Zašto Vlada ne odaje sadržaj pregovora sa EU?

pristupanje EUZna li "obični" hrvatski građanin koji bi za dvije godine trebao postati punopravnim građaninom Europske unije, što točno sadrže poglavlja o kojima Hrvatska pregovara s Unijom? Vlada tek povremeno pobjedonosno obznani da su neka poglavlja otvorena ili privremeno zatvorena. Pritom se javnosti obraća krajnje šturim birokratskim rječnikom tako da se, što zbog "tajnovitosti" Vlade i domaćih pregovarača, a što zbog time potaknute ravnodušnosti građana, zapravo vrlo malo zna o famoznim poglavljima, o čemu se konkretno pregovara i što se kroz čitav taj proces suštinski mijenja u samoj državi i životima njezinih građana. Miroslav Filipović na stranicama H-Altera otkriva otvorena pitanja u svim poglavljima pregovora s EU ...

 

H-ALTER OTKRIVA OTVORENA PITANJA U SVIM POGLAVLJIMA PREGOVORA S EU


Zašto Vlada ne odaje sadržaj pregovora sa EU?


U Nacionalnom odboru za njihovo praćenje kalkuliraju da bi pregovarački proces mogao biti okončan do kraja ove godine, ukoliko do kolovoza i ljetne stanke u institucijama EU budu otvorena tri preostala poglavlja


Piše: Miroslav Filipović / H-Alter
Izvor: H-Alter


pristupanje EUNa upite vezane uz pristupne pregovore i pregovaračka poglavlja, u Ministarstvu vanjskih poslova novinare se u pravilu šeće od jedne do druge adrese, da bi se slijedom takvih uputa najčešće završilo na istom mjestu - internetskoj stranici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te ondje prilično zakukuljenom dokumentu pod nazivom  Clanak Tabela pregled stanja pregovora  koji u zbunjujućem šarenilu obojanih kućica i simbola prikazuje dokle se stiglo u pojedinim pregovaračkim poglavljima.

No već sam pogled na tu vrištavo šarenu tablicu odvraća "običnog" građanina od pomnijeg proučavanja trenutačnog stanja i potiče misao o tajnovitosti Vlade kada su u pitanju pregovori s EU

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora, Vesna Pusić, smatra kako razloga za tajnovitost ustvari ne bi trebalo biti. Tajnovitim se, kaže, drže oni dijelovi prgovora u kojima se pregovara o kvotama za hrvatske proizvode, odnosno odgodama primjene pojedinih direktiva i pravila EU koje se odnose na njih. Njezin je stav da treba obznaniti sve što je hrvatska strana u pregovorima dosad tražila te što je dobila.

vesna pusić"U Vladi vjerojatno misle kako bi se u javnosti mogla stvoriti mnogo veća očekivanja o pojedinim pregovaračkim stajalištima koja bi se potom, ako ne bi bila postignuta, smatrala neuspjehom i stvorila negativnu klimu u javnosti", tumači Pusić, dodajući kako donekle razumije takav stav Vlade iako joj se ne čini dovoljno snažnim.

"Ne mislim da bi javnost negativno reagirala jer je razumljivo da u pregovorima tražimo maksimume, ali ih u nekim stvarima ne možemo dobiti", kaže.

Za ilustraciju navodi kako su u poglavlju o porezima hrvatski pregovarači tražili nulte stope PDV-a za neke proizvode koji ih sada imaju, ali one nisu dobivene. Konkretno, riječ je o nultim stopama PDV-a na kruh, mlijeko, dječju hranu, knjige, časopise i ortopedska pomagala.

"Koliki će biti PDV na te stvari, to EU ne određuje. Može biti koliko ga sami odredimo, ali bez PDV-a ne može biti", pojašnjava predsjednica Nacionalnog odbora.

Također napominje kako Hrvatska traži odgode u primjeni kvota EU za neke domaće proizvode za koje treba više vremena za prilagodbu, s tim da kvote za neke proizvode nisu ograničene samo za Hrvatsku već i druge članice.

Osim toga, sve su zemlje-članice dobile izuzeća za pojedine proizvode koji su sastavni dijelovi njihovih kultura i tradicija, a koji se u nas simboliziraju sirom i vrhnjem ili pak kolinjem i pečenjem rakije.

"Kakav će biti status tih proizvoda, što smo od toga uspjeli uvrstiti u našu tradiciju i što će sve podlijegati nekim pravilima, još se točno ne zna. Uglavnom se radi o fitosanitarnim mjerama, odnosno mjerama sigurnosti hrane.

Sve što želimo plasirati na tržište EU mora podlijegati tim kriterijima, a za domaće tržište možemo neke stvari staviti u kategoriju identiteta i tradicije. Taj pregled još nemamo, ali svakako ga treba napraviti i obznaniti javnosti da se demistificira cjelokupni proces", kaže Pusić.

U nekim su poglavljima, ističe ona, europski kriteriji mnogo niži od hrvatskih. Primjer je pravosuđe, koje EU mjeri isključivo suradnjom s Haškim sudom te nekim općim strategijama reforme pravosuđa.

"Za EU je to možda dosta, ali za nas nije, jer nam je pravosuđe pretpostavka za sve, od gospodarstva do funkcioniranja države. Zato naši kriteriji moraju po tom pitanju biti mnogo viši", zaključuje ona.

vlada RHRazličita je i priroda pojedinih poglavlja, pa u poglavlju Obrazovanje nema čvrstih pravila koja se moraju ispuniti do određenog datuma, za razliku od većine drugih poglavlja u kojima su ona jasno definirana.

U Nacionalnom odboru za praćenje pregovora načinjen je pregled ključnih zadaća koje još treba obaviti u 13 nezatvorenih poglavlja, kao i tri poglavlja koja još nisu ni otvorena.

U Odboru kalkuliraju da bi pregovori mogli biti okončani do konca ove godine ukoliko do kolovoza i ljetne stanke u institucijama EU budu otvorena sva tri neotvorena poglavlja, a da od trenutačno otvorenih trinaest poglavlja tri ili četiri ostanu za jesen.

Na spomenutom popisu ključnih zadaća, odnosno problema koji još stoje na putu zatvaranju trinaest otvorenih i tri još neotvorena pregovaračka poglavlja, dva poglavlja čekaju izmjene Ustava.

U poglavlju Financijski nadzor čeka se ustavno rješenje položaja Državne revizije, a u poglavlju Pravda, sloboda i sigurnost treba riješiti implementaciju Europskog uhidbenog naloga u Ustav RH te dogovoriti administrativne kapacitete granične policije.

U poglavlju Porezi potrebne su izmjene u području trošarina za cigarete, poreza na dodanu vrijednost te oporezivanja financijskih institucija.

Poglavlje Javne nabave "zakočeno" je na provedbi zakona o javnoj nabavi, administrativnim kapacitetima, te informiranju i potpori lokalnoj zajednici.

U poglavlju Prometna politika sva otvorena pitanja vezana su uz zakonske prilagodbe u zračnom prometu. Radi se o implemenataciji zakonodavstva vezanog uz sigurnost zračnog prometa te inspekcijskog nadzora zračnih luka.

drobnjakSigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika jedno je od onih pregovaračkih poglavlja oko kojih je stvoreno najviše mitova, zbog famoznog sira i vrhnja, odnosno kolinja ili pečenja rakije. U tom poglavlju, međutim, glavni preostali problem je zadovoljiti standarde za objekte za proizvodnju hrane, uključujući kaveze za kokoši nesilice.

U poglavlju Ribarstvo uglavnom je sve dogovoreno i usklađeno s europskim normama izuzev administrativnih kapaciteta u inspekcijskom nadzoru.

Što se poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvitak tiče, ostaje ustrojiti Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, te uspostaviti tzv. LpiS odnosno sustav za identifikaciju zemljišnih čestica.

Sloboda kretanja kapitala poglavlje je u kojem kao problemi još stoje izmjene zakona o privatizaciji INA-e i HT-a, zatim izmjene socijalne klauzule u privatizacijskim ugovorima te moguće otvaranje pitanja Nove Ljubljanske banke.

Poglavlje Okoliš čeka implementaciju Direktive o otpadnim vodama i REACH direktivu koja se odnosi na trgovanje kemikalijama, kao i donošenje morske i Dunavske strategije.

Po svemu sudeći, među zadnjima za zatvaranje ostat će poglavlje Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata te poglavlje Financijske i proračunske odredbe.

U prvospomenutom poglavlju do njegovog zatvaranja treba provesti prilagodbu kohezijskoj politici i Višegodišnjoj financijskoj perspektivi, te razvoju strateškog planiranja u Državnom proračunu.

U poglavlju Financijske i proračunske odredbe kao problem se navodi uspostava sustava za uplate sredstava u proračun EU, te računovodstvena i informatička osposobljenost Ministarstva financija.
 


Tri su poglavlja još preostala za otvaranje

Tri su poglavlja još preostala za otvaranje. U poglavlju Pravosuđe i temeljna prava preostale su, uz ustavne promjene, reforme sudovanja (s naglaskom na neovisnost i izbor sudaca), zatim reforma ovršnog postupka i reforma upravnog i trgovačkog sudovanja.

Problem koji koči otvaranje poglavlja Tržišno natjecanje jest objava natječaja za privatizaciju brodogradilišta, dok poglavlje Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, koje je još uvijek pod slovenskom blokadom, čeka ratifikaciju Arbitražnog sporazuma u Sloveniji.

I to bi bilo to. Mnogo manje posla nego što je bilo, ali i mnogo posla ukoliko se pregovori žele zaključiti do konca godine i potpisati pristupni ugovor s Unijom.

 

Svi "jedva čekaju" Hrvatsku...

U europskim institucijama u Bruxellesu nijedan dužnosnik s kojima su se sredinom ožujka susreli hrvatski novinari tijekom studijskog posjeta u organizaciji Delegacije EU u Hrvatskoj ne dovodi u pitanje članstvo Hrvatske u Uniji.

pregovarači s EUNo svi su vrlo oprezni kada ih se upita je li moguće okončati pregovore do kraja ove godine i potpisati pristupni ugovor. Taj bi scenarij, naime, širom otvorio vrata prijemu Hrvatske u Uniju 2012. godine jer bi, prema procjeni, za provedbu referenduma u Hrvatskoj i ratifikaciju sporazuma u parlamentima svih zemalja-članica trebalo od 12 do 18 mjeseci.

Marion Wambergue, politička savjetnica u Europskoj komisiji i članica pregovaračkog tima s Hrvatskom kazala, je da su pregovori s Hrvatskom "ušli u posljednju fazu". Iz njezinog izlaganja pred hrvatskim novinarima dalo se zaključiti kako se Unija "opekla" na prijemu Bugarske i Rumunjske, za zbog ondje raširene korupcije i organiziranog kriminala, pa su Hrvatskoj postavljeni dodatni uvjeti u poglavlju pravosuđa i temeljnih prava.

pristupanje EUGunnar Hökmark, potpredsjednik Europske pučke stranke, najveće političke grupacije u Europskom parlamentu, na pitanje može li financijska kriza, u svjetlu grčkog slučaja, potisnuti proširenje Unije u drugi plan, priznao je da "proširenje trenutačno nije u glavnom fokusu EU, ali da to ne znači usporavanje pregovora s Hrvatskom". Hökmark smatra kako će prijem Hrvatske biti "jedna od najuspješnijih priča proširenja".

Član Uprave za proširenje u tajništvu Vijeća EU, Fernando Criado-Alonso, rekao je hrvatskim novinarima da bi zbog mogućeg širenja financijske krize u eurozoni mogao biti smanjen financijski paket namijenjen Hrvatskoj za prve dvije godine njezinog članstva u Uniji. No, dodao je, zasad je riječ samo o prijedlogu koji na koncu ne mora biti prihvaćen.

Povezani članci

Who's Online

We have 269 guests and no members online