Rezanje plaća je pumpanje očaja

Što znači voditi državu pokazao je Barack Obama. Nasuprot europskim političarima, u koje spadaju i hrvatski, ne rasteže s donošenjem odluka. Dan nakon što je doznao da su menadžeri najveće svjetske osiguravajuće kompanije AIG, koja je od njegove vlade dobila 182,5 milijarda dolara za spas, a na račun svoje pohlepe podijelili bonuse od 218 milijuna dolara, priznao je vlastitu krivnju i pozvao Kongres da donese zakon za vraćanje tog novca ...

 

Rezanje plaća je pumpanje očaja


Može li se na osnovi zamrzavanja plaća očekivati rast ičega osim očaja? Umjesto traženja bržeg razvoja, zašto Sanader nema tim, Hrvatska se okreće tanjenju proračuna i licemjernoj štednji na nebitnom


Piše: Danko Plevnik / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Kongres je u tren oka donio zakon na temelju kojih su ti subvencionirani lopovi (bailout crooks) na primljenu svotu dužni platiti 90 posto poreza, pa neki već vraćaju bonuse. Štoviše, takav se porez uvodi i na bonuse svih onih čiji obiteljsko prihod prelazi 250.000 dolara, a koji rade u tvrtkama koje su primile državnu potporu od najmanje 5 milijarda dolara. No treba li Obama s tisuću milijarda spašavati korumpirani financijski sektor ili graditi novi društveni sistem?


Bez solucije

Europske se porezne norme razlikuju od države do države. U Francuskoj je ta porezna osnovica mnogo veća nego u SAD-u, 300.000 eura, ali je i porez viši, 50 posto, s time da javnost traži daljnje povećanje poreza bogatima kao odlučujuću antirecesijsku mjeru. Generalni štrajkovi upozoravaju Nicolasa Sarkozyja da i ne pomišlja krizu prevladavati otimanjem od siromašnih jer bogati i u krizi postaju još bogatiji.

Činjenicu da se u Francuskoj ukidaju radna mjesta ne prati pad dobiti dioničara, koji su, samo u četrdeset najvećih tvrtki kotiranih na burzi, dobili protekle godine više od 54 milijarda eura dividenda!

Srbijanski predsjednik Boris Tadić priklanja se rješenjima da se dodatna sredstva traže od najbogatijih. Potpredsjednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić zauzima se za uvođenje poreza solidarnosti, ali samo za najbogatije. Njegova tajnica više spreme ima 18.000 dinara plaće i on smatra da se u tom slučaju nema što snižavati. Krkobabić se uključio u program racionalizacije javne potrošnje odlukom da svojim gostima u vladi kavu i piće plaća iz svojeg džepa. Smanjenje mirovina u Srbiji ne dolazi u obzir.

Slovenija se bacila na kresanje javne potrošnje, smanjivanjem reprezentacije, vožnje službenim vozilima, udarili po Turkovoj rastrošnosti, ali će učiniti sve da dobije planirana eurounijska sredstva. Izgleda da će ove godine od Bruxellesa dobiti 1,5 milijuna eura manje pomoći za poljoprivredu, pa je Ministarstvo poljoprivrede već najavilo da neće pribjeći traženju pravičnog rješenja - dakle uvažavajući postojanje europske ekonomske krize - nego će Europsku komisiju tužiti sudu - što izbjegava kada su u pitanju njezini granični odnosi s Hrvatskom.

Kriza je i prigoda za pravedniju raspodjelu nacionalnog bogatstva i profita, za preispitivanje omjera najviših i najnižih plaća. Novca ima, ali nikada za pravedniju raspodjelu

BiH je u permanentnoj restrikciji kao regularnom načinu financijsko-fiskalnog života.

Hrvatska je pokazala da nema postojanih viđenja i situacije i solucije. U roku od nekoliko mjeseci pouzdavalo se u proračun i uvrijeđeno odbijao njegov rebalans, obećavalo i kršilo obećanja zaposlenima u državnim i javnim službama, koje se na kraju uspjelo podijeliti.

Vlada je uspjela krivca pronaći u svima osim u sebi, ignorirajući povećanje državnog deficita, prepuštajući se hadezeovskim boleštinama koje su zapljusnule gospodarski sustav: korupciji, nelikvidnosti, politizaciji državne uprave.

Premda su se mediji dali u promidžbu vladinih stajališta, sindikati zaposlenih u javnim službama ne žele da se Sanaderova administracija vadi na njima, ma koliko ih plašila tezom da više nisu u pitanju povećanja plaće do 6 posto, nego isplate bilo kakvih plaća.

Ako se u takvoj mjeri odustaje od predizbornih premisa, onda će se sve češće čuti zahtjevi poput Čačića i Hrelje da ova vlada više nema legitimitet i da su potrebni novi izbori.

Zbog takvog stanja stvari već su pale mađarska i češka vlada.


Rast očaja

Godinama reklamirani tripartizam u danima rasta BDP-a, sada se u danima krize dezavuira. Ivica Mudrinić, koji se bori za svoju njemačku tvrtku Hrvatski Telekom, i sam priznaje da su plaće u Hrvatskoj preniske.

Može li se na osnovi zamrzavanja plaća očekivati rast ičega osim očaja?

Umjesto traženja bržeg razvoja, za što Sanader nema tim, Ekonomsko vijeće je vijeće za sastanke, a ne za poticanje strateškog poduzetništva, Hrvatska se kao u doba socijalizma okreće tanjenju proračuna i licemjernoj štednji na nebitnom.

Kriza je i prigoda za pravedniju raspodjelu nacionalnog bogatstva i profita, za preispitivanje omjera najviših i najnižih plaća. Novca ima, ali nikada za pravedniju raspodjelu.

U tome je hrvatski problem i svjetski problem konfrontacije siromašnih i bogatih.

Obama je napuhao svoj proračun na 3600 milijarda dolara i od njega očekuje da će gospodarstvo krenuti brže, nadajući se pomoći i svoje poluge MMF-a koji bi trebao paziti da u svjetskom gospodarskom sustavu ne dođe do većih debalansa, za što će trebati više od obećanih 75 milijarda eura EU-a.

Ako se na vrijeme ne socijaliziraju i ne humaniziraju učinci ove svjetske krize, doći će do novih ksenofobnih nacionalizama, što već najavljuje spajanje Berlusconijeve Stranke slobode i Finijeve Forze Italije u stranku Narod slobode. Kapital će se taložiti u radikalnu desnicu, rad u radikalnu anarhiju, jer nema razlike između parlamentarne desnice i ljevice, i umjesto socijalne Europe i socijalnog svijeta, države će se ponovo vraćati nacionalnim, a onda i internacionalnim klasnim, hladnim i vrućim ratovima.

Povezani članci

Who's Online

We have 136 guests and no members online