U sklopu Festivala znanosti 2018. održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, znanstveni kafić, u splitskoj kavani Lvxor na Peristilu. Zanimljivo predavanje održati će se u petak, 20.4. u 18:30 h. Tema je iznimno kontroverzna i zanimljiva, skriva li farmaceutska industrija lijekove za najteže bolesti? Prema teoriji zavjere farmaceutske tvrtke ne žele da se pročuje da za sve teške bolesti postoje jeftini ili čak i besplatni prirodni lijekovi jer mnogo više mogu zaraditi na liječenju dugotrajnih teških bolesti nego ako se ta teška bolest brzo izliječi. Ako je lijek prirodan i lako dostupan, onda se na njemu uopće ne može zaraditi... Predavač, prof.dr.sc. Livia Puljak pokazat će vam kako je ta teorija zavjere puna rupa.
 

Znanstveni kafić: Magnetska stimulacija mozga

U sklopu Festivala znanosti 2018 održati će se popularno-znanstveno predavanje, znanstveni kafić, u kavani Lvxor na Peristilu, u četvrtak, 19.4. s početkom u 18:30 sati. Tema predavanja je "Transkranijalna magnetska stimulacija mozga - orgulje za raspoloženje", a predavač je dr.sc. Mario Cvetković s FESB-a. Transkranijalna magnetska stimulacija (TMS) neinvazivna je i bezbolna tehniku za stimuliranje ili inhibiranje određenih područja moždanog korteksa. Iako se TMS koristi preko 30 godina, tek u posljednih 10-ak doživljaja svoj procvat. Danas predstavlja alat neprocjenjive vrijednosti kod istraživanja terapijskih učinaka kod teških neuroloških i psihijatrijskih bolesti, kao standardna preoperativna tehnika za određivanje lokalizacije motoričke funkcije kod bolesnika prije neurokirurških operacija ili pak kod preoperativnog testiranja govornih i jezičnih funkcija kod bolesnika. Osim uz veliku korist neurokirurzima kod planiranja operacije, TMS se u terapijske svrhe koristi kod liječenja migrene i depresije. U predavanju će se objasniti princip na kojemu funkcionira transkranijalna magnetska stimulacija kao i značenje fokusirane stimulacije korteksa. Također, u kratkim crtama opisati će se razvijeni elektromagnetski model koji je moguće primijeniti kod modeliranja TMS-a. Konačno, uz rezultate dobivene navedenim modelom, ukazati će se na neke od izazova modeliranja TMS-a kao i determinističko-stohastički pristup kojim je moguće napasti navedene izazove.
 

Međunarodni summit o ekobiologiji u Splitu

Mediteranski institut za istraživanje života – MedILS organizira dva okruglia stola – Cell Defense against environment – u četvrtak 18. 4. u 10 sati, te Biological Aging cultural Vandalism – 18. 4. u 14 sati, koji se održavaju u okviru 1. međunarodnog summita "Ekobiologija: zašto i što?", a na kojima će sudjelovati renomirani znanstvenici poput nobelovca Waltera Gilberta te Errola Friedberga, Jean-Noël Thorela, Miroslava Radmana, Peter Karrana i drugih u raspravama o biomedicinskim istraživanjima u području biologije starenja, degerativnim i malignim bolestima povezanima sa starenjem i sl. temama. Osim razmjene znanja i znanstvenih dostignuća na svjetskoj razini, skupom se želi i osvijestiti potreba veće brige za zaštitu kože od negativnih utjecaja sunčevih zraka. – Otkriće nepoznatih, ali postojećih, pojava od strane znanstvenika suočit će se sa stvaranjem nepostojećih inovacija od strane umjetnika i poduzetnika. Tražit ćemo svrhu svega što radimo. Zašto se zamarati? Kako pokazati više poštovanja prema onome što jesmo, naše biologije koja proizlazi iz prilagodbe bezbrojnih generacija naših predaka na njihovu okolinu, tj. njihovu posebnu stvarnost “ovdje i sada”, najavio je Miroslav Radman, osnivač i znanstveni direktor MedILS-a, piše DalmacijaDanas.
 

Festival znanosti 2018.

Ovogodišnja tema 16. Festivala znanosti  je "Otkrića". Riječ je o manifestaciji kojoj je cilj približiti znanost javnosti, odnosno informirati javnost o aktivnostima i rezultatima u području znanosti, poboljšati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja. U Splitu, tijekom šest dana trajanja Festivala posjetitelje očekuje 105 aktivnosti na ukupno 36 različitih mjesta događanja, a u projekt su uključene sve sastavnice splitskog Sveučilišta i preko 50 institucija. Također u sklopu Festivala znanosti, povodom 70. obljetnice osnutka Države Izrael, u suradnji Izraelskog veleposlanstva u RH, Sveučilišne knjižnice i Židovske općine Split, bit će postavljena izložba "Izraelska otkrića i razvoj koji su utjecali na svijet". Izložba koja prikazuje dio fascinantnog raspona izraelskih znanstvenih inovacija i postignuća, njihov utjecaj na čovječanstvo te istraživače koji stoje iza tih inovacija, bit će otvorena u ponedjeljak, 16. travnja u 15 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Ruđera Boškovića 31. Povirite u program Festivala i odaberite događaje koje će te posjetiti.
 

Znanstveni kafić: Bitcoinopoly

U sklopu Festivala znanosti 2018. održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, znanstveni kafić, u splitskoj kavani Lvxor na Peristilu. Drugo predavanje na rasporedu je u utorak, 17.4. u 18:30 h. Tema je također iznimno zanimljiva - Bitcoin, Blockchain, kripto valute,..  Predavač Tomislav Mamić iz splitskog kružoka Blockchain Hub Split kroz igru (Bitcoinopoly) na zabavan način će Vas provesti kroz neke zanimljive odluke koje su utjecale na dizajn blockchaina i mreže Bitcoin te pojave prve kripto valute, bitcoina. Uz kavu u Lvxora sudjelujte u igri i učite o fascinantnom svijetu blockchaina i kripto valuta..
 

Znanstveni kafić: Makroekonomija, što je to?

U sklopu Festivala znanosti 2018. Alumni udruga bivših studenata FESB-a cijeli tjedan organizira popularno-znanstvena predavanja, znanstvene kafiće, u splitskoj kavani Lvxor na Peristilu. Treće predavanje koje možete poslušati uz šalicu kave ili omiljenog pića održati će se u srijedu, 18.4. s početkom u 18:30 h, a na njemu će te moći na jednostavan način, pritupačan najširoj publici, saznati što je to BDP, stopa inflacije, stopa nezaposlenosti, javni dug, državni budžet? Što znače svi ti pojmovi i o čemu ovise te kako se odražavaju na naš svakodnevni život? Predavač, Zdeslav Šantić, dipl.oec. će pokušati svima razumljivim jezikom približiti Makroekonomiju i spomenute pojmove te se osvrnuti na aktualna kretanja i trenutno stanje u državi.
 

Znanstveni kafić: Mijenjanje gena čovjeka

U sklopu Festivala znanosti 2018. održati će se i serija popularno-znanstvenih predavanja, znanstveni kafić, u splitskoj kavani Lvxor na Peristilu. Prvo predavanje na rasporedu je već u ponedjeljak, 16.4. u 18:30 h. Tema je iznimno zanimljiva - Mijenjanje gena čovjeka - a približiti će nam je predavač, prof. dr. sc. Janoš Terzić s Medicinskog fakulteta u Splitu. Mijenjanje gena čovjeka, genskom terapijom, počelo je 1990. godine. Pozitivni, početni rezultati pobudili su veliki entuzijazam znanstvenika za terapijskim mjenjanjem gena. Ali, sve do prije nekoliko mjeseci nije bilo značajnijih uspjeha u genskoj terapiji, no nedavni uspjesi u liječenju spinalne mišićne atrofije pokazuju da ustrajnost istraživača počinje donositi prave rezultate. Kombiniranjem novih tehnologija za mijenjanje gena sa stvaranjem induciranih matičnih stanica otvara nove mogućnosti za medicinski napredak. Vidimo se u ponedjeljak na kavi u Lvxora..
 

Marš za znanost 2018

Lani se više od milijun ljudi diljem svijeta okupilo se u najvećem događaju za zagovaranje znanosti u povijesti. Od prošlogodišnjega Marša za znanost svjedočimo daljnjem srozavanju obrazovanja i znanosti u našoj zemlji. Glasovi protiv cijepljenja djece postaju sve glasniji i sve opasniji, naširoko se promoviraju teorije zavjere, iskrivljeno se interpretira rodna teorija, svakodnevno se izvrću znanstvene činjenice u svrhu osobne promocije i političkih bodova. Cjelovita kurikularna reforma zamijenjena je parcijalnim rješenjima koja diktiraju kratkoročni politički kompromisi, dok se ni administrativno pitanje natječaja za voditelja i članove Ekspertne radne skupine ne može raščistiti. Liječnici, znanstvenici i studenti odlaze iz zemlje jer je u njoj sve manje posla i perspektive.. Ako i Vi smatrate da Hrvatska treba biti zemlja koja se oslanja na znanost i stručnost u školstvu i zdravstvu, u kojoj se javne politike temelje na znanstvenim podacima, a ne na predrasudama, u kojoj javni mediji promoviraju znanost umjesto pseudoznanosti i praznovjerja, u kojoj ustanove štite stručnost i etičnost, a ne klijentelizam, u kojoj implementacija svih mjera u usvojenoj Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije ide ruku pod ruku s nužnim povećanjima ulaganja u znanost i obrazovanje – marširajte i Vi za znanost! Pridružite se u subotu 14. travnja u 11:55 sati na Maršu za znanost u Splitu (s okupljanjem u Đardinu) i Zagrebu (s polaskom kod spomenika Nikoli Tesli u Preradovićevoj ulici) te na završnim skupovima Marša na Rivi, odnosno Zrinjevcu.
 

Predavanje: Budućnost svemira i ljudskog roda

Što očekuje planet Zemlju i Sunčev sustav u bližoj i daljoj budućnosti? Kakva je budućnost ovog dijela svemira i kako će na kraju završiti svemir? Kakva je bliska budućnost ljudskog roda? Kako se najbolje suočiti s izazovima klimatskih promjena, umjetne inteligencije, globalizacije i općenito brzog napretka tehnologije. Kakvu budućnost mi želimo? Na besplatnom predavanju splitskog fizičara i popularizatora znanosti Ivice Puljka u srijedu, 11.4. s početkom u 19 sati na splitskom FESB-u, predavač će ponuditi odgovore na ova pitanja, kao podlogu za razmišljanje i diskusiju. Vidimo se..
 
- Kad me pitaju je li Bog stvorio Zemlju i čovjeka, kažem im da nije, jer znamo da je čovjek nastao evolucijom, a da je Zemlja stvorena iz zvjezdane prašine - priča splitski fizičar Ivica Puljak u vrlo zanimljivom intervjuu Novom listu o tome kako obilazi škole i vrtiće po Hrvatskoj i drži predavanja. O postanku svemira kaže da su "izmjerili trenutak kad je Svemir bio star milijuntni dio milijuntnog dijela jedne sekunde. Od tog trenutka do danas, 14 milijardi godina kasnije, konceptualno znamo sve što se događalo. Ono što ne znamo je od nula do milijuntnog dijela milijuntnog dijela jedne sekunde i tu je svašta moguće, ali su vjerojatnije hipoteze utemeljene na dosadašnjem znanju... Najveći dio znanstvenika koji se time bave misle da je Svemir nastao slučajno i iz ničega".
 
U sklopu Međunarodnog studentskog skupa "Praktična znanja za studente", koji će se održati od petka, 6. do nedjelje, 8. travnja, na Medicinskom fakultetu u Splitu, održat će se i predavanje nobelovca prof. Erwina Nehera. Dobitnik Nobelove nagrade za medicinu prof. Erwin Neher, u petak, 6. travnja u 16 sati na Medicinskom fakultetu govorit će na temu "Kako i zašto sam dobio Nobelovu nagradu?". Saznajte detalje njegovog puta do Nobelove nagrade, kako ionski kanali funkcioniraju i zašto su važni za život svake stanice. Predavanje je besplatno i otvoreno za sve zainteresirane. Na trodnevnom Međunarodnom studentskom skupu "Praktična znanja za studente" očekuje se preko 400 studenata, 50 profesora i 65 aktivnosti, kao i prvi sastanak predsjednika studentskih zborova medicinskih fakulteta regije za suradnju u budućnosti. Osim radionica za studente, održat će se i niz besplatnih predavanja otvorenih za javnost iz područja medicine, dentalne medicine i farmacije. Detaljan program skupa nalazi se ovdje.
 
Predavanje "Naš Hajduk - politološka i sociološka analiza modela demokracije" održat će se u četvrtak, 22. ožujka, u 19 sati u splitskom klubu Zona (Jerina 1). Svoje analize iznijet će magistar politologije Daniel Gardijan i doc.dr.sc. Krešimir Krolo s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru. Predavači će predstaviti politološku i sociološku analizu modela demokracije na primjeru modela upravljanja Hajdukom. Govoreći o posljednjih desetak godina borbe za bolji, pravedniji, transparentniji i funkcionalniji nogometni klub, govorit će i o potencijalima modela da unaprijedi hrvatsko društvo u cjelini.
 

Tjedan mozga

Tjedan mozga (Brain Awereness Week) se po 17. put održava u Hrvatskoj. Od 12. do 18. ožujka, Medicinski fakulteti i sveučilišne klinike u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te mnoge udruge, škole i druge javne ustanove upoznavati će širu javnost sa značenjem istraživanja mozga u 21. stoljeću – Stoljeću uma - te približiti neuroznanost i nove spoznaje o mozgu široj populaciji vrlo različitog uzrasta. Ove godine se posebno želi upozoriti na važnost poremećaja spavanja te su organizirana javna predavanja kojima se želi naglasiti kakvu opasnost ti poremećaji predstavljaju za sigurnost u prometu. Katedra za neuroznanost na splitskoj Medicini bit će vrlo aktivna cijeloga Tjedna mozga, pripremajući radionice za dječje vrtiće, zanimljive filmove, predavanja o neurokirurgiji i psihologiji, cijeli program možete pogledati ovdje. Osim niza predavanja u školama izdvajamo Otvoren dan Zavoda za neuroznanost (Medicinski fakultet, Šoltanska 2) u srijedu, 14. ožujka gdje ćete od 10 do 13 sati imati priliku obaviti psihomotorno testiranje na reakcionmetru te obaviti procjenu rizika za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja. Isto to testiranje možete napraviti u City Centru One od 16 do 20 sati u nedjelju 18. ožujka kada će se ujedno održati prezentacija uređaja za potpomognuto disanje koji se upotrebljavaju za liječenje zastoja disanja tijekom spavanja ili izmjeriti arterijski tlak i šećer u krvi.
 
"Jedna obitelj, odvojivši se od ostalih, naime petero braće: Kluk i Label i Kosjenic i Muhlo i Hrvat, i dvije sestre Tuga i Buga (spominje se i Visla), dođe sa svojim narodom u Dalmaciju (iliričku, kontinentalnu) i tu zemlju zatekne pod vlašću Avara. Pošto su oni nekoliko godina međusobno ratovali, Hrvati odnesu pobjedu i jedne od Avara pobiju, a preostale prinude na pokornost..."

Ugledni arheolog dr. Vladimir Sokol ima zanimljivu teoriju o doseljenju Hrvata o čemu je održao predavanje u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) na temu "Rođenje Europe" 790./791. – 795. – 800. – 812. ili kada i odakle su došli Hrvati, nova europska povijesna paradigma". Temeljem svojih istraživanja, dr. Sokol je ustvrdio da su se Hrvati u svoju novu domovinu doselili krajem osmog stoljeća, kada ih je franački kralj Karlo Veliki angažirao da unište Avarski kaganat u Panonskoj nizini koji je smetao Karlovom projektu obnove Zapadnog imperija koji bi graničio s Bizantom. Pod vodstvom kneza Vojnomira, Hrvati su 795. osvojili avarski politički centar Hring, konfiscirali velike količine zlata i srebra te ga poslali u franačku prijestolnicu Aachen. Prema Sokolu, pradomovina Hrvata nalazila se u Češkoj u porječju Labe prema čijem keltskom nazivu Alba (Bijela) je pogreškom u desetog stoljeću nastao pojam Bijela Hrvatska koji bi trebao glasiti Polapska Hrvatska.
Na tom je području Sokol identificirao toponime koji podsjećaju na imena petero braće koji su prema legendi zapisanoj u desetom stoljeću doveli Hrvate u novu domovinu: Hrvat je oblast uz srednju Vltavu oko mjesta koje se zove Knin, ime Lobel se odnosi na Labu, Muhlo se odnosi na Muhilu, današnji Mühlviertel u Austriji, Kosjenac na grad Kosejovice, a Kluk na istoimeni grad u Češkoj, dok sestre Tiga i Buga predstavljaju rijeke Tugar i Bug iza Karpata. - "Raspored pseudobraće i pseudosestara ukazao bi na izvorno teritorijalno podrijetlo pojedinih dijelova prahrvatskog korpusa, a imena bi bila autohtona: tzv. braća ili rodovi bi zapravo bili zapadni, dunavsko-polapsko-sudetski Hrvati, a tzv. sestre, istočniji, poljsko-ukrajinski Hrvati", kazao je dr. Sokol. U prilog svojoj teoriji istaknuo je i arheološke nalaze posuda s jamičastim udubljenjima na dnu koji se mogu naći na području od Dunava, Vltave, i Labe do Odre i Visle te na istočnojadranskom prostoru.
 
Hrvatska je na dnu, ili pri dnu, u ključnim parametrima znanosti i visokog obrazovanja, kao što su projektna izvrsnost, izvrsnost u člancima, mobilnost, inovacije, suradnja s gospodarstvom, pa čak i ako nismo na samome dnu idemo prema njemu, istaknuo je dr. Tome Antičić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO), koji je u razgovoru za Hinu govorio i o naporima mjerodavnoga ministarstva da se, promjenom zakonskog okvira, stvore uvjeti da Hrvatska, koja to još nije učinila, "nužno iskorači u izvrsnost".
U svjetskom gospodarstvu pojavio se novi trend - umjetna inteligencija, tehnologija koja će promijeniti naš način života, nadamo se na bolje, a za Europu je problematično to što je od top stotinu najinovativnijih tvrtki u  umjetnoj inteligenciji, njih 60 do 70 američkih, 10 do 20 kineskih, a samo ostatak ih je u Europi. Zanimljivo je, dodao je Antičić, da Hrvatska ima nekoliko izvrsnih znanstvenika baš u tome području i njih bi, smatra, trebalo poduprijeti.. Pročitajte više..