Slobodni softver i recesija

Potkraj proteklog srpnja u krugovima hrvatskih linuxaša pojavila se zanimljiva inicijativa - da se u ovim kriznim vremenima, kada se donose brojne antirecesijske mjere, uključujući i uvođenje dodatnih poreznih opterećenja, hrvatska vlada otvorenim pismom pozove na štednju korištenjem slobodnih (free) i otvorenih (open source) softverskih produkata u tijelima državne uprave i ostalim ustanovama koje se financiraju iz državnog proračuna. Sama ideja o korištenju softvera te vrste u javnim institucijama nije dakako nešto novo. Hrvatski zagovornici i razvijatelji slobodnih i otvorenih softverskih rješenja, odnosno njihove udruge, prije svega Hrvatska udruga Linux-korisnika (HULK) te Hrvatska udruga za otvorene sustave i internet (HrOpen) već godinama ozbiljno rade na njenoj realizaciji pokretanjem raznovrsnih inicijativa i projekata, posebice onih na području obrazovanja ...

SLOBODNA EKONOMIJA
 
Slobodni softver i recesija

 
Ideje pokreta shvaćene u najširem smislu (koje uključuju viziju modela "slobodne ekonomije") mogu znatno pridonijeti humanizaciji međuljudskih odnosa na poslovnom i intelektualnom polju, obrazovanju mladih generacija za otvorenost srca i uma
 

Piše: Zdenko Kremer
Izvor: Vjesnik

 
Istina je da se u vezi s postojećim inicijativama postavljaju neka nimalo trivijalna pitanja. Recimo - bi li takva ideja uistinu dovela do ušteda i kolike bi one bile, koji bi projekti bili najvažniji i kojim bi se tempom trebali, odnosno mogli ostvarivati s obzirom na 'ukorijenjenost' vlasničkog softvera u najširoj primjeni, odnosno navike najvećeg broja softverskih korisnika, ali i s obzirom na relativno uzak krug stručnjaka koji se bave slobodnim i otvorenim softverskim tehnologijama, te tko bi, naposljetku, uopće preuzeo odgovornost za njihovu realizaciju.
 
Još jedan važan problem zasigurno predstavljaju i interesi nekih moćnih poslovnih krugova koji od prodaje vlasničkog (proprietary) softvera izvlače značajnu materijalnu korist.
 
No, treba imati na umu da su projekti te vrste već realizirani u praksi u nekim regijama zemalja članica Europske unije i nekim europskim gradovima, s tim da sličnih primjera ima i drugdje u svijetu te da je tu riječ o nekoj vrsti trenda koji bi hrvatska država trebala slijediti u prvom redu zbog sebe same, zbog svojih nacionalnih interesa, kao i svog ugleda u europskoj i međunarodnoj zajednici.
 
Naime, potrebno je naglasiti, tim više jer se stvari koje se tiču te problematike uglavnom događaju prešutno, bez gotovo ikakve medijske pozornosti, da je riječ i o značajnom političkom pitanju s obzirom na to da vlasnički softver u državnim institucijama rezultira nekom vrstom ovisnosti države o kompaniji koja je taj softver proizvela.
 
Zanimljivo je primijetiti da je u našoj zemlji elektroničko poslovanje s tijelima državne uprave omogućeno samo građanima i poslovnim subjektima koji se koriste softverskim produktima tvrtke Microsoft. O korištenju zatvorenih (vlasničkih) formata u javnoj komunikaciji da se i ne govori.
 
S druge strane, slobodni softver zbog svoje otvorenosti i činjenice da je uglavnom besplatan isključuje mogućnost manipulacije bilo kakve vrste te omogućava domaćim stručnjacima da ga unaprijede i prilagode ovdašnjim potrebama i specifičnostima.
 
Mislim da bi zbog svega navedenoga hrvatska država, ali i hrvatska javnost trebali prepoznati vrijednost inicijativa hrvatskih linuxaša i pridati im pozornost koju su svojim radom i zalaganjem odavno zaslužili.
 
Pritom treba imati u vidu da većina njih radi volonterski i da ih pokreće uglavnom njihov altruizam - ideali društvene pravde i fer odnosa u poslovnom svijetu.
 
Istina je da u našem društvu ideali nemaju dobru prođu i da će u javnosti prije izazvati podsmjeh nego ozbiljno zanimanje, no puno je gora istina da svaka cinička svijest, osobna ili društvena, prije ili poslije mora doživjeti svoj slom (posljedice tih lomova osjećamo već dulje vrijeme).
 
Ono što bi ovdje također trebalo biti prepoznato jest i neravnopravan položaj slobodnih, odnosno otvorenih softverskih rješenja na tržištu, uglavnom uzrokovan već spomenutim favoriziranjem vlasničkih softverskih rješenja, premda je odnos cijene i kvalitete gotovo redovno na strani onih slobodnih, odnosno otvorenih. Mislim da se ta činjenica može smatrati i jednim od indikatora korumpiranosti našeg društva.

Još jedan aspekt priče o slobodnom i otvorenom softveru odnosi se i na ideju slobode, odnosno društvenu ulogu pokreta za slobodni softver i slobodne informacije.
 
Možda je potrebno samo još jednom naglasiti da u svijetu koji se našao na prekretnici i koji ubrzano pokušava pronaći nove modele ekonomskih i društvenih odnosa ideje tog pokreta shvaćene u najširem smislu (koje uključuju viziju modela "slobodne ekonomije") mogu značajno pridonijeti humanizaciji međuljudskih odnosa na poslovnom i intelektualnom polju, obrazovanju mladih generacija za otvorenost srca i uma, razbijanju lanaca korupcije u državnim aparatima većine svjetskih zemalja i njihove interesne sprege s velikim 'igračima' u poslovnom svijetu, uništenju monopolističkih tiranosaura čije je vrijeme već odavno prošlo i preobražaju današnjeg "mahnitoga kapitalizma" u primjeren ekonomski i društveni sustav koji će zadovoljavati interese i potrebe svakoga ljudskog bića i svjetske zajednice u cjelini.
 
Hoće li se ti ciljevi ostvariti i kada, ostaje da se vidi. No, treba imati na umu da njihovo ostvarenje ovisi i o svakome od nas - o našem vrijednosnom sustavu, odnosu prema ljudima u našem užem i širem okruženju, kao i o našem vlastitom angažmanu u borbi za prosperitetno i pravedno društvo.

Povezani članci

Who's Online

We have 234 guests and no members online