</strong>&quot; Lipanović je efektno objasnio kako rakete postižu orbitu, kako je održavaju, kako mijenjaju orbitu na vi&scaron;u i na nižu, kako se spajaju letjelice i moduli u Svemiru, kako moduli uspjevaju &quot;pogoditi&quot; Mjesec, na njega se spustiti te se vratiti s njega na Zemlju, kako pronaći orbitu koja će modul vratiti kući, a ne poslati na put bez povratka, pa i izvan Sunčevog sustava.. sve odreda teme koje jo&scaron; uvijek odu&scaron;evljavaju vječno znatiželjnu malu i &quot;veliku&quot; djecu pogleda uperenog u vedro noćno nebo..<br /> <strong>Svemir - Hajduk 1:0</strong>. Srećom da oba žive vječno (premda za Svemir jo&scaron; nismo sigurni).</p> </div> Orbitalna mehanika 2018-04-29T05:52:43+00:00 2018-04-29T05:52:43+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25664-orbitalna-mehanika MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/orb_mehanika.jpg" style="width: 250px; height: 415px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>nedjelju</strong>, <strong>29.4.</strong>2018, u <strong>19 </strong>sati u Ilirskom sjemeni&scaron;tu na Priku, poslije male kreativne pauze, <strong>Astronomsko dru&scaron;tvo Omi&scaron;</strong> vraća se s novim popularno-znanstvenim predavanjem na temu &quot;<strong>Orbitalna mehanika</strong>&quot;. Ovaj put riječi će biti o raketama. Kako rakete postižu orbitu, kako je održavaju, kako mijenjaju orbitu na vi&scaron;u i na nižu? Kako se spajaju letjelice i moduli u Svemiru?.. Predavanje će održati <strong>Željko Lipanović</strong>, neće vas &quot;gnjaviti&quot; s <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/festival-znanosti-predavanje-ante-radonica-u-zvjezdanom-selu-mosor-i-nocno-promatranje-neba" target="_blank">Elonom Muskom</a> i powerpoint slajdovima već će Vas s ovom zanimljivom i poučnom temom upoznati koristeći samo Kerbal Space Program. Vidimo se u nedjelju navečer u Omi&scaron;u na zanimljivom predavanju.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/orb_mehanika.jpg" style="width: 250px; height: 415px; margin: 4px 8px; float: left;" />U <strong>nedjelju</strong>, <strong>29.4.</strong>2018, u <strong>19 </strong>sati u Ilirskom sjemeni&scaron;tu na Priku, poslije male kreativne pauze, <strong>Astronomsko dru&scaron;tvo Omi&scaron;</strong> vraća se s novim popularno-znanstvenim predavanjem na temu &quot;<strong>Orbitalna mehanika</strong>&quot;. Ovaj put riječi će biti o raketama. Kako rakete postižu orbitu, kako je održavaju, kako mijenjaju orbitu na vi&scaron;u i na nižu? Kako se spajaju letjelice i moduli u Svemiru?.. Predavanje će održati <strong>Željko Lipanović</strong>, neće vas &quot;gnjaviti&quot; s <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/festival-znanosti-predavanje-ante-radonica-u-zvjezdanom-selu-mosor-i-nocno-promatranje-neba" target="_blank">Elonom Muskom</a> i powerpoint slajdovima već će Vas s ovom zanimljivom i poučnom temom upoznati koristeći samo Kerbal Space Program. Vidimo se u nedjelju navečer u Omi&scaron;u na zanimljivom predavanju.</p> </div> Rivom su u subotu šetali oni koje više zanima budućnost nego prošlost 2018-04-21T16:30:41+00:00 2018-04-21T16:30:41+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25662-rivom-su-u-subotu-setali-oni-koje-vise-zanima-buducnost-nego-proslost MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/prosvjed(1).jpg" style="width: 250px; height: 317px; margin: 4px 8px; float: left;" />- &quot;<strong>Mar&scaron; za znanost</strong>&quot; je globalni pokret, imamo ga u 230 gradova na svim kontinentima. De&scaron;ava se to da u svijetu imamo znanost koja je marginalizirana, koja se ne financira, koja se zanemaruje, od napretka se počinje lagano srozavati. U <strong>Hrvatskoj</strong>, možda vi&scaron;e nego u svijetu, znanost je dovedena &lsquo;na rub litice&rsquo; &ndash; stalno se zanemaruje, znanstvenici se tuže radi prozivanja plagijatora, radi pozivanja na moral i etiku, ne samo u znanosti nego i u dru&scaron;tvu. Od države prima 60 milijuna na jedvite jade, imamo milijarde koje se daju pseudoznanostima, vjeronauku.. Moramo pokazati da je ljudima stalo, moramo pokazati da je znanost ta zbog koje ovo dru&scaron;tvo napreduje. Niti imamo razvoj morala, niti imamo razvoj civilizacije, niti imamo razvoj bilo čega &scaron;to ovaj svijet, ovu planetu (ne ploču) čini boljom i kvalitetnijom za sve nas. &ndash; rekao je danas mladi znanstvenik <strong>Luka Baričić </strong>na splitskom &quot;Mar&scaron;u za znanost&quot; koji je na <strong>Rivi </strong>okupio one koje vi&scaron;e zanima budućnost nego pro&scaron;lost, znanstvenike, studente, nastavnike koji se žele izboriti za svoj status u dru&scaron;tvu, koji žele pokazati da na&scaron;a zemlja, dru&scaron;tvo, država, javne politike i javni mediji moraju promovirati <strong>znanost </strong>a ne pseudoznanost i praznovjerja. Nažalost, budućnost za Hrvatsku sada ne izgleda toliko sjajno i trebamo uhvatiti taj korak s budućno&scaron;ću svijeta.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/prosvjed(1).jpg" style="width: 250px; height: 317px; margin: 4px 8px; float: left;" />- &quot;<strong>Mar&scaron; za znanost</strong>&quot; je globalni pokret, imamo ga u 230 gradova na svim kontinentima. De&scaron;ava se to da u svijetu imamo znanost koja je marginalizirana, koja se ne financira, koja se zanemaruje, od napretka se počinje lagano srozavati. U <strong>Hrvatskoj</strong>, možda vi&scaron;e nego u svijetu, znanost je dovedena &lsquo;na rub litice&rsquo; &ndash; stalno se zanemaruje, znanstvenici se tuže radi prozivanja plagijatora, radi pozivanja na moral i etiku, ne samo u znanosti nego i u dru&scaron;tvu. Od države prima 60 milijuna na jedvite jade, imamo milijarde koje se daju pseudoznanostima, vjeronauku.. Moramo pokazati da je ljudima stalo, moramo pokazati da je znanost ta zbog koje ovo dru&scaron;tvo napreduje. Niti imamo razvoj morala, niti imamo razvoj civilizacije, niti imamo razvoj bilo čega &scaron;to ovaj svijet, ovu planetu (ne ploču) čini boljom i kvalitetnijom za sve nas. &ndash; rekao je danas mladi znanstvenik <strong>Luka Baričić </strong>na splitskom &quot;Mar&scaron;u za znanost&quot; koji je na <strong>Rivi </strong>okupio one koje vi&scaron;e zanima budućnost nego pro&scaron;lost, znanstvenike, studente, nastavnike koji se žele izboriti za svoj status u dru&scaron;tvu, koji žele pokazati da na&scaron;a zemlja, dru&scaron;tvo, država, javne politike i javni mediji moraju promovirati <strong>znanost </strong>a ne pseudoznanost i praznovjerja. Nažalost, budućnost za Hrvatsku sada ne izgleda toliko sjajno i trebamo uhvatiti taj korak s budućno&scaron;ću svijeta.</p> </div> Znanstveni kafić: Skriva li farmaceutska industrija lijekove? 2018-04-20T03:21:47+00:00 2018-04-20T03:21:47+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25671-znanstveni-kafic-skriva-li-farmaceutska-industrija-lijekove Alumni FESB-a mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/ljekovi.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu<strong> Festivala znanosti 2018</strong>. održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, <strong>znanstveni kafić</strong>, u splitskoj kavani Lvxor na Peristilu. Zanimljivo predavanje održati će se u <strong>petak</strong>, 20.4. u 18:30 h. Tema je iznimno kontroverzna i zanimljiva, skriva li farmaceutska industrija lijekove za najteže bolesti? Prema <strong>teoriji zavjere</strong> farmaceutske tvrtke ne žele da se pročuje da za sve te&scaron;ke bolesti postoje jeftini ili čak i besplatni prirodni <strong>lijekovi </strong>jer mnogo vi&scaron;e mogu zaraditi na liječenju dugotrajnih te&scaron;kih bolesti nego ako se ta te&scaron;ka bolest brzo izliječi. Ako je lijek prirodan i lako dostupan, onda se na njemu uopće ne može zaraditi... Predavač, prof.dr.sc.<strong> Livia Puljak </strong>pokazat će vam kako je ta teorija zavjere puna rupa.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/ljekovi.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu<strong> Festivala znanosti 2018</strong>. održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, <strong>znanstveni kafić</strong>, u splitskoj kavani Lvxor na Peristilu. Zanimljivo predavanje održati će se u <strong>petak</strong>, 20.4. u 18:30 h. Tema je iznimno kontroverzna i zanimljiva, skriva li farmaceutska industrija lijekove za najteže bolesti? Prema <strong>teoriji zavjere</strong> farmaceutske tvrtke ne žele da se pročuje da za sve te&scaron;ke bolesti postoje jeftini ili čak i besplatni prirodni <strong>lijekovi </strong>jer mnogo vi&scaron;e mogu zaraditi na liječenju dugotrajnih te&scaron;kih bolesti nego ako se ta te&scaron;ka bolest brzo izliječi. Ako je lijek prirodan i lako dostupan, onda se na njemu uopće ne može zaraditi... Predavač, prof.dr.sc.<strong> Livia Puljak </strong>pokazat će vam kako je ta teorija zavjere puna rupa.</p> </div> Znanstveni kafić: Magnetska stimulacija mozga 2018-04-19T04:55:37+00:00 2018-04-19T04:55:37+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25670-znanstveni-kafic-magnetska-stimulacija-mozga Alumni FESB-a mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/mozak.jpg" style="width: 250px; height: 200px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu<strong> Festivala znanosti 2018</strong> održati će se popularno-znanstveno predavanje, znanstveni kafić, u kavani Lvxor na Peristilu, u <strong>četvrtak</strong>, 19.4. s početkom u <strong>18:30 </strong>sati. Tema predavanja je &quot;<strong>Transkranijalna magnetska stimulacija mozga</strong> - orgulje za raspoloženje&quot;, a predavač je dr.sc. <strong>Mario Cvetković </strong>s FESB-a. Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) neinvazivna je i bezbolna tehniku za stimuliranje ili inhibiranje određenih područja moždanog korteksa. Iako se TMS koristi preko 30 godina, tek u posljednih 10-ak doživljaja svoj procvat. Danas predstavlja alat neprocjenjive vrijednosti kod istraživanja terapijskih učinaka kod te&scaron;kih neurolo&scaron;kih i psihijatrijskih bolesti, kao standardna preoperativna tehnika za određivanje lokalizacije motoričke funkcije kod bolesnika prije neurokirur&scaron;kih operacija ili pak kod preoperativnog testiranja govornih i jezičnih funkcija kod bolesnika. Osim uz veliku korist neurokirurzima kod planiranja operacije, <strong>TMS </strong>se u terapijske svrhe koristi kod liječenja migrene i depresije. U predavanju će se objasniti princip na kojemu funkcionira transkranijalna magnetska stimulacija kao i značenje fokusirane stimulacije korteksa. Također, u kratkim crtama opisati će se razvijeni elektromagnetski model koji je moguće primijeniti kod modeliranja TMS-a. Konačno, uz rezultate dobivene navedenim modelom, ukazati će se na neke od izazova modeliranja TMS-a kao i determinističko-stohastički pristup kojim je moguće napasti navedene izazove.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/mozak.jpg" style="width: 250px; height: 200px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu<strong> Festivala znanosti 2018</strong> održati će se popularno-znanstveno predavanje, znanstveni kafić, u kavani Lvxor na Peristilu, u <strong>četvrtak</strong>, 19.4. s početkom u <strong>18:30 </strong>sati. Tema predavanja je &quot;<strong>Transkranijalna magnetska stimulacija mozga</strong> - orgulje za raspoloženje&quot;, a predavač je dr.sc. <strong>Mario Cvetković </strong>s FESB-a. Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) neinvazivna je i bezbolna tehniku za stimuliranje ili inhibiranje određenih područja moždanog korteksa. Iako se TMS koristi preko 30 godina, tek u posljednih 10-ak doživljaja svoj procvat. Danas predstavlja alat neprocjenjive vrijednosti kod istraživanja terapijskih učinaka kod te&scaron;kih neurolo&scaron;kih i psihijatrijskih bolesti, kao standardna preoperativna tehnika za određivanje lokalizacije motoričke funkcije kod bolesnika prije neurokirur&scaron;kih operacija ili pak kod preoperativnog testiranja govornih i jezičnih funkcija kod bolesnika. Osim uz veliku korist neurokirurzima kod planiranja operacije, <strong>TMS </strong>se u terapijske svrhe koristi kod liječenja migrene i depresije. U predavanju će se objasniti princip na kojemu funkcionira transkranijalna magnetska stimulacija kao i značenje fokusirane stimulacije korteksa. Također, u kratkim crtama opisati će se razvijeni elektromagnetski model koji je moguće primijeniti kod modeliranja TMS-a. Konačno, uz rezultate dobivene navedenim modelom, ukazati će se na neke od izazova modeliranja TMS-a kao i determinističko-stohastički pristup kojim je moguće napasti navedene izazove.</p> </div> Međunarodni summit o ekobiologiji u Splitu 2018-04-18T17:33:50+00:00 2018-04-18T17:33:50+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25687-medunarodni-summit-o-ekobiologiji-u-splitu Dalmacija Danas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_10/starenje.jpg" style="width: 250px; height: 204px; margin: 4px 8px; float: left;" />Mediteranski institut za istraživanje života &ndash; <strong>MedILS </strong>organizira dva okruglia stola &ndash; Cell Defense against environment &ndash; u <strong>četvrtak </strong>18. 4. u 10 sati, te Biological Aging cultural Vandalism &ndash; 18. 4. u 14 sati, koji se održavaju u okviru 1. međunarodnog summita &quot;<strong>Ekobiologija: za&scaron;to i &scaron;to?</strong>&quot;, a na kojima će sudjelovati renomirani znanstvenici poput nobelovca <a href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/nobelovac-walter-gilbert-u-splitu--nije-poanta-da-budemo-besmrtni--nego-da-kvalitetno-zivimo/30746" target="_blank"><strong>Waltera Gilberta</strong></a> te <strong>Errola Friedberga, Jean-No&euml;l Thorela, Miroslava Radmana, Peter Karrana </strong>i drugih u raspravama o biomedicinskim istraživanjima u području biologije starenja, degerativnim i malignim bolestima povezanima sa starenjem i sl. temama. Osim razmjene znanja i znanstvenih dostignuća na svjetskoj razini, skupom se želi i osvijestiti potreba veće brige za za&scaron;titu kože od negativnih utjecaja sunčevih zraka. &ndash; Otkriće nepoznatih, ali postojećih, pojava od strane znanstvenika suočit će se sa stvaranjem nepostojećih inovacija od strane umjetnika i poduzetnika. Tražit ćemo svrhu svega &scaron;to radimo. Za&scaron;to se zamarati? Kako pokazati vi&scaron;e po&scaron;tovanja prema onome &scaron;to jesmo, na&scaron;e biologije koja proizlazi iz prilagodbe bezbrojnih generacija na&scaron;ih predaka na njihovu okolinu, tj. njihovu posebnu stvarnost &ldquo;ovdje i sada&rdquo;, najavio je <strong>Miroslav Radman</strong>, osnivač i znanstveni direktor MedILS-a, pi&scaron;e <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/svjetska-znanstvena-elita-u-splitu-dva-znanstvena-skupa-o-ekobiologiji" target="_blank"><u>DalmacijaDanas</u></a>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_10/starenje.jpg" style="width: 250px; height: 204px; margin: 4px 8px; float: left;" />Mediteranski institut za istraživanje života &ndash; <strong>MedILS </strong>organizira dva okruglia stola &ndash; Cell Defense against environment &ndash; u <strong>četvrtak </strong>18. 4. u 10 sati, te Biological Aging cultural Vandalism &ndash; 18. 4. u 14 sati, koji se održavaju u okviru 1. međunarodnog summita &quot;<strong>Ekobiologija: za&scaron;to i &scaron;to?</strong>&quot;, a na kojima će sudjelovati renomirani znanstvenici poput nobelovca <a href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/nobelovac-walter-gilbert-u-splitu--nije-poanta-da-budemo-besmrtni--nego-da-kvalitetno-zivimo/30746" target="_blank"><strong>Waltera Gilberta</strong></a> te <strong>Errola Friedberga, Jean-No&euml;l Thorela, Miroslava Radmana, Peter Karrana </strong>i drugih u raspravama o biomedicinskim istraživanjima u području biologije starenja, degerativnim i malignim bolestima povezanima sa starenjem i sl. temama. Osim razmjene znanja i znanstvenih dostignuća na svjetskoj razini, skupom se želi i osvijestiti potreba veće brige za za&scaron;titu kože od negativnih utjecaja sunčevih zraka. &ndash; Otkriće nepoznatih, ali postojećih, pojava od strane znanstvenika suočit će se sa stvaranjem nepostojećih inovacija od strane umjetnika i poduzetnika. Tražit ćemo svrhu svega &scaron;to radimo. Za&scaron;to se zamarati? Kako pokazati vi&scaron;e po&scaron;tovanja prema onome &scaron;to jesmo, na&scaron;e biologije koja proizlazi iz prilagodbe bezbrojnih generacija na&scaron;ih predaka na njihovu okolinu, tj. njihovu posebnu stvarnost &ldquo;ovdje i sada&rdquo;, najavio je <strong>Miroslav Radman</strong>, osnivač i znanstveni direktor MedILS-a, pi&scaron;e <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/svjetska-znanstvena-elita-u-splitu-dva-znanstvena-skupa-o-ekobiologiji" target="_blank"><u>DalmacijaDanas</u></a>.</p> </div> Festival znanosti 2018. 2018-04-17T22:03:57+00:00 2018-04-17T22:03:57+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25648-festival-znanosti-2018 Festival znanosti, DD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/otkrica.jpg" style="width: 225px; height: 225px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ovogodi&scaron;nja tema <a href="http://www.festivalznanosti.hr/2018/" target="_blank"><u><strong>16. Festivala znanosti</strong></u></a>&nbsp; je &quot;<strong>Otkrića</strong>&quot;. Riječ je o manifestaciji kojoj je cilj<strong> približiti znanost javnosti,</strong> odnosno informirati javnost o aktivnostima i rezultatima u području znanosti, pobolj&scaron;ati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja. U Splitu, tijekom &scaron;est dana trajanja Festivala posjetitelje očekuje 105 aktivnosti na ukupno 36 različitih mjesta događanja, a u projekt su uključene sve sastavnice splitskog Sveučili&scaron;ta i preko 50 institucija. Također u sklopu Festivala znanosti, povodom 70. obljetnice osnutka Države Izrael, u suradnji Izraelskog veleposlanstva u RH, Sveučili&scaron;ne knjižnice i Židovske općine Split, bit će postavljena <strong>izložba &quot;Izraelska otkrića i razvoj koji su utjecali na svijet&quot;.</strong> Izložba koja prikazuje dio fascinantnog raspona izraelskih znanstvenih inovacija i postignuća, njihov utjecaj na čovječanstvo te istraživače koji stoje iza tih inovacija, bit će otvorena u <strong>ponedjeljak</strong>, 16. travnja u <strong>15 </strong>sati u Sveučili&scaron;noj knjižnici u Splitu, Ruđera Bo&scaron;kovića 31. Povirite u <a href="http://www.festivalznanosti.hr/2018/grad/split/2018-04-16" target="_blank"><strong>program Festivala</strong></a> i odaberite događaje koje će te posjetiti.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/otkrica.jpg" style="width: 225px; height: 225px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ovogodi&scaron;nja tema <a href="http://www.festivalznanosti.hr/2018/" target="_blank"><u><strong>16. Festivala znanosti</strong></u></a>&nbsp; je &quot;<strong>Otkrića</strong>&quot;. Riječ je o manifestaciji kojoj je cilj<strong> približiti znanost javnosti,</strong> odnosno informirati javnost o aktivnostima i rezultatima u području znanosti, pobolj&scaron;ati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja. U Splitu, tijekom &scaron;est dana trajanja Festivala posjetitelje očekuje 105 aktivnosti na ukupno 36 različitih mjesta događanja, a u projekt su uključene sve sastavnice splitskog Sveučili&scaron;ta i preko 50 institucija. Također u sklopu Festivala znanosti, povodom 70. obljetnice osnutka Države Izrael, u suradnji Izraelskog veleposlanstva u RH, Sveučili&scaron;ne knjižnice i Židovske općine Split, bit će postavljena <strong>izložba &quot;Izraelska otkrića i razvoj koji su utjecali na svijet&quot;.</strong> Izložba koja prikazuje dio fascinantnog raspona izraelskih znanstvenih inovacija i postignuća, njihov utjecaj na čovječanstvo te istraživače koji stoje iza tih inovacija, bit će otvorena u <strong>ponedjeljak</strong>, 16. travnja u <strong>15 </strong>sati u Sveučili&scaron;noj knjižnici u Splitu, Ruđera Bo&scaron;kovića 31. Povirite u <a href="http://www.festivalznanosti.hr/2018/grad/split/2018-04-16" target="_blank"><strong>program Festivala</strong></a> i odaberite događaje koje će te posjetiti.</p> </div> Znanstveni kafić: Bitcoinopoly 2018-04-17T13:45:30+00:00 2018-04-17T13:45:30+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25659-znanstveni-kafic-bitcoinopoly MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/bitcoin.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu <a href="http://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25648-festival-znanosti-2018" target="_blank">Festivala znanosti 2018.</a> održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, znanstveni kafić, u splitskoj kavani <strong>Lvxor </strong>na Peristilu. Drugo predavanje na rasporedu je u <strong>utorak</strong>, 17.4. u <strong>18:3</strong>0 h. Tema je također iznimno zanimljiva -<strong> </strong>Bitcoin, Blockchain, kripto valute,..&nbsp; Predavač <strong>Tomislav Mamić </strong>iz splitskog kružoka <strong>Blockchain Hub Split</strong> kroz igru (<strong>Bitcoinopoly</strong>) na zabavan način će Vas provesti kroz neke zanimljive odluke koje su utjecale na dizajn blockchaina i mreže Bitcoin te pojave prve kripto valute, bitcoina. Uz kavu u Lvxora sudjelujte u igri i učite o fascinantnom svijetu blockchaina i kripto valuta..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/bitcoin.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu <a href="http://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25648-festival-znanosti-2018" target="_blank">Festivala znanosti 2018.</a> održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, znanstveni kafić, u splitskoj kavani <strong>Lvxor </strong>na Peristilu. Drugo predavanje na rasporedu je u <strong>utorak</strong>, 17.4. u <strong>18:3</strong>0 h. Tema je također iznimno zanimljiva -<strong> </strong>Bitcoin, Blockchain, kripto valute,..&nbsp; Predavač <strong>Tomislav Mamić </strong>iz splitskog kružoka <strong>Blockchain Hub Split</strong> kroz igru (<strong>Bitcoinopoly</strong>) na zabavan način će Vas provesti kroz neke zanimljive odluke koje su utjecale na dizajn blockchaina i mreže Bitcoin te pojave prve kripto valute, bitcoina. Uz kavu u Lvxora sudjelujte u igri i učite o fascinantnom svijetu blockchaina i kripto valuta..</p> </div> Znanstveni kafić: Makroekonomija, što je to? 2018-04-17T03:29:33+00:00 2018-04-17T03:29:33+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25684-znanstveni-kafic-makroekonomija-sto-je-to Alumni FESB-a mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/novac.jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu <a href="http://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25648-festival-znanosti-2018" target="_blank"><strong>Festivala znanosti 2018. </strong></a>Alumni udruga biv&scaron;ih studenata FESB-a cijeli tjedan organizira popularno-znanstvena predavanja, <strong>znanstvene kafiće</strong>, u splitskoj kavani <strong>Lvxor </strong>na Peristilu. Treće predavanje koje možete poslu&scaron;ati uz &scaron;alicu kave ili omiljenog pića održati će se u <strong>srijedu</strong>, 18.4. s početkom u <strong>18:30</strong> h, a na njemu će te moći na jednostavan način, pritupačan naj&scaron;iroj publici, saznati &scaron;to je to BDP, stopa inflacije, stopa nezaposlenosti, javni dug, državni budžet? &Scaron;to znače svi ti pojmovi i o čemu ovise te kako se odražavaju na na&scaron; svakodnevni život? Predavač, <strong>Zdeslav &Scaron;antić</strong>, dipl.oec. će poku&scaron;ati svima razumljivim jezikom približiti <strong>Makroekonomiju </strong>i spomenute pojmove te se osvrnuti na aktualna kretanja i trenutno stanje u državi.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/novac.jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu <a href="http://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25648-festival-znanosti-2018" target="_blank"><strong>Festivala znanosti 2018. </strong></a>Alumni udruga biv&scaron;ih studenata FESB-a cijeli tjedan organizira popularno-znanstvena predavanja, <strong>znanstvene kafiće</strong>, u splitskoj kavani <strong>Lvxor </strong>na Peristilu. Treće predavanje koje možete poslu&scaron;ati uz &scaron;alicu kave ili omiljenog pića održati će se u <strong>srijedu</strong>, 18.4. s početkom u <strong>18:30</strong> h, a na njemu će te moći na jednostavan način, pritupačan naj&scaron;iroj publici, saznati &scaron;to je to BDP, stopa inflacije, stopa nezaposlenosti, javni dug, državni budžet? &Scaron;to znače svi ti pojmovi i o čemu ovise te kako se odražavaju na na&scaron; svakodnevni život? Predavač, <strong>Zdeslav &Scaron;antić</strong>, dipl.oec. će poku&scaron;ati svima razumljivim jezikom približiti <strong>Makroekonomiju </strong>i spomenute pojmove te se osvrnuti na aktualna kretanja i trenutno stanje u državi.</p> </div> Znanstveni kafić: Mijenjanje gena čovjeka 2018-04-16T12:26:03+00:00 2018-04-16T12:26:03+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/101-znanost/25658-znanstveni-kafic-mijenjanje-gena-covjeka MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/dnk.jpg" style="width: 250px; height: 177px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu <strong>Festivala znanosti 2018.</strong> održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, <strong>znanstveni kafić</strong>, u splitskoj kavani <strong>Lvxor </strong>na Peristilu. Prvo predavanje na rasporedu je već u <strong>ponedjeljak</strong>, 16.4. u <strong>18:30</strong> h. Tema je iznimno zanimljiva -<strong> Mijenjanje gena čovjeka</strong> - a približiti će nam je predavač, prof. dr. sc. <strong>Jano&scaron; Terzić</strong> s Medicinskog fakulteta u Splitu. Mijenjanje gena čovjeka, genskom terapijom, počelo je 1990. godine. Pozitivni, početni rezultati pobudili su veliki entuzijazam znanstvenika za terapijskim mjenjanjem gena. Ali, sve do prije nekoliko mjeseci nije bilo značajnijih uspjeha u genskoj terapiji, no nedavni uspjesi u liječenju <strong>spinalne mi&scaron;ićne atrofije</strong> pokazuju da ustrajnost istraživača počinje donositi prave rezultate. Kombiniranjem novih tehnologija za mijenjanje gena sa stvaranjem induciranih matičnih stanica otvara nove mogućnosti za medicinski napredak. Vidimo se u ponedjeljak na kavi u Lvxora..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/dnk.jpg" style="width: 250px; height: 177px; margin: 4px 8px; float: left;" />U sklopu <strong>Festivala znanosti 2018.</strong> održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, <strong>znanstveni kafić</strong>, u splitskoj kavani <strong>Lvxor </strong>na Peristilu. Prvo predavanje na rasporedu je već u <strong>ponedjeljak</strong>, 16.4. u <strong>18:30</strong> h. Tema je iznimno zanimljiva -<strong> Mijenjanje gena čovjeka</strong> - a približiti će nam je predavač, prof. dr. sc. <strong>Jano&scaron; Terzić</strong> s Medicinskog fakulteta u Splitu. Mijenjanje gena čovjeka, genskom terapijom, počelo je 1990. godine. Pozitivni, početni rezultati pobudili su veliki entuzijazam znanstvenika za terapijskim mjenjanjem gena. Ali, sve do prije nekoliko mjeseci nije bilo značajnijih uspjeha u genskoj terapiji, no nedavni uspjesi u liječenju <strong>spinalne mi&scaron;ićne atrofije</strong> pokazuju da ustrajnost istraživača počinje donositi prave rezultate. Kombiniranjem novih tehnologija za mijenjanje gena sa stvaranjem induciranih matičnih stanica otvara nove mogućnosti za medicinski napredak. Vidimo se u ponedjeljak na kavi u Lvxora..</p> </div>