Articles

Da nam živi, živi rad...

prvi majU doba kad radnici tako lako, prelako ostaju bez posla, pod izgovorom krize, (ne)radom loših Uprava ili loših poslovnih rezultata, stjecajem ovih ili onih nesretnih okolnosti, nekako, samo od sebe nam pari "da je nekad radniku bilo bolje". Pogotovo u ovo radničko prazničko vrijeme misli znaju odvrludati i ne prođe dugo a da netko od okupljenih oko prazničke spize i demejane ne započene s kritičkim preispitivanjem sadašnjosti i zazivanjem "boljih" alternativnijih verzija sadašnosti.. Pričigin obično započine nakon što netko, obično uz nostalgični uzdah, izusti ono "Sjećaš li se kad smo ono mi...". Pa krene evociranje uspomena... Hmm, doista, je li baš moralo ispasti sve ovako kako je ispalo. Zaslužujemo li bolje?... Boris Rašeta u iznimno zanimljivom članku u H-Alteru piše o zadnjem premijeru bivše države, koji se danas u doba svjetske krize i naše kontinuirane krize i života na kreditima, u bljeskovima naknadne pameti doima kao poslovođa Izgubljenog raja. On je, piše Rašeta, "tiho rehabilitiran", ali "posao" nije završen ako se iza njegove "beatifikacije" ne propita i bivša država iz koje je ponikao. Je li u tijeku tiha rehabilitacija Ante Markovića, žrtve političkog zlosilja balkanskih desperadosa, vizionara, najtehnokratskijeg izdanka hrvatske Partije ikad, ili i njegovog ekonomskog koncepta šire 'regije' koji, dva desetljeća nakon kliničke smrti, počinje davati znakove života. Zemlje u susjedstvu u teškoj (i permanentnoj) gospodarskoj krizi, slažu se mnogi gospodarstvenici, trebale bi potražiti rješenje u jačoj međusobnoj suradnji, a neki smatraju da se to može učiniti i uspostavom svojevrsne carinske unije... Svetogrđe? Prvomajsko jugo-nostalgičastvo? Neee.. Prije kritički pogled unazad da vidimo kuda želimo ići naprijed... A da daleko baš i nismo odmakli s boljitkom pokazuje i činjenica da slobodna i nezvisna Republika Hrvatska još uvijek, ni nakon 18 godina samostalnosti, nije dosegnula bruto društveni proizvod Socijalističke Republike Hrvatske ...

PRODISKUTIRAJMO

Tiha rehabilitacija Ante Markovića

Piše: Boris Rašeta / H-Alter
Izvor: H-Alter
Link:
http://h-alter.org/vijesti/uvodnik/tiha-rehabilitacija-ante-markovica

Republika Hrvatska još uvijek, ni nakon 18 godina samostalnosti, nije dosegnula bruto društveni proizvod Socijalističke Republike Hrvatske!

Ovdje slijede brojna otvorena pitanja.

eks almanahKako to da je SR Hrvatska bila eksploatirana „razmjerno više nego bilo koja afrička kolonija", kako je to govorio Franjo Tuđman, a u tom i takovom eksploatacijskom sustavu, uspjela je sagraditi autocestu Zagreb - Lipovac, Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku, nekoliko sveučilišta, graditi i do tridesetak tisuća stanova godišnje, izgraditi cijeli Novi Zagreb, i u raspad SFRJ ući zadužena sa svega 4 milijarde dolara, dok je od 1991. do danas sagradila samo cestu Zagreb- Split (pa i to pod „crvenima") niti jednu kapitalnu kulturnu ili obrazovnu ustanovu, a zadužila se do razine od skoro 60 milijardi dolara, odnosno 39 milijardi eura? Upravo poput - recimo s pokojnikom - „afričkih kolonija"?

Kako to da je zloglasni Marković u nenarodnom režimu preuzeo Radu Končara sa 2500 ljudi, digao ga na 32 000 zaposlenih, i danas ga Borislav Škegro pljuje kao „neekonomistu, inženjera", a Škegro i njegovi „ekonomski stručnjaci" su taj isti Končar - cijelu grupaciju Končar - doveli do 4500 zaposlenih, ostavivši, dakle, oko 27 500 ljudi bez posla?

Kako to da je isti Marković jugoslavenski vanjskih dug za svog kratkotrajnog mandata smanjio sa 21 milijarde dolara na 11, a ovi su ga - sa pet puta manje stanovnika - ušesterostručili?

Kako to da su u SR Hrvatskoj i Telekom, i INA, i svi hoteli, i banke, i sve ostalo, bili u nacionalnom, hrvatskom vlasništvu a to je vlasništvo bilo tretirano kao tuđinsko, a danas su i INA, i banke, i Telekom, i hoteli, u stranom vlasništvu, ali nigdje glasa protiv čuti nije?

Kako to da se stalno rogoborilo o Genexu koji pljačka Hrvatsku, ali nema povike na RBA, Intesu, Deutsche Bank, MOL; Deutsche Telekom...

Kako to da je eksploatirana i zatirana Hrvatska pod nenarodnim režimom razvila brodogradnju među pet vodećih u svijetu, da je razvila Teslu, Prvomajsku, SAS, Jugoturbinu, Končar, Dionu, a danas od svega toga pod narodnom vlašću vidimo samo razvaline, dok se ekonomska politika svodi na „skladištarsko-trgovačku doktrinu"? U kojoj svakoga dana vidimo nicanje golemih trgovačkih objekata, ali ni za lijek, nigdje vidjeti neku tvornicu, pogon, čak ni veći obrt...

političarKako to da Mađarska ne da MOL Rusima jer veli da je to „pitanje nacionalnog suvereniteta" a mi smo INU prodali upravo istom MOL-u odnosno respektivnoj državi - Mađarskoj?

Hoće li s jednakom dozom indolencije biti prodan i HEP?

Takvih bi se pitanja dalo otvoriti na desetke ili stotine, no, uglavnom ih se ne otvara. Razlog je već poslovični oportunizam hrvatske javne scene.

Njega bi mogla razbiti ekonomska kriza - ljekovito čudo koje je poslao valjda sam Bog - jer bi da diskusija, pod drugim okolnostima, započela - nikad.

Ovdje je važan jedan takorekuć preliminarni odgovor. Ante Marković, čovjek kojemu povijest polagano daje za pravo šaljući u kasting za pakao one koji su mu svojevremeno odsjekli političku glavu - bio je izdanak jedne gotovo „protestantske" vrijednosne orijentacije.

Marković je izrastao iz Partije koja je oblikovana u okolnostima međunarodne izolacije Jugoslavije. Filozofija te stranke je u temelju bila proizvodna i asketska. Ekonomska logika SKH je u osnovi bila „pokrij se koliko ti je prostirka duga".
 
Ondašnji obrovci prema današnjima su obrasci sitnih grešaka. Komunistima je svaki vanjski dug bio korak prema ropstvu imperijalistima, a MMF oličenje Sotone. Kada je SIV početkom osamdesetih objavio da je SFRJ dužna 20 milijardi dolara, u zemlji je nastalo izvanredno stanje. U Hrvatskoj se ni na tri puta veću brojku nitko nije uznemirio!

To je, čini se, zato što je idejna platforma s koje je iznikao HDZ, počivala na uvjerenju da je Hrvatska „kolonija" koja će, osamostaljenjem, procvasti. U te je svrhe prigodničarski najviše korištena matafora „balkanske Švicarske".

Od Bićanićeve „ekonomske podloge hrvatskog pitanja" iznesene još prije Drugoga svjetskoga rata, do Šime Ðodana, Marka Veselice i Tuđmana, zemljom je sustavno proširivan mit prema kojemu je Hrvatska zlatna žila koju iscrpljuju tuđinici i koja će, osamostaljenjem, uzlepršati prema nebu.

Rad, a naročito ne asketski rad, nije bio u fokusu te fantazme.

Šime Ðodan bez okolišanja je tvrdio da će samo hrvatska dijaspora u zemlju poslati 100 milijardi dolara. Nova elita države vjerovala je da će iz hrvatskih naftnih polja šiknuti mlazovi nafte, kao u Kataru. Hrvatski suveren zamišljan je kao katarski princ. Tuđmanovi stilisti odmah su ga 1991,. od sivog socijalističkog penzionera redizajnirali u svojevrsnog modnog pauna a dijaspora mu je darovala superluksuzni BMW.

prvi maj

Od tada do danas Hrvatske je zemlja u kojoj se živi za lažni prestiž, društvo snobova koji žive na kredit, ne razmišljajući kako će ga vratiti, naročito ne kako će ga vratiti radom. A to od „skladištarsko-trgovačke" ekonomijene bu išlo".

Ni Tuđman ni Sanader nisu shvaćali ništa od te problematike: oni nisu menadžeri, niti pravi nacionali lideri, nego tek manekeni političkih uvjerenja.

Konkretni Marković bio je u tom smislu čak i ekstremni primjer komunističkog liberala - poduzetnika; taj se suprotstavljao svim neproizvodnim pogonima, uključujući i famoznu Univerzijadu, ali i izgradnji Nacionalne i sveučilišne knjižnice, u čemu ga je nadigrao pokojni Stipe Šuvar, nacionalna veličina drugog tipa, na sličan način oklevetana kao i država koju je gradio, SR Hrvatska. Čiji BDP, a vjerojatno ni mnoge druge pokazatelje, kasniji demokratski geniji nisu dostigli, mada bi dušu prodali da to uspiju.

Jedan jedini resurs, sloboda, danas je veći nego onda, u SRH, i vrijednost tog resursa nipošto ne bi trebalo potcjenjivati - on vjerojatno znači i više od BDP-a - ali sve druge stvari očito treba izvući na danje svjetlo i, ako ništa drugo, barem pošteno prodiskutirati.


 Clanak  PROČITAJTE VIŠE ...
http://h-alter.org/vijesti/uvodnik/tiha-rehabilitacija-ante-markovica


 

Povezani članci

Who's Online

We have 255 guests and no members online