Novosti Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. http://dugirat.com/novosti/106-arhiva 2018-05-27T21:30:47+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Druže Tito, vrijeme je da ja i ti izravnamo račune.. 2018-05-25T15:02:54+00:00 2018-05-25T15:02:54+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/17572-druze-tito-vrijeme-je-da-ja-i-ti-izravnamo-racune Titov pionir mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="Drug Tito i Jovanka u Dugom Ratu" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2013_05/tito.jpg" style="width: 250px; height: 175px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dragi <strong>druže</strong> <strong>Tito</strong>, evo pi&scaron;en ti ja tvoj <strong>pionir </strong>nakon pusti godin, nisan te zaboravija, nisan te se moran priznat puno puta ni sitija, eto do&scaron;lo je vrime da ti i ja izravnamo račune. Znan, sad će&scaron; se ti odma vatat za glavu di sad, di danas na tvoj rođendan, ali eto,iman jaku potribu da danas, kad nikoga nije vi&scaron;e briga za tebe ti i ja lipo na miru rije&scaron;imo moj problem i da lipo ka judi nastavimo svaki svojin puten.<br /> Ti si <strong>druže Tito</strong> ka &scaron;ta je poznato bija jedan veliki krvolok, satrap, uni&scaron;tija si i inberla toliko <strong>mladosti </strong>i naroda, satra si državu, satra si firme i preduzeća, uni&scaron;tija si toliko radni mista i nakra se za dva života.<br /> Radnik je druže Tito bija najveća pizda u tvoje doba, moga ga je jebat ko stigne, a s posebnin gu&scaron;ton si na funkcije stavja nepismene i iskompleksirane majmune, tako da se sve uni&scaron;ti, u papar pritvori i da se na mista tvornic lipo naprave oteli i banke. Živija si ka Lord, niko te nije jebava dva posto, napravija si neke Ujedinjene Narode samo da može&scaron; ubijat kite i lave i kurčit se sa trofejiman <strong>Jovanki</strong>, judi su bidni stanove morali uzimat na kredit koji jo&scaron; otplaćuju, kopalo se po kontejnerima, a u crikvu se i&scaron;lo ka na ma&scaron;kare, po familije bi stalo isprid da i ko ne cinka..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="Drug Tito i Jovanka u Dugom Ratu" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2013_05/tito.jpg" style="width: 250px; height: 175px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dragi <strong>druže</strong> <strong>Tito</strong>, evo pi&scaron;en ti ja tvoj <strong>pionir </strong>nakon pusti godin, nisan te zaboravija, nisan te se moran priznat puno puta ni sitija, eto do&scaron;lo je vrime da ti i ja izravnamo račune. Znan, sad će&scaron; se ti odma vatat za glavu di sad, di danas na tvoj rođendan, ali eto,iman jaku potribu da danas, kad nikoga nije vi&scaron;e briga za tebe ti i ja lipo na miru rije&scaron;imo moj problem i da lipo ka judi nastavimo svaki svojin puten.<br /> Ti si <strong>druže Tito</strong> ka &scaron;ta je poznato bija jedan veliki krvolok, satrap, uni&scaron;tija si i inberla toliko <strong>mladosti </strong>i naroda, satra si državu, satra si firme i preduzeća, uni&scaron;tija si toliko radni mista i nakra se za dva života.<br /> Radnik je druže Tito bija najveća pizda u tvoje doba, moga ga je jebat ko stigne, a s posebnin gu&scaron;ton si na funkcije stavja nepismene i iskompleksirane majmune, tako da se sve uni&scaron;ti, u papar pritvori i da se na mista tvornic lipo naprave oteli i banke. Živija si ka Lord, niko te nije jebava dva posto, napravija si neke Ujedinjene Narode samo da može&scaron; ubijat kite i lave i kurčit se sa trofejiman <strong>Jovanki</strong>, judi su bidni stanove morali uzimat na kredit koji jo&scaron; otplaćuju, kopalo se po kontejnerima, a u crikvu se i&scaron;lo ka na ma&scaron;kare, po familije bi stalo isprid da i ko ne cinka..</p> </div> Narod-Partija-Omladina-Akcija: Ovako se nekad (ne tako davno) slavio Dan Mladosti 2018-05-25T01:00:00+00:00 2018-05-25T01:00:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/11528-ovako-se-nekad-ne-tako-davno-slavio-dan-mladosti-v15-11528 MB mladen@dugirat.comv15 <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/povijest/tito(2).jpg" style="margin: 4px 8px; float: left; width: 249px; height: 187px;" />Za <span style="color: rgb(0, 51, 0);"><strong>Dan mladosti</strong></span>, poznatiji kao <strong>Titov rođendan</strong>, koji se slavio na dana&scaron;nji dan, <strong>25. svibnja</strong> (premda Josip Broz zapravo nije rođen na ovaj dan), za taj nekoć najslavljeniji dan u biv&scaron;oj Jugoslaviji danas mnoge dana&scaron;nje generacije ni ne znaju, dok starijim, <em>&#39;omladinskim&#39;</em> generacijama nimalo ne nedostaje takvo slavlje, kako sami <a href="http://dalje.com/hr-hrvatska/kako-bivsi-omladinci-danas-slave-dan-mladosti/306491" target="_blank"><font size="2">kažu</font></a>. Tada&scaron;nje <strong>&scaron;tafete</strong>, <strong>sletovi </strong>i općenarodno veselje, bila je mladost - ludost, pi&scaron;e <strong>Tea &Scaron;upe </strong>na stranicama portala <a href="http://dalje.com/hr-hrvatska/kako-bivsi-omladinci-danas-slave-dan-mladosti/306491" target="_blank"><em><font size="2">dalje.com</font></em></a>. Za neupućene ili zaboravne, evo malo detalja iz ne tako daleke povijesti.. &Scaron;tafeta mladosti uvedena je 1945. godine, a na Titovu inicijativu, a 1957. događaj je progla&scaron;en &quot;<em><font color="#006600">Danom mladosti</font></em>&quot;. Do Titove smrti 1980. &scaron;tafeta mu se osobno dodjeljivala na stadionu JNA u Beogradu. Poslije njegove smrti, &scaron;tafeta se predavala predsjedniku Socijalističkog saveza omladine Jugoslavije. &Scaron;tafeta koja je svojim putem po biv&scaron;oj državi redovito prolazila i kroz <b>Dugi Rat</b>, posljednji je put uručena 1988. godine, nakon čega je ukinuta ova manifestacija ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/povijest/tito(2).jpg" style="margin: 4px 8px; float: left; width: 249px; height: 187px;" />Za <span style="color: rgb(0, 51, 0);"><strong>Dan mladosti</strong></span>, poznatiji kao <strong>Titov rođendan</strong>, koji se slavio na dana&scaron;nji dan, <strong>25. svibnja</strong> (premda Josip Broz zapravo nije rođen na ovaj dan), za taj nekoć najslavljeniji dan u biv&scaron;oj Jugoslaviji danas mnoge dana&scaron;nje generacije ni ne znaju, dok starijim, <em>&#39;omladinskim&#39;</em> generacijama nimalo ne nedostaje takvo slavlje, kako sami <a href="http://dalje.com/hr-hrvatska/kako-bivsi-omladinci-danas-slave-dan-mladosti/306491" target="_blank"><font size="2">kažu</font></a>. Tada&scaron;nje <strong>&scaron;tafete</strong>, <strong>sletovi </strong>i općenarodno veselje, bila je mladost - ludost, pi&scaron;e <strong>Tea &Scaron;upe </strong>na stranicama portala <a href="http://dalje.com/hr-hrvatska/kako-bivsi-omladinci-danas-slave-dan-mladosti/306491" target="_blank"><em><font size="2">dalje.com</font></em></a>. Za neupućene ili zaboravne, evo malo detalja iz ne tako daleke povijesti.. &Scaron;tafeta mladosti uvedena je 1945. godine, a na Titovu inicijativu, a 1957. događaj je progla&scaron;en &quot;<em><font color="#006600">Danom mladosti</font></em>&quot;. Do Titove smrti 1980. &scaron;tafeta mu se osobno dodjeljivala na stadionu JNA u Beogradu. Poslije njegove smrti, &scaron;tafeta se predavala predsjedniku Socijalističkog saveza omladine Jugoslavije. &Scaron;tafeta koja je svojim putem po biv&scaron;oj državi redovito prolazila i kroz <b>Dugi Rat</b>, posljednji je put uručena 1988. godine, nakon čega je ukinuta ova manifestacija ...</p> </div> Kulturni i sportski život u Dugom Ratu u razdoblju 1945–1960 (3) 2018-05-05T23:00:00+00:00 2018-05-05T23:00:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/8128-kulturni-i-sportski-ivot-u-dugom-ratu-u-razdoblju-19451960-3-v15-8128 N.N. mladen@dugirat.comv15 <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2016_04/dugoracani.jpg" style="width: 526px; height: 390px;" /></p> <p> Glavni stolnotenisači u mistu su bili <strong>Pino Ković</strong>, <strong>Ante Trevižan</strong>, <strong>Davor Trgo</strong>, <strong>Jo&scaron;ko Jurjević</strong>, <strong>Drago Pamić</strong>, a kod žena <strong>Grozdana Žilić</strong>, <strong>Jasminka Lukas</strong>, <strong>Matija Be&scaron;lić</strong> i <strong>Ljubica Mlikotić</strong>. Upravo ta ženska ekipa, pored brojnih trofeja u Dalmaciji, okitila se <strong>1958</strong>. godine i <strong><font color="#990000">prvim mjestom</font></strong> u Jugoslaviji u juniorskom natjecanju, a &scaron;estim mjestom u seniorskoj konkurenciji, gdje bi sigurno bili bolje plasiran da je nastupila <strong>Grozdana Žilić</strong>, koju roditelji nisu pustili na put u Zagreb (valjda im je bilo neozbiljno vodstvo puta - <strong>Milan Buljević</strong> i <strong>Drago Tomić</strong>). Među pionirima isticali su se <strong>Ivo Cipčić</strong> i <strong>Ivo Tomić</strong>, pa su se jednom na&scaron;li u finalu prvenstva Dalmacije. <font color="#0000cc">Vaterpolo</font> u Dugom Ratu je pokrenuo <strong>Stanko Bandalo</strong> koji je bio i trener i najbolji igrač, a pored njega igrali su braća <strong>Brničević</strong> (<strong>Borko</strong>, <strong>Filip</strong> i <strong>Davor</strong>), <strong>Tomo Blažević</strong>, <strong>Zvonko Olujić</strong>, <strong>Boris Cipčić</strong> i drugi ...&nbsp;</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2016_04/dugoracani.jpg" style="width: 526px; height: 390px;" /></p> <p> Glavni stolnotenisači u mistu su bili <strong>Pino Ković</strong>, <strong>Ante Trevižan</strong>, <strong>Davor Trgo</strong>, <strong>Jo&scaron;ko Jurjević</strong>, <strong>Drago Pamić</strong>, a kod žena <strong>Grozdana Žilić</strong>, <strong>Jasminka Lukas</strong>, <strong>Matija Be&scaron;lić</strong> i <strong>Ljubica Mlikotić</strong>. Upravo ta ženska ekipa, pored brojnih trofeja u Dalmaciji, okitila se <strong>1958</strong>. godine i <strong><font color="#990000">prvim mjestom</font></strong> u Jugoslaviji u juniorskom natjecanju, a &scaron;estim mjestom u seniorskoj konkurenciji, gdje bi sigurno bili bolje plasiran da je nastupila <strong>Grozdana Žilić</strong>, koju roditelji nisu pustili na put u Zagreb (valjda im je bilo neozbiljno vodstvo puta - <strong>Milan Buljević</strong> i <strong>Drago Tomić</strong>). Među pionirima isticali su se <strong>Ivo Cipčić</strong> i <strong>Ivo Tomić</strong>, pa su se jednom na&scaron;li u finalu prvenstva Dalmacije. <font color="#0000cc">Vaterpolo</font> u Dugom Ratu je pokrenuo <strong>Stanko Bandalo</strong> koji je bio i trener i najbolji igrač, a pored njega igrali su braća <strong>Brničević</strong> (<strong>Borko</strong>, <strong>Filip</strong> i <strong>Davor</strong>), <strong>Tomo Blažević</strong>, <strong>Zvonko Olujić</strong>, <strong>Boris Cipčić</strong> i drugi ...&nbsp;</p> </div> Dan kad je otišao Tito 2018-05-04T03:00:00+00:00 2018-05-04T03:00:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/13399-dan-kad-je-otiao-tito-v15-13399 Miljenko Smoje / SD mladen@dugirat.comv15 <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/ljudi/josip_broz_tito.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />Na dana&scaron;nji dan prije 38 godina, <strong>4. svibnja 1980</strong>. godine, umro je predsjednik SFRJ <strong>Josip Broz Tito</strong>. Usprkos represivnom režimu, svijet ga je smatrao sposobnim državnikom<strong> </strong>koji je na&scaron;u biv&scaron;u državu Jugoslaviju učinio relevantnom državom na međunarodnom planu. 1960-ih godina se istaknuo u međunarodnoj politici kao jedan od utemeljitelja <span style="color: rgb(0, 51, 0);"><strong>Pokreta nesvrstanih</strong></span> zemalja. Njegov posljednji dom, kuću cvijeća, i dan danas posjećuju uglavnom stari &scaron;tovatelji lika i djela pokojnog državnika..<br /> U nastavku članka prenosimo <strong>reportažu Miljenka Smoje</strong>, jedan od najljep&scaron;ih tekstova napisanih povodom mar&scaron;alovog odlaska, u svibnju te davne 1980. godine. Mnogi stanovnici baldaziranog grada Splita danas se s nelagodom prisjećaju s kakvim &scaron;okom i nevjericom su dočekali vijest o <strong>Titovoj smrti</strong>, ali Smojina reportaža ostaje kao trajni podsjetnik na vremena kad se većina Hrvata zaklinjala Titovim imenom i lijevala suze tugujući za najvećim političarem &scaron;to ga je dala na&scaron;a burna povijest..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/ljudi/josip_broz_tito.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />Na dana&scaron;nji dan prije 38 godina, <strong>4. svibnja 1980</strong>. godine, umro je predsjednik SFRJ <strong>Josip Broz Tito</strong>. Usprkos represivnom režimu, svijet ga je smatrao sposobnim državnikom<strong> </strong>koji je na&scaron;u biv&scaron;u državu Jugoslaviju učinio relevantnom državom na međunarodnom planu. 1960-ih godina se istaknuo u međunarodnoj politici kao jedan od utemeljitelja <span style="color: rgb(0, 51, 0);"><strong>Pokreta nesvrstanih</strong></span> zemalja. Njegov posljednji dom, kuću cvijeća, i dan danas posjećuju uglavnom stari &scaron;tovatelji lika i djela pokojnog državnika..<br /> U nastavku članka prenosimo <strong>reportažu Miljenka Smoje</strong>, jedan od najljep&scaron;ih tekstova napisanih povodom mar&scaron;alovog odlaska, u svibnju te davne 1980. godine. Mnogi stanovnici baldaziranog grada Splita danas se s nelagodom prisjećaju s kakvim &scaron;okom i nevjericom su dočekali vijest o <strong>Titovoj smrti</strong>, ali Smojina reportaža ostaje kao trajni podsjetnik na vremena kad se većina Hrvata zaklinjala Titovim imenom i lijevala suze tugujući za najvećim političarem &scaron;to ga je dala na&scaron;a burna povijest..</p> </div> Dan kada je umro drug Tito 2018-05-03T22:00:00+00:00 2018-05-03T22:00:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/2803-dan-kada-je-umro-drug-tito-v15-2803 Konj Trzalica <div class="feed-description"><p> <img align="left" alt="Hajduk - Zvijezda, Poljud 04.05.1980" border="0" hspace="8" src="http://www.dugirat.com/images/stories/sport/hajduk/hajduk_zvijezda.jpg" vspace="2" /><em>Dogodilo se na dana&scaron;nji dan...</em> Nedjelja, <strong>četvrti svibanj 1980</strong>. Datum koji je u povijesti nogometa na ovim prostorima. U <strong>15.05 </strong>h je umro <strong>Josip Broz Tito</strong>, a sat i pol kasnije prekinute su sve nogometne utakmice svih saveznih, republičkih i regionalnih liga biv&scaron;e države. Uplakani suci odsvirali su kraj, a publika se razilazila u muku i grcaju. Tek neki čvr&scaron;ći mu&scaron;ki glas poveo bi pjesmu &quot;<em>Druže Tito mi ti se kunemo...</em>&quot; i započelo bi plakanje u svih &scaron;esnest... Svako selo s nogometnim klubom i svaki grad i svaki nogometa&scaron;, pa čak i onaj koji je svojedobno igrao u pionirima ili jo&scaron; nižim uzrastima ili mu je pak guranje lopte omiljeni TV hobi, ima svoju mitsku priču o <strong>četvrtome svibnju </strong>...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img align="left" alt="Hajduk - Zvijezda, Poljud 04.05.1980" border="0" hspace="8" src="http://www.dugirat.com/images/stories/sport/hajduk/hajduk_zvijezda.jpg" vspace="2" /><em>Dogodilo se na dana&scaron;nji dan...</em> Nedjelja, <strong>četvrti svibanj 1980</strong>. Datum koji je u povijesti nogometa na ovim prostorima. U <strong>15.05 </strong>h je umro <strong>Josip Broz Tito</strong>, a sat i pol kasnije prekinute su sve nogometne utakmice svih saveznih, republičkih i regionalnih liga biv&scaron;e države. Uplakani suci odsvirali su kraj, a publika se razilazila u muku i grcaju. Tek neki čvr&scaron;ći mu&scaron;ki glas poveo bi pjesmu &quot;<em>Druže Tito mi ti se kunemo...</em>&quot; i započelo bi plakanje u svih &scaron;esnest... Svako selo s nogometnim klubom i svaki grad i svaki nogometa&scaron;, pa čak i onaj koji je svojedobno igrao u pionirima ili jo&scaron; nižim uzrastima ili mu je pak guranje lopte omiljeni TV hobi, ima svoju mitsku priču o <strong>četvrtome svibnju </strong>...</p> </div> Kulturni i sportski život u Dugom Ratu u razdoblju 1945–1960 (2) 2018-04-21T19:14:00+00:00 2018-04-21T19:14:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/8124-kulturni-i-sportski-ivot-u-dugom-ratu-u-razdoblju-19451960-2-v15-8124 Mještanin mladen@dugirat.comv15 <div class="feed-description"><p style="text-align: left;"> <img align="bottom" alt="" src="images/stories/galerija/stare2_20081210_522571847122.jpg" style="border-width: 0px; border-style: solid; width: 540px; height: 401px;" /></p> <p> Kad bi u misto dolazili splitski fotografi slikavati, pa kada bi Splićani vidjeli slike upitali bi se &ndash; <em><strong><font color="#006600">Zar je to moguće u Dugom Ratu?</font></strong></em> - ali to je zaista tada bilo moguće jer su svi koji su bili sposobni za rad bili <strong>zaposleni</strong>, a velikog izbora za tro&scaron;enje novca nije bilo, pa su ljudi tro&scaron;ili u ovakvim prilikama. Kada se <strong>Berislav Ro&scaron;a</strong> zasitio nastupa na sceni okupio je mlađe snage, pa se prihvatio samo režiranja i ostalog potrebnog za izvedbu predstava.&nbsp;Tako su nastale predstave <strong><font color="#006600">Mećava, Profesor Žic, Parabrod Tennessy</font></strong> i druge. Godine <strong>1952.</strong> učiteljica <strong>Maru&scaron;inka </strong>je organizirala rad na pripremi predstave &quot;<strong><font color="#006600">Pepeljuga</font></strong>&quot;, u kojoj je učestvovalo oko 15-tak osoba i to od najstarijeg <strong>Antona Plucnara</strong>, pa do djece ...</p> </div> <div class="feed-description"><p style="text-align: left;"> <img align="bottom" alt="" src="images/stories/galerija/stare2_20081210_522571847122.jpg" style="border-width: 0px; border-style: solid; width: 540px; height: 401px;" /></p> <p> Kad bi u misto dolazili splitski fotografi slikavati, pa kada bi Splićani vidjeli slike upitali bi se &ndash; <em><strong><font color="#006600">Zar je to moguće u Dugom Ratu?</font></strong></em> - ali to je zaista tada bilo moguće jer su svi koji su bili sposobni za rad bili <strong>zaposleni</strong>, a velikog izbora za tro&scaron;enje novca nije bilo, pa su ljudi tro&scaron;ili u ovakvim prilikama. Kada se <strong>Berislav Ro&scaron;a</strong> zasitio nastupa na sceni okupio je mlađe snage, pa se prihvatio samo režiranja i ostalog potrebnog za izvedbu predstava.&nbsp;Tako su nastale predstave <strong><font color="#006600">Mećava, Profesor Žic, Parabrod Tennessy</font></strong> i druge. Godine <strong>1952.</strong> učiteljica <strong>Maru&scaron;inka </strong>je organizirala rad na pripremi predstave &quot;<strong><font color="#006600">Pepeljuga</font></strong>&quot;, u kojoj je učestvovalo oko 15-tak osoba i to od najstarijeg <strong>Antona Plucnara</strong>, pa do djece ...</p> </div> Kulturni i sportski život u Dugom Ratu u razdoblju 1945.–1960. 2018-04-14T13:00:00+00:00 2018-04-14T13:00:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/8103-kulturni-i-sportski-ivot-u-dugom-ratu-u-razdoblju-1945-1960-v15-8103 Mještanin mladen@dugirat.comv15 <div class="feed-description"><p style="text-align: left;"> <img align="bottom" alt="" src="http://farm3.static.flickr.com/2418/2357803687_cf97756216.jpg?v=0" style="border-width: 0px; border-style: solid; margin-left: 0px; margin-right: 0px; width: 540px; height: 380px;" /></p> <p> Kada je talijansko dru&scaron;tvo &quot;<strong>SUFID</strong>&quot; iz <strong>Trsta</strong> <strong><font color="#990000">1908</font></strong>. godine dobilo koncesiju za izgradnju <strong><font color="#000099">hidroelektrane Kraljevac</font></strong> i tvornice kalcijeva karbida i cijanamida u <strong>Dugom Ratu</strong>, tada su u Dugom Ratu bili većinom <strong><font color="#006600">vinogradi</font></strong>, sa samo jednom kućom za stanovanje (kuća<strong> Čepić</strong>), tako da su Talijani morali izgraditi sve potrebne sadržaje za normalni život radnika i njihovih obitelji. Pored kapelice, ambulante, po&scaron;te i drugog, tako je izgrađena i sportsko-kulturna dvorana (dana&scaron;nje kino), te kino sa dvije dvorane. Naime, kino-aparat je bio smje&scaron;ten na pomičnoj platformi, koja se nalazila između pozornice (dana&scaron;njeg kina) i menze, odnosno čitaonice, tako da je aparat podizan za prikazivanje u čitaonici, gdje je bio klub za upravu i činovnike tvornice, a spu&scaron;tan za prikazivanje u menzi za radnike ...</p> </div> <div class="feed-description"><p style="text-align: left;"> <img align="bottom" alt="" src="http://farm3.static.flickr.com/2418/2357803687_cf97756216.jpg?v=0" style="border-width: 0px; border-style: solid; margin-left: 0px; margin-right: 0px; width: 540px; height: 380px;" /></p> <p> Kada je talijansko dru&scaron;tvo &quot;<strong>SUFID</strong>&quot; iz <strong>Trsta</strong> <strong><font color="#990000">1908</font></strong>. godine dobilo koncesiju za izgradnju <strong><font color="#000099">hidroelektrane Kraljevac</font></strong> i tvornice kalcijeva karbida i cijanamida u <strong>Dugom Ratu</strong>, tada su u Dugom Ratu bili većinom <strong><font color="#006600">vinogradi</font></strong>, sa samo jednom kućom za stanovanje (kuća<strong> Čepić</strong>), tako da su Talijani morali izgraditi sve potrebne sadržaje za normalni život radnika i njihovih obitelji. Pored kapelice, ambulante, po&scaron;te i drugog, tako je izgrađena i sportsko-kulturna dvorana (dana&scaron;nje kino), te kino sa dvije dvorane. Naime, kino-aparat je bio smje&scaron;ten na pomičnoj platformi, koja se nalazila između pozornice (dana&scaron;njeg kina) i menze, odnosno čitaonice, tako da je aparat podizan za prikazivanje u čitaonici, gdje je bio klub za upravu i činovnike tvornice, a spu&scaron;tan za prikazivanje u menzi za radnike ...</p> </div> FOTO: Ovako se lipo feštalo uz kuse soparnika prije 11 godina u Dugom Ratu 2017-07-29T01:21:05+00:00 2017-07-29T01:21:05+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/24476-iz-arhive-ovako-se-lipo-festalo-uz-kuse-soparnika-prije-11-godina-u-dugom-ratu Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img data-original="http://www.dugirat.com/images/stories/galerija/soparnik12_20060820_1031790646.jpg" name="SlideShow" src="http://www.dugirat.com/images/stories/galerija/soparnik12_20060820_1031790646.jpg" style="display: inline;" /></p> <p> 2. Festival soparnika održan je prije 11 godina u <strong>Dugom Ratu</strong> gdje se uokolo lučice i plaže okupio vi&scaron;e tisuća posjetitelja koji su se, jo&scaron; jednom, prisjetili starih običaja na&scaron;eg poljičkog kraja i počastili na&scaron;im drevnim specijalitetom, a sada&scaron;njom priznatom gastro-delicijom - <strong>soparnikom</strong>! - kojemu su Dugoraćani, zasigurno njegovi najveći &scaron;tovatelji, posvetili i cijeli <strong>Festival</strong>! Pogledajte slike u nastavku članka.. i prisjetimo se kako smo ne&scaron;to mlađi, pa i ljep&scaron;i, oko soparnika fe&scaron;tali prije 11 godina. I ne zaboravimo se opet u <strong>subotu </strong>okupiti na istom mjestu, uokolo lučice i duž rive u Dugom Ratu na <strong>13</strong>. izdanju <strong>Festivala Soparnika</strong>! Vidimo se..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img data-original="http://www.dugirat.com/images/stories/galerija/soparnik12_20060820_1031790646.jpg" name="SlideShow" src="http://www.dugirat.com/images/stories/galerija/soparnik12_20060820_1031790646.jpg" style="display: inline;" /></p> <p> 2. Festival soparnika održan je prije 11 godina u <strong>Dugom Ratu</strong> gdje se uokolo lučice i plaže okupio vi&scaron;e tisuća posjetitelja koji su se, jo&scaron; jednom, prisjetili starih običaja na&scaron;eg poljičkog kraja i počastili na&scaron;im drevnim specijalitetom, a sada&scaron;njom priznatom gastro-delicijom - <strong>soparnikom</strong>! - kojemu su Dugoraćani, zasigurno njegovi najveći &scaron;tovatelji, posvetili i cijeli <strong>Festival</strong>! Pogledajte slike u nastavku članka.. i prisjetimo se kako smo ne&scaron;to mlađi, pa i ljep&scaron;i, oko soparnika fe&scaron;tali prije 11 godina. I ne zaboravimo se opet u <strong>subotu </strong>okupiti na istom mjestu, uokolo lučice i duž rive u Dugom Ratu na <strong>13</strong>. izdanju <strong>Festivala Soparnika</strong>! Vidimo se..</p> </div> Mila Gojsalić - Zašto je prešućena poljička Jeanne d'Arc? 2017-04-22T01:50:00+00:00 2017-04-22T01:50:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/5028-mila-gojsalic-zasto-je-presucena-poljicka-jeanne-d-arc-v15-5028 Slobodan Prosperov Novak / JL <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_03/mila_gojsalic.jpg" style="border-width: 0px; border-style: solid; margin: 4px 8px; float: left; width: 250px; height: 199px;" />Brojnim se nara&scaron;tajima poslije <strong>1530</strong>. pripovijedalo kako je <strong>poljička cura</strong> nakon ljubavne noći, koju je silom provela u čadoru turskog vojskovođe, pred zoru u zrak digla barutanu i čador svoga neželjenog ljubavnika <strong>Ahmed-pa&scaron;e</strong>. Međutim, uzalud je u hrvatskim enciklopedijama tražiti najslavniju žensku osobu iz Zagore, <strong>Milu </strong>iz roda <strong>Gojsalića</strong>, gor&scaron;tačku <em>Ivanu Orleansku</em>. Te poljičke renesanse heroine, koja je preslika <strong>Marulićeve</strong> &quot;<strong><em>Judite</em></strong>&quot;, nema u tim knjigama. Ona kao da je iluzija i kao da izlazi iz one Shakespeareove rečenice o Iliriji, kad u komediji &quot;Na tri kralja&quot; veli da gdje nema iluzije, nema ni Ilirije. Premda nije sačuvano stvarnih arhivskih potvrda, o <strong>Mili Gojsalić </strong>ne pjevaju samo narodni pjevači, niti o njoj pripovjedaju isključivo seoski tradicionalni kazivači. Nju je opjevao <strong>August &Scaron;enoa</strong>, njezin lik isklesao je <strong>Ivan</strong> <strong>Me&scaron;trović</strong>, operu o njoj skladao je <strong>Jakov Gotovac</strong>, a poljička legenda kaže da je pred zoru <strong>27</strong>-og dana ožujka tog ljeta Gospodnjeg <strong>1530</strong>. poginula poljička heroina <strong>Mila Gojsalić</strong> i tako svojom žrtvom spasila svoje <strong>Poljičane </strong>..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_03/mila_gojsalic.jpg" style="border-width: 0px; border-style: solid; margin: 4px 8px; float: left; width: 250px; height: 199px;" />Brojnim se nara&scaron;tajima poslije <strong>1530</strong>. pripovijedalo kako je <strong>poljička cura</strong> nakon ljubavne noći, koju je silom provela u čadoru turskog vojskovođe, pred zoru u zrak digla barutanu i čador svoga neželjenog ljubavnika <strong>Ahmed-pa&scaron;e</strong>. Međutim, uzalud je u hrvatskim enciklopedijama tražiti najslavniju žensku osobu iz Zagore, <strong>Milu </strong>iz roda <strong>Gojsalića</strong>, gor&scaron;tačku <em>Ivanu Orleansku</em>. Te poljičke renesanse heroine, koja je preslika <strong>Marulićeve</strong> &quot;<strong><em>Judite</em></strong>&quot;, nema u tim knjigama. Ona kao da je iluzija i kao da izlazi iz one Shakespeareove rečenice o Iliriji, kad u komediji &quot;Na tri kralja&quot; veli da gdje nema iluzije, nema ni Ilirije. Premda nije sačuvano stvarnih arhivskih potvrda, o <strong>Mili Gojsalić </strong>ne pjevaju samo narodni pjevači, niti o njoj pripovjedaju isključivo seoski tradicionalni kazivači. Nju je opjevao <strong>August &Scaron;enoa</strong>, njezin lik isklesao je <strong>Ivan</strong> <strong>Me&scaron;trović</strong>, operu o njoj skladao je <strong>Jakov Gotovac</strong>, a poljička legenda kaže da je pred zoru <strong>27</strong>-og dana ožujka tog ljeta Gospodnjeg <strong>1530</strong>. poginula poljička heroina <strong>Mila Gojsalić</strong> i tako svojom žrtvom spasila svoje <strong>Poljičane </strong>..</p> </div> Mate Brničević u pobuni mornara u Boki Kotorskoj 2017-02-12T12:00:00+00:00 2017-02-12T12:00:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/3893-mate-brnicevic-u-pobuni-mornara-u-boki-kotorskoj-v15-3893 Priredio: Ugo Matulić /Almissa.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/ljudi/mate_brnicevic.jpg" style="border-width: 0px; border-style: solid; margin: 4px 8px; float: left;" />&ldquo;<em><font color="#006600">Ja ne žalim &scaron;to sam učestvovao u <font color="#cc0000">pobuni</font>. Ja ne žalim &scaron;to sam osuđen na smrt, jer smatram da će na&scaron;a smrt donijeti bolji život na&scaron;em narodu&#39;</font></em>&quot; rekao je na&scaron; čovik <strong>Mate Brničević</strong> ispred prijekog vojnog suda u Kotoru, ba&scaron; na dana&scaron;nji dan prije ravno devedeset godina, pred odlazak na gubili&scaron;te...&nbsp; <strong>Ugo Matulić</strong>, omi&scaron;anin &quot;<em>na privremenom radu</em>&quot; u Kanadi potrudio se i iz nekoliko arhiva za dana&scaron;nju obljetnicu priredio <strong><a href="http://www.almissa.com/povijesnitrenutak/pobunamornarauboki.htm" target="_blank"><font size="2">članak</font></a></strong> o ovom povijesnom događaju i ulozi Kriljanina Mate Brničevića u njemu. Članak je objavljen na stranici <strong><a href="http://www.almissa.com" target="_blank"><font size="2">Almissa.com</font></a></strong>, a ljubazno&scaron;ću autora objavljemo ga&nbsp;u nastavku teksta...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/ljudi/mate_brnicevic.jpg" style="border-width: 0px; border-style: solid; margin: 4px 8px; float: left;" />&ldquo;<em><font color="#006600">Ja ne žalim &scaron;to sam učestvovao u <font color="#cc0000">pobuni</font>. Ja ne žalim &scaron;to sam osuđen na smrt, jer smatram da će na&scaron;a smrt donijeti bolji život na&scaron;em narodu&#39;</font></em>&quot; rekao je na&scaron; čovik <strong>Mate Brničević</strong> ispred prijekog vojnog suda u Kotoru, ba&scaron; na dana&scaron;nji dan prije ravno devedeset godina, pred odlazak na gubili&scaron;te...&nbsp; <strong>Ugo Matulić</strong>, omi&scaron;anin &quot;<em>na privremenom radu</em>&quot; u Kanadi potrudio se i iz nekoliko arhiva za dana&scaron;nju obljetnicu priredio <strong><a href="http://www.almissa.com/povijesnitrenutak/pobunamornarauboki.htm" target="_blank"><font size="2">članak</font></a></strong> o ovom povijesnom događaju i ulozi Kriljanina Mate Brničevića u njemu. Članak je objavljen na stranici <strong><a href="http://www.almissa.com" target="_blank"><font size="2">Almissa.com</font></a></strong>, a ljubazno&scaron;ću autora objavljemo ga&nbsp;u nastavku teksta...</p> </div> 'Mravinjak' na plaži 2017-01-07T13:11:18+00:00 2017-01-07T13:11:18+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/23431-mravinjak-na-plazi Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_01/plaza.jpg" style="width: 635px; height: 395px;" /></p> <p> Dok se Dugoraćani zajedno s ostatkom &#39;odsječene&#39; Dalmacije smrzavaju ovih par pravih zimskih dana ovog Novog lita, prisjetimo se par minuta, možda nas barem oko srca malo zagrije, dugih toplih ljeta provedenih na vrućim dugoratskim plažama.. Iz bogate arhive <strong>TV Dugi Rat </strong>pogledajmo u nastavku reportažu sa popularne plaže na Dugoračkoj <strong>Glavici </strong>iz početka <strong>90</strong>-ih, s i danas popularnim<strong> Nikolom Lozićem</strong> u reportersko / voditeljskoj ulozi i <strong>Zoranom Brzovićem</strong> iza oka kamere.. Ne znam kako vama, no meni je već zeru toplije..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_01/plaza.jpg" style="width: 635px; height: 395px;" /></p> <p> Dok se Dugoraćani zajedno s ostatkom &#39;odsječene&#39; Dalmacije smrzavaju ovih par pravih zimskih dana ovog Novog lita, prisjetimo se par minuta, možda nas barem oko srca malo zagrije, dugih toplih ljeta provedenih na vrućim dugoratskim plažama.. Iz bogate arhive <strong>TV Dugi Rat </strong>pogledajmo u nastavku reportažu sa popularne plaže na Dugoračkoj <strong>Glavici </strong>iz početka <strong>90</strong>-ih, s i danas popularnim<strong> Nikolom Lozićem</strong> u reportersko / voditeljskoj ulozi i <strong>Zoranom Brzovićem</strong> iza oka kamere.. Ne znam kako vama, no meni je već zeru toplije..</p> </div> Titovi moskovski dani: Denuncijacije i ubojstva kolega kao odskočna daska 2016-05-03T17:00:00+00:00 2016-05-03T17:00:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/8342-titovi-moskovski-dani-denuncijacije-i-ubojstva-kolega-kao-odskocna-daska-v15-8342 Siniša Malus / Seebiz.eu <div class="feed-description"><p> <img align="left" alt="Josip Broz - Tito" border="0" hspace="8" src="http://www.dugirat.com/images/stories/povijest/tito.jpg" vspace="2" />O životu i političkom djelovanju jugoslavenskog vođe <strong>Josipa Broza Tita</strong> zna se poprilično. Historiografija se posebno &quot;<em>aktivirala</em>&quot; na rasvjetljavanju njegova života posljednja dva desetljeća, a čitav su proces otvorili jo&scaron; za njegove smrti <strong>Vladimir Dedijer</strong> i <strong>Milovan &ETH;ilas</strong>. Malo se toga, međutim, zna o razdoblju <font color="#006600">Titova života koji je <strong><em>prethodio</em></strong> njegovu dolasku na čelo Komunističke partije Jugoslavije</font>, predvodni&scaron;tvu partizanskog pokreta i kasnije vodstvu Jugoslavije sve do smrti. Izvanredan je doprinos rasvjetljavanju okolnosti koje su <strong>Tita</strong> &quot;<em>plasirale</em>&quot; na čelo jugoslavenske Partije daje ovih dana objavljena knjiga slovenskog povjesničara <strong>Silvina Eiletza</strong>: <strong><em><font color="#006600">&quot;Titove tajanstvene godine u Moskvi 1935.-1940.&quot;</font></em></strong>. Tih će pet godina Titu zapravo utrti put do neprikosnovenog jugoslavenskog vođe, prvo partije, a onda i države ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img align="left" alt="Josip Broz - Tito" border="0" hspace="8" src="http://www.dugirat.com/images/stories/povijest/tito.jpg" vspace="2" />O životu i političkom djelovanju jugoslavenskog vođe <strong>Josipa Broza Tita</strong> zna se poprilično. Historiografija se posebno &quot;<em>aktivirala</em>&quot; na rasvjetljavanju njegova života posljednja dva desetljeća, a čitav su proces otvorili jo&scaron; za njegove smrti <strong>Vladimir Dedijer</strong> i <strong>Milovan &ETH;ilas</strong>. Malo se toga, međutim, zna o razdoblju <font color="#006600">Titova života koji je <strong><em>prethodio</em></strong> njegovu dolasku na čelo Komunističke partije Jugoslavije</font>, predvodni&scaron;tvu partizanskog pokreta i kasnije vodstvu Jugoslavije sve do smrti. Izvanredan je doprinos rasvjetljavanju okolnosti koje su <strong>Tita</strong> &quot;<em>plasirale</em>&quot; na čelo jugoslavenske Partije daje ovih dana objavljena knjiga slovenskog povjesničara <strong>Silvina Eiletza</strong>: <strong><em><font color="#006600">&quot;Titove tajanstvene godine u Moskvi 1935.-1940.&quot;</font></em></strong>. Tih će pet godina Titu zapravo utrti put do neprikosnovenog jugoslavenskog vođe, prvo partije, a onda i države ...</p> </div> Kako je Dr. Luigi spašavao blago kralja Petra 2016-04-10T06:00:00+00:00 2016-04-10T06:00:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/4570-dr-luigi-spasavao-blago-kralja-petra-v15-4570 Filip Bubalo / SD <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/ljudi/Dr.Luigi2.jpg" style="border-width: 0px; border-style: solid; margin: 4px 8px; float: left;" />Premda zapamćen ponajvi&scaron;e kao &quot;<em><font color="#006600"><strong>dotur Luiđi</strong></font></em>&quot; iz igrane serije &quot;<em><font color="#006600"><strong>Malo misto</strong></font></em>&quot; autora <strong>Miljenka Smoje</strong>, malo je poznato kako je glumac <strong>Karlo Bulić</strong>, na&scaron; poljičanin iz <strong>Tugara</strong>, u osvit II. svjetskog rata odigrao veliku ulogu i u stvarnom životu, koja će po dramatičnosti nadma&scaron;iti sve njegove kazali&scaron;ne, filmske i televizijske likove zajedno. Naime, u prvim mjesecima 1941. godine, <strong>Karlo</strong> dobiva poziv da se kao biv&scaron;i zrakoplovac hitno javi u <strong>Mostar</strong>, odakle biva premje&scaron;ten u <strong>Nik&scaron;ić</strong> u komandu aerodroma. U autobiografiji, nimalo slučajno nazvanoj &quot;<em><strong><font color="#006600">Avantura kao život</font></strong></em>&quot; koju je priredio <strong>Feliks Pa&scaron;ić</strong>, Karlo opisuje konfuznu atmosferu pred sam rat, kada ostaci Jugoslavenske vojske na aerodromu prate kralja Petra, koji sa svojom vladom i dijelom blaga Narodne banke bježi preko <strong>Atene</strong>, <strong>Kaira</strong> i <strong>Palestine</strong>, u <strong>London</strong>, ostavljajući svoj narod na milost i nemilost stranom i domaćem okupatoru ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/ljudi/Dr.Luigi2.jpg" style="border-width: 0px; border-style: solid; margin: 4px 8px; float: left;" />Premda zapamćen ponajvi&scaron;e kao &quot;<em><font color="#006600"><strong>dotur Luiđi</strong></font></em>&quot; iz igrane serije &quot;<em><font color="#006600"><strong>Malo misto</strong></font></em>&quot; autora <strong>Miljenka Smoje</strong>, malo je poznato kako je glumac <strong>Karlo Bulić</strong>, na&scaron; poljičanin iz <strong>Tugara</strong>, u osvit II. svjetskog rata odigrao veliku ulogu i u stvarnom životu, koja će po dramatičnosti nadma&scaron;iti sve njegove kazali&scaron;ne, filmske i televizijske likove zajedno. Naime, u prvim mjesecima 1941. godine, <strong>Karlo</strong> dobiva poziv da se kao biv&scaron;i zrakoplovac hitno javi u <strong>Mostar</strong>, odakle biva premje&scaron;ten u <strong>Nik&scaron;ić</strong> u komandu aerodroma. U autobiografiji, nimalo slučajno nazvanoj &quot;<em><strong><font color="#006600">Avantura kao život</font></strong></em>&quot; koju je priredio <strong>Feliks Pa&scaron;ić</strong>, Karlo opisuje konfuznu atmosferu pred sam rat, kada ostaci Jugoslavenske vojske na aerodromu prate kralja Petra, koji sa svojom vladom i dijelom blaga Narodne banke bježi preko <strong>Atene</strong>, <strong>Kaira</strong> i <strong>Palestine</strong>, u <strong>London</strong>, ostavljajući svoj narod na milost i nemilost stranom i domaćem okupatoru ...</p> </div> Novo Doba: Dugi Rat za 'Jadransku Stražu' 2016-04-05T20:04:02+00:00 2016-04-05T20:04:02+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/22220-dugi-rat-za-jadransku-strazu Novo Doba, 28.1.1930. mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2016_04/stari_dugirat.jpg" style="width: 640px; height: 422px;" /></p> <p> Subotnji ples &quot;Jadranske Straže&quot; u <strong>Dugom Ratu</strong> bio je jedna vrlo lijepa svečanost: lijepa za Dugi Rat i za udruženje. Sada&scaron;nji Dugi Rat je ne&scaron;to drugo nego raniji; ne susrećete u njemu na svakom koraku nesimpatičnog puljeza, već u najvećem dijelu na&scaron;eg čovjeka ili prijaznog stranca. U takvoj atmosferi kada je i &quot;<strong>Jadranskoj Straži</strong>&quot; bilo lak&scaron;e da posadi organizaciju i na ovo tlo, i da uspije. Pred 4 mjeseca zauzeo se je za ovo na&scaron;e udruženje g. <strong>Jerko Matulović</strong>, činovnik &quot;<strong>La Dalmatienne</strong>&quot;, inače požrtvovan i agilan i u drugim nacionalnim pothvatima. Njegov impulzivni rad mogao je da odu&scaron;evi i druge, i tako je za kratko vrijeme u Dugom Ratu iznikao velik broj značaka braniteljice na&scaron;eg <strong>Jadrana</strong>, a tako je, eto do&scaron;lo i do ove subotnje <strong>zabave</strong>, koja bi po ovom moralnom i materijalnom uspjehu mogla da služi na čast, i kojem većem mjestu..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2016_04/stari_dugirat.jpg" style="width: 640px; height: 422px;" /></p> <p> Subotnji ples &quot;Jadranske Straže&quot; u <strong>Dugom Ratu</strong> bio je jedna vrlo lijepa svečanost: lijepa za Dugi Rat i za udruženje. Sada&scaron;nji Dugi Rat je ne&scaron;to drugo nego raniji; ne susrećete u njemu na svakom koraku nesimpatičnog puljeza, već u najvećem dijelu na&scaron;eg čovjeka ili prijaznog stranca. U takvoj atmosferi kada je i &quot;<strong>Jadranskoj Straži</strong>&quot; bilo lak&scaron;e da posadi organizaciju i na ovo tlo, i da uspije. Pred 4 mjeseca zauzeo se je za ovo na&scaron;e udruženje g. <strong>Jerko Matulović</strong>, činovnik &quot;<strong>La Dalmatienne</strong>&quot;, inače požrtvovan i agilan i u drugim nacionalnim pothvatima. Njegov impulzivni rad mogao je da odu&scaron;evi i druge, i tako je za kratko vrijeme u Dugom Ratu iznikao velik broj značaka braniteljice na&scaron;eg <strong>Jadrana</strong>, a tako je, eto do&scaron;lo i do ove subotnje <strong>zabave</strong>, koja bi po ovom moralnom i materijalnom uspjehu mogla da služi na čast, i kojem većem mjestu..</p> </div> Ivan Supek: Moj život s nobelovcima 20. stoljeća 2015-04-25T23:00:00+00:00 2015-04-25T23:00:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/106-arhiva/2636-ivan-supek-moj-zivot-s-nobelovcima-20-stoljeca-v15-2636 Tanja Rudež /Jutarnji List <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_04/ivan_supek.jpg" style="width: 504px; height: 302px;" /></p> <p> Na dana&scaron;nji dan prije 100 godina rodio se <strong>Ivan Supek</strong>, fizičar, filozof, književnik, povjesničar, mirovni aktivist, humanist, akademik.. Iz arhive za ovu prigodu izvlačimo članak <strong>Tanje Rudež</strong>., novinarke Jutarnjeg Lista, razgovor s <strong>akademikom</strong> <strong>Supekom </strong>iz 2006. povodom njegovog 91. rođendana u kojem je on kao sudionik i svjedok jednog uzbudljivog doba europske i svjetske povijesti iznio svoja sjećanja na najveće znanstvenike 20. stoljeća s kojima se poznavao i družio. Pročitajte...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_04/ivan_supek.jpg" style="width: 504px; height: 302px;" /></p> <p> Na dana&scaron;nji dan prije 100 godina rodio se <strong>Ivan Supek</strong>, fizičar, filozof, književnik, povjesničar, mirovni aktivist, humanist, akademik.. Iz arhive za ovu prigodu izvlačimo članak <strong>Tanje Rudež</strong>., novinarke Jutarnjeg Lista, razgovor s <strong>akademikom</strong> <strong>Supekom </strong>iz 2006. povodom njegovog 91. rođendana u kojem je on kao sudionik i svjedok jednog uzbudljivog doba europske i svjetske povijesti iznio svoja sjećanja na najveće znanstvenike 20. stoljeća s kojima se poznavao i družio. Pročitajte...</p> </div>