Globalizacija se okrenula protiv svojih zapadnih tvoraca

svijetGlobalizacija se okrenula protiv svojih zapadnih tvoraca. Sustav slobodnog tržišta postao je iskrivljen do točke virtualnog kolapsa. Neodržive trgovinske neravnoteže veći su razlog za nastajanje niza dužničkih kriza u naprednim gospodarstvima. Svijet treba žurno prihvatiti nove oblike multilateralizma i suradnje ukoliko ne želi skliznuti u doba protekcionističkih borbi. Na dugi rok sve države trebaju postati bolje uravnotežene i samodostatne. Bila je ludost toliko preseliti proizvodnju u inozemstvo, kao što je neodrživo za Kinu i druge države s viškovima da se oslanjaju na stalno rastući izvoz. Odakle će dolaziti radna mjesta pitanje je koje se očajnički postavlja u zapadnim gospodarstvima. Postoji jednostavni, izazovni odgovor, piše Zrinko Horvat na stranicama Hrvatskog fokusa, a on je da se vratimo na način kako je bilo i da proizvodimo više stvari lokalno ...

Globalizacija se okrenula protiv svojih zapadnih tvoraca

Bila je ludost toliko preseliti proizvodnju u inozemstvo, kao što je neodrživo za Kinu i druge države s viškovima da se oslanjaju na stalno rastući izvoz...

Piše: Zrinko Horvat / Hrvatski fokus
Izvor: Hrvatski fokus

Prije nekoliko godina kružila je priča da su klice bile transportirane iz Britanije do zračne luke u Istočnoj Angliji, odakle su poslane u Poljsku na pranje i pakiranje prije nego što su zrakoplovom poslane natrag u samoposluge locirane svega nekoliko milja od mjesta gdje su rasle.

modern lifeOvaj ekstremni primjer ponekad nezdravog lanca dobave dinamike suvremene globalizacije glasno govori o široko rasprostranjenom razočarenju u nekada neupitne blagoslove slobodne trgovine. Od „Okupirajmo Wall Street“ i „pokreta čajanke“ u Sjedinjenim Državama do obnovljenog uspona populističke Europe, povratni udarac vidi se posvuda.

U realnim terminima, Amerikancima u prosjeku nije ništa bolje nego što im je bilo prije 30 godina. U Britaniji Institut za fiskalne studije kaže da se naš realni raspoloživi dohodak nalazi usred 14 godina zamrznutosti. Tragovi unosnog zaposlenja u tekstilnoj industriji, proizvodnji obuće, strojeva i mnogih drugih industrija nestali su kako bi bili zamijenjeni financijskim uslugama i tržištem nekretnina. 

Kompetitivna prednost Zapada, čak i u industrijama visoke tehnologije lijekova i zrakoplova brzo se smanjila. Socijalna skrb i zdravstveno osiguranje na koje smo se navikli izgledaju još više neostvarivi, dok su mirovine koje su radnici jednom mogli očekivati kao nagradu za njihove doživotne usluge sada ograničene na javni sektor – i one će sigurno nestati za 10 godina. Nije čudo što su dobrobiti slobodne trgovine sada upitne.

Kritičari globalizacije, kao što je Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za gospodarstvo, običavali su usredotočiti se na štetu što je zapadom inspirirana trgovinska liberalizacija nanosila svijetu u razvoju. Malo će ljudi danas promišljati da je to ispravan način za promatranje problema.

amerikaPosve suprotno, otvaranjem globalnog gospodarstva Aziji, Latinskoj Americi i Istočnoj Europi, izgleda da je Zapad pustio stroj sudbine koji prijeti sve većim razaranjem njegovih vlastitih životnih standarda. Nakon malo broja godina u kojima je globalizacija učinila da sve izgleda jeftinije, uvjeti trgovine okrenuli su se protiv Zapada.

Sigurno je da svijet u cijelosti postaje bogatiji. Samo u prošlom desetljeću globalno gospodarstvo udvostručilo je svoju veličinu. No, najviše dobrobiti od ove eksplozije aktivnosti otišlo je svijetu u razvoju i na Zapad, koji je već bogat, visoko obrazovan i talentiran. Podjela bogatstva proširila se na rekordne razine skoro svugdje.

Poslovni čelnici na Zapadu prihvatili su globalizaciju ne samo zato što ona otvara nova tržišta, uvodi nove ideje i iskorjenjuje neproduktivnost nego zato što omogućava niže proizvodne troškove i veće profite.


Zapad nema koristi od globalizacije

Načela slobodne trgovine ista su za države kao i za pojedince. Umjesto da pokušamo proizvoditi sve što nam je potrebno za život, mnogi od nas izabiru raditi u specijalističkim oblicima zaposlenja, čije proizvode mi prodajemo drugima. Mi tada koristimo rezultate kako bi kupovali druge robe i usluge. Države slično izvače kolektivnu gospodarsku korist tako da se specijaliziraju za stvari koje najbolje rade i onda ih prodaju drugima za ostatak.

No, sustav djeluje ako svatko poštuje zajednička pravila i standarde. Države ne će sretno zajedno živjeti ako to ne rade. To je pošlo ukrivo s globalizacijom. Mnogi su samo kopirali od Zapada i koristili jeftinu radnu snagu za kompetitivnu prednost. Nevidljiva ruka Adama Smitha ne može djelovati djelotvorno u svijetu s divljim različitim radnim standardima, stavovima prema zakonu i manipuliranim vrijednostima valuta.

Čak je i Smith, otac razmišljanja o slobodnom tržištu, prepoznao da tržišta moraju biti politizirana ako će djelovati kako treba.

Kinezi ne će postati ozbiljni glede intelektualnog vlasništva sve dok ne izmisle više stvari nego što ih kradu, niti će se angažirati u reformi valute. Može se tvrditi, kako to ponekad rade kineski dužnosnici, da oni izjednačavaju polje djelovanja nakon nekoliko stotina godina deprivacije. To svakako nije trebalo biti tako.

Zapad je mislio da može imati koristi od globalizacije. Sada se napredna gospodarstva žale da oni od nje gube.

radnikSvijet treba žurno prihvatiti nove oblike multilateralizma i suradnje ukoliko ne želi skliznuti u doba protekcionističkih borbi. Sustav slobodnog tržišta postao je iskrivljen do točke virtualnog kolapsa. Neodržive trgovinske neravnoteže veći su razlog za nastajanje niza dužničkih kriza u naprednim gospodarstvima.

Na dugi rok sve države trebaju postati bolje uravnotežene i samodostatne. Bila je ludost toliko preseliti proizvodnju u inozemstvo, kao što je neodrživo za Kinu i druge države s viškovima da se oslanjaju na stalno rastući izvoz.

Odakle će dolaziti radna mjesta pitanje je koje se očajnički postavlja u zapadnim gospodarstvima. Postoji jednostavni, izazovni odgovor: tako da se vratimo na način kako je bilo i da proizvodimo više stvari lokalno.

Trebamo započeti prati svoje vlastite klice za božićni stol.

Povezani članci

Who's Online

We have 242 guests and no members online