Novosti Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. https://dugirat.com/novosti/107-mediji 2018-05-27T13:40:36+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Sretan vam 13. svibnja, Dan Udbe 2018-05-13T16:40:31+00:00 2018-05-13T16:40:31+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25837-sretan-vam-13-svibnja-dan-udbe Goran Gerovac / VL mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_05/udba.jpg" style="width: 250px; height: 250px; margin: 4px 8px; float: left;" />Jedini datum koji bi se u Hrvatskoj trebao slaviti kao pravi državni praznik je <strong>13. svibnja</strong>. Vjerojatno i najsamozatajniji dan nečega u svibnju, mjesecu koji obiluje rođenjima, smrtima, osnivanjima, povijesnim prekretnicama. Ali znadete li &scaron;to se slavilo 13. svibnja? To je dan Službe javne bezbjednosti ili popularnije <strong>UDBE</strong>. Iskrene <strong>čestitke </strong>svima čiji je ovo dan, koji su godinama (ili jo&scaron; uvijek) profesionalno, dobrovoljno, kontinuirano, volonterski, povremeno, javno, tajno, kolegijalno, sudjelovali u tkanju slapa brige za dobrobit zajednice nad čovjekom. Nikad lustrirani, nikad ilustrirani, ali uvijek tu kroz sveprisutan dodir očinske ruke na ramenu svakog od nas. Udba kao na&scaron;a sudba? Sretan vam 13. svibnja, Dan Udbe, državotvorne udruge koja je stvorila samostalnu Hrvatsku.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_05/udba.jpg" style="width: 250px; height: 250px; margin: 4px 8px; float: left;" />Jedini datum koji bi se u Hrvatskoj trebao slaviti kao pravi državni praznik je <strong>13. svibnja</strong>. Vjerojatno i najsamozatajniji dan nečega u svibnju, mjesecu koji obiluje rođenjima, smrtima, osnivanjima, povijesnim prekretnicama. Ali znadete li &scaron;to se slavilo 13. svibnja? To je dan Službe javne bezbjednosti ili popularnije <strong>UDBE</strong>. Iskrene <strong>čestitke </strong>svima čiji je ovo dan, koji su godinama (ili jo&scaron; uvijek) profesionalno, dobrovoljno, kontinuirano, volonterski, povremeno, javno, tajno, kolegijalno, sudjelovali u tkanju slapa brige za dobrobit zajednice nad čovjekom. Nikad lustrirani, nikad ilustrirani, ali uvijek tu kroz sveprisutan dodir očinske ruke na ramenu svakog od nas. Udba kao na&scaron;a sudba? Sretan vam 13. svibnja, Dan Udbe, državotvorne udruge koja je stvorila samostalnu Hrvatsku.</p> </div> Bleiburg: Metafora posljeratnog stradanja 2018-05-13T16:23:37+00:00 2018-05-13T16:23:37+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25838-bleiburg-metafora-posljeratnog-stradanja Vanja Majetić / tportal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_05/bleiburg_spomenik.jpg" style="width: 250px; height: 205px; margin: 4px 8px; float: left;" />Pitanja oko događaja na <strong>Blajbur&scaron;kom polju</strong> u Austriji prije 73 godine i <strong>komemoracije </strong>koja se održala u subotu iznova dovode do podjela u hrvatskom dru&scaron;tvu, osobito ona o tome za&scaron;to se u Hrvatskoj ne komemoriraju <strong>žrtve</strong>, već ideologije.<br /> Tportal s tipkovnice <strong>Vanje Majetića </strong>donosi prikaz zbivanja iz <strong>svibnja 1945</strong>. &scaron;to su postala simbolom i metaforom svih hrvatskih stradanja od komunističkih pobjednika. Pročitajte..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_05/bleiburg_spomenik.jpg" style="width: 250px; height: 205px; margin: 4px 8px; float: left;" />Pitanja oko događaja na <strong>Blajbur&scaron;kom polju</strong> u Austriji prije 73 godine i <strong>komemoracije </strong>koja se održala u subotu iznova dovode do podjela u hrvatskom dru&scaron;tvu, osobito ona o tome za&scaron;to se u Hrvatskoj ne komemoriraju <strong>žrtve</strong>, već ideologije.<br /> Tportal s tipkovnice <strong>Vanje Majetića </strong>donosi prikaz zbivanja iz <strong>svibnja 1945</strong>. &scaron;to su postala simbolom i metaforom svih hrvatskih stradanja od komunističkih pobjednika. Pročitajte..</p> </div> Božo Kovačević: Amerika je za EU opasnija od Rusije 2018-04-02T10:00:58+00:00 2018-04-02T10:00:58+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25606-bozo-kovacevic-amerika-je-za-eu-opasnija-od-rusije Novi List, Monitor mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/trump.jpg" style="width: 250px; height: 210px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Za <strong>EU</strong>, <strong>Amerika </strong>je veća opasnost za dezintegraciju nego <strong>Rusija</strong>. Amerika forsirajući neke u EU-u, a ignorirajući Bruxelles &ndash; pridonosi dezintegraciji EU-a. Situacija je zamr&scaron;ena i izraz frustracije američkih poslovnih i političkih elita zbog činjenice da Amerika nije trajno ostala kao jedina supersila. Na vojnom planu tu je jo&scaron; Rusija, a <strong>Kina </strong>i na vojnom i na ekonomskom planu... U osnovi je bitan američki interes za ovladavanjem europskim trži&scaron;tem plina&quot;, kaže diplomata i profesor <a href="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/BIVSI-HRVATSKI-VELEPOSLANIK-U-MOSKVI-Amerika-je-za-Europsku-uniju-opasnija-od-Rusije?meta_refresh=true" rel="nofollow" target="_blank"><strong>Božo Kovačević</strong> u intervjuu Novom listu</a>. Kaže da iza odluke o protjerivanju ruskih diplomata iz nekih država EU, uključujući Hrvatsku, zbog trovanja dvostrukog &scaron;pijuna Engleskoj u Engleskoj, stoji &quot;potreba EU-a da se homogenizira&quot;, a da situacija &quot;u prevelikoj mjeri podsjeća na<b> 2003.</b> godinu i američku odluku da napadne <b>Irak</b> temeljem falsificiranih podataka&quot;. Kaže on da SAD i Rusija pouzdano najavljuju utrku u naoružanju, ali da s druge strane smatra da bi se <strong>NATO </strong>trebao transformirati jer je &quot;osnovan kao obrambeni savez koji je zapadnu Europu trebao braniti od SSSR-a. Sovjetskog Saveza nema, nema ni Var&scaron;avskog pakta, prema tome nema opasnosti za zapadnu Europu&quot;.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_04/trump.jpg" style="width: 250px; height: 210px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Za <strong>EU</strong>, <strong>Amerika </strong>je veća opasnost za dezintegraciju nego <strong>Rusija</strong>. Amerika forsirajući neke u EU-u, a ignorirajući Bruxelles &ndash; pridonosi dezintegraciji EU-a. Situacija je zamr&scaron;ena i izraz frustracije američkih poslovnih i političkih elita zbog činjenice da Amerika nije trajno ostala kao jedina supersila. Na vojnom planu tu je jo&scaron; Rusija, a <strong>Kina </strong>i na vojnom i na ekonomskom planu... U osnovi je bitan američki interes za ovladavanjem europskim trži&scaron;tem plina&quot;, kaže diplomata i profesor <a href="http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/BIVSI-HRVATSKI-VELEPOSLANIK-U-MOSKVI-Amerika-je-za-Europsku-uniju-opasnija-od-Rusije?meta_refresh=true" rel="nofollow" target="_blank"><strong>Božo Kovačević</strong> u intervjuu Novom listu</a>. Kaže da iza odluke o protjerivanju ruskih diplomata iz nekih država EU, uključujući Hrvatsku, zbog trovanja dvostrukog &scaron;pijuna Engleskoj u Engleskoj, stoji &quot;potreba EU-a da se homogenizira&quot;, a da situacija &quot;u prevelikoj mjeri podsjeća na<b> 2003.</b> godinu i američku odluku da napadne <b>Irak</b> temeljem falsificiranih podataka&quot;. Kaže on da SAD i Rusija pouzdano najavljuju utrku u naoružanju, ali da s druge strane smatra da bi se <strong>NATO </strong>trebao transformirati jer je &quot;osnovan kao obrambeni savez koji je zapadnu Europu trebao braniti od SSSR-a. Sovjetskog Saveza nema, nema ni Var&scaron;avskog pakta, prema tome nema opasnosti za zapadnu Europu&quot;.</p> </div> Teško je voljeti vampire, osobito kad su naši 2018-03-17T10:13:01+00:00 2018-03-17T10:13:01+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25183-tesko-je-voljeti-vampire-osobito-kad-su-nasi FB Milan A. Račić mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/sdphdz.jpg" style="width: 249px; height: 500px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Očajnički nam je potrebna nova vizija sebe i na&scaron;e zemlje. Na&scaron;a dosada&scaron;nja stabilna putanja dovela nas je samo do deprimirajuće stagnacije. Ako ostanemo na istom pravcu, na&scaron;a će politička i ekonomska budućnost biti ista kao i na&scaron;a pro&scaron;lost. &quot;Moramo postati bolji &ndash; razboritiji, odgovorniji i mudriji, osobito kad su u pitanju prilike koje nam se ukazuju. <strong>Hrvatska mora postati zemlja nade, pravde i prilika</strong>.&quot; To je bila moja vizija na&scaron;e nacije prije dvije godine i jo&scaron; se nije promijenila. Mislim da je to ono &scaron;to nam je potrebno. Meni je stoga odgovor na pitanje za&scaron;to bi netko trebao ostati ovdje poprilično jednostavan: <strong>Ostajem ovdje jer želim tu viziju pretvoriti u stvarnost.</strong> Hoće li biti jednostavno? <strong>Neće</strong>. Hoće li se to dogoditi preko noći? Naravno da neće. Ali dogodit će se kad-tad.. ako dovoljno ljudi dobre volje zajedno poradi na ostvarenju te vizije. U protivnom ostanak u Hrvatskoj nema smisla...&quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp; - <a href="https://www.facebook.com/milan.a.racic.3" target="_blank">FB Milan A.Račić</a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/sdphdz.jpg" style="width: 249px; height: 500px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Očajnički nam je potrebna nova vizija sebe i na&scaron;e zemlje. Na&scaron;a dosada&scaron;nja stabilna putanja dovela nas je samo do deprimirajuće stagnacije. Ako ostanemo na istom pravcu, na&scaron;a će politička i ekonomska budućnost biti ista kao i na&scaron;a pro&scaron;lost. &quot;Moramo postati bolji &ndash; razboritiji, odgovorniji i mudriji, osobito kad su u pitanju prilike koje nam se ukazuju. <strong>Hrvatska mora postati zemlja nade, pravde i prilika</strong>.&quot; To je bila moja vizija na&scaron;e nacije prije dvije godine i jo&scaron; se nije promijenila. Mislim da je to ono &scaron;to nam je potrebno. Meni je stoga odgovor na pitanje za&scaron;to bi netko trebao ostati ovdje poprilično jednostavan: <strong>Ostajem ovdje jer želim tu viziju pretvoriti u stvarnost.</strong> Hoće li biti jednostavno? <strong>Neće</strong>. Hoće li se to dogoditi preko noći? Naravno da neće. Ali dogodit će se kad-tad.. ako dovoljno ljudi dobre volje zajedno poradi na ostvarenju te vizije. U protivnom ostanak u Hrvatskoj nema smisla...&quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp; - <a href="https://www.facebook.com/milan.a.racic.3" target="_blank">FB Milan A.Račić</a></p> </div> Ročnik Mate 2018-03-13T11:15:42+00:00 2018-03-13T11:15:42+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25489-prisegnuo-21-narastaj-rocnika-na-dragovoljnom-vojnom-osposobljavanju DD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_03/mate_spain.jpg" style="width: 250px; height: 182px; margin: 4px 8px; float: left;" />Gromoglasnim &ldquo;Prisežem!&rdquo; svečanu je prisegu u subotu, 10. ožujka 2018. godine u Sredi&scaron;tu za temeljnu obuku (SzTO) Zapovjedni&scaron;tva za obuku i doktrinu &quot;Fran Krsto Frankopan&quot; Hrvatske kopnene vojske u vojarni &quot;123. brigade HV&quot; u Požegi, položilo 323 ročnika 21. nara&scaron;taja, od kojih 46 žena. Među njima je i jedno dobropoznato lice mladog <strong>Mate Spaina</strong> iz <strong>Dugog Rata</strong>. Nakon polaganja prisege, ročnicima je čestitao i ministar <strong>Damir Krstičević</strong>, a obratila im se i predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OS RH <strong>Kolinda Grabar-Kitarović</strong>. Zavr&scaron;etak obuke 21. nara&scaron;taja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju očekuje se 6. travnja 2018. godine, izvijestio je MORH. Dragovoljni ročnici koji uspje&scaron;no zavr&scaron;e obuku stječu vojno-stručnu specijalnost (VSSp) streljačka, dužnost strijelac roda pje&scaron;a&scaron;tva te time ispunjavaju jedan od propisanih uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu, odnosno stječu mogućnost sudjelovanja u razvrstanoj pričuvi.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_03/mate_spain.jpg" style="width: 250px; height: 182px; margin: 4px 8px; float: left;" />Gromoglasnim &ldquo;Prisežem!&rdquo; svečanu je prisegu u subotu, 10. ožujka 2018. godine u Sredi&scaron;tu za temeljnu obuku (SzTO) Zapovjedni&scaron;tva za obuku i doktrinu &quot;Fran Krsto Frankopan&quot; Hrvatske kopnene vojske u vojarni &quot;123. brigade HV&quot; u Požegi, položilo 323 ročnika 21. nara&scaron;taja, od kojih 46 žena. Među njima je i jedno dobropoznato lice mladog <strong>Mate Spaina</strong> iz <strong>Dugog Rata</strong>. Nakon polaganja prisege, ročnicima je čestitao i ministar <strong>Damir Krstičević</strong>, a obratila im se i predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OS RH <strong>Kolinda Grabar-Kitarović</strong>. Zavr&scaron;etak obuke 21. nara&scaron;taja ročnika na dragovoljnom vojnom osposobljavanju očekuje se 6. travnja 2018. godine, izvijestio je MORH. Dragovoljni ročnici koji uspje&scaron;no zavr&scaron;e obuku stječu vojno-stručnu specijalnost (VSSp) streljačka, dužnost strijelac roda pje&scaron;a&scaron;tva te time ispunjavaju jedan od propisanih uvjeta za prijem u djelatnu vojnu službu, odnosno stječu mogućnost sudjelovanja u razvrstanoj pričuvi.</p> </div> Političke elite nemaju rješenje za budućnost zemlje 2018-02-25T23:46:58+00:00 2018-02-25T23:46:58+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25395-politicke-elite-nemaju-rjesenje-za-buducnost-zemlje Lider mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/tunel.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />Političke elite nemaju rje&scaron;enje za budućnost zemlje. Energija se gubi na osiguravanje ili ru&scaron;enje tankih parlamentarnih većina i ga&scaron;enje otvorenih ekonomskih požara. Bilo kakvih projekcija kuda ide svijet, u kakvim će okolnostima biti <strong>Hrvatska </strong>do <strong>2030</strong>., koja je vizija i misija na&scaron;e zajednice, za koje ćemo se prioritete odlučiti &ndash; ničega od toga nema! U nedostatku vizije, misije, strategije ili, pojednostavnjeno &ndash; promi&scaron;ljanja budućnosti zemlje &ndash; po ministarstvima se &lsquo;pimpla&rsquo; s nekim vi&scaron;e-manje mjerama posvudu&scaron;ama. Pro&scaron;logodi&scaron;nji <strong>Nacionalni program reformi </strong>spektakularno se ne ostvaruje, rokovi se masovno probijaju. Nacionalni program reformi za <strong>2018</strong>. pak jo&scaron; nije prihvaćen. Ako bude kao lani, ne treba ga očekivati prije svibnja. Dragi prijatelji iz realnog sektora, zamislite da vi plan za 2018. donosite u svibnju 2018. Koliko bi dugo bila živa va&scaron;a tvrtka?<br /> <br /> - <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-zasto-strmotina-ostavka-ima-dalekoseznije-posljedice-od-ramljakove/" target="_blank"><strong>Miodrag &Scaron;ajatović</strong> na stranicama <strong>Lidera</strong></a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/tunel.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />Političke elite nemaju rje&scaron;enje za budućnost zemlje. Energija se gubi na osiguravanje ili ru&scaron;enje tankih parlamentarnih većina i ga&scaron;enje otvorenih ekonomskih požara. Bilo kakvih projekcija kuda ide svijet, u kakvim će okolnostima biti <strong>Hrvatska </strong>do <strong>2030</strong>., koja je vizija i misija na&scaron;e zajednice, za koje ćemo se prioritete odlučiti &ndash; ničega od toga nema! U nedostatku vizije, misije, strategije ili, pojednostavnjeno &ndash; promi&scaron;ljanja budućnosti zemlje &ndash; po ministarstvima se &lsquo;pimpla&rsquo; s nekim vi&scaron;e-manje mjerama posvudu&scaron;ama. Pro&scaron;logodi&scaron;nji <strong>Nacionalni program reformi </strong>spektakularno se ne ostvaruje, rokovi se masovno probijaju. Nacionalni program reformi za <strong>2018</strong>. pak jo&scaron; nije prihvaćen. Ako bude kao lani, ne treba ga očekivati prije svibnja. Dragi prijatelji iz realnog sektora, zamislite da vi plan za 2018. donosite u svibnju 2018. Koliko bi dugo bila živa va&scaron;a tvrtka?<br /> <br /> - <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-zasto-strmotina-ostavka-ima-dalekoseznije-posljedice-od-ramljakove/" target="_blank"><strong>Miodrag &Scaron;ajatović</strong> na stranicama <strong>Lidera</strong></a></p> </div> Rambo-diplomati u Hrvatskoj 2018-02-20T17:04:35+00:00 2018-02-20T17:04:35+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25358-rambo-diplomati-u-hrvatskoj Lider mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/rambo.jpg" style="width: 233px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Pro&scaron;le godine 10. veljače ruski veleposlanik u Hrvatskoj<strong> Anvar Azimov,</strong> prikladno odjeven u odoru ukra&scaron;enu odličjima, poručio je da se nada kako će <strong>Agrokor </strong>ispuniti obvezu prema ruskom <strong>Sberbanku</strong>. Izazvalo je to konsternaciju u javnosti: kako se jedan diplomat smije tako otvoreno mije&scaron;ati u poslovne odnose između posrnule hrvatske tvrtke i ruske poslovne banke?<br /> Ove godine 12. veljače novi američki veleposlanik <strong>William Robert Kohorst</strong>, inače nekretninski biznismen i prijatelj predsjednika <strong>Donalda Trumpa</strong>, poručio je nimalo diplomatski da se SAD protivi mogućnosti da neka ruska tvrtka uđe u vlasni&scaron;tvo <strong>Ine</strong>. Opet je to izazvalo konsternaciju u javnosti: zar predstavnik zemlje koju ovda&scaron;nji ekonomski liberali uzimaju kao primjer dobre prakse koji treba slijediti smije tako otvoreno tražiti da se u nekoj zemlji suspendiraju slobodno trži&scaron;te i odabir ekonomski najpovoljnije ponude?<br /> Zaista treba biti naivan i slijep kraj zdravih očiju pa ne vidjeti da ta dva veleposlanička nastupa najjasnije pokazuju da je nastupila <strong>era &quot;Rambo-diplomacije&quot;</strong>..., pi&scaron;e <strong>Miodrag &Scaron;ajatović</strong> na stranicama <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-rambo-diplomati-u-hrvatskoj-kohorst-sad-vs-azimov-rusija/" target="_blank">Lidera</a> o rambo-diplomatima u Hrvatskoj. <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-rambo-diplomati-u-hrvatskoj-kohorst-sad-vs-azimov-rusija/" target="_blank"><u>Pročitajte</u></a>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/rambo.jpg" style="width: 233px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Pro&scaron;le godine 10. veljače ruski veleposlanik u Hrvatskoj<strong> Anvar Azimov,</strong> prikladno odjeven u odoru ukra&scaron;enu odličjima, poručio je da se nada kako će <strong>Agrokor </strong>ispuniti obvezu prema ruskom <strong>Sberbanku</strong>. Izazvalo je to konsternaciju u javnosti: kako se jedan diplomat smije tako otvoreno mije&scaron;ati u poslovne odnose između posrnule hrvatske tvrtke i ruske poslovne banke?<br /> Ove godine 12. veljače novi američki veleposlanik <strong>William Robert Kohorst</strong>, inače nekretninski biznismen i prijatelj predsjednika <strong>Donalda Trumpa</strong>, poručio je nimalo diplomatski da se SAD protivi mogućnosti da neka ruska tvrtka uđe u vlasni&scaron;tvo <strong>Ine</strong>. Opet je to izazvalo konsternaciju u javnosti: zar predstavnik zemlje koju ovda&scaron;nji ekonomski liberali uzimaju kao primjer dobre prakse koji treba slijediti smije tako otvoreno tražiti da se u nekoj zemlji suspendiraju slobodno trži&scaron;te i odabir ekonomski najpovoljnije ponude?<br /> Zaista treba biti naivan i slijep kraj zdravih očiju pa ne vidjeti da ta dva veleposlanička nastupa najjasnije pokazuju da je nastupila <strong>era &quot;Rambo-diplomacije&quot;</strong>..., pi&scaron;e <strong>Miodrag &Scaron;ajatović</strong> na stranicama <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-rambo-diplomati-u-hrvatskoj-kohorst-sad-vs-azimov-rusija/" target="_blank">Lidera</a> o rambo-diplomatima u Hrvatskoj. <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-rambo-diplomati-u-hrvatskoj-kohorst-sad-vs-azimov-rusija/" target="_blank"><u>Pročitajte</u></a>.</p> </div> Hrvatska ima kvalitetnih stručnjaka s liderskim talentom, samo im treba dati priliku 2018-02-20T17:02:45+00:00 2018-02-20T17:02:45+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25328-hrvatska-ima-kvalitetnih-strucnjaka-s-liderskim-talentom-samo-im-treba-dati-priliku Večernji List mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/hrvatska(1).jpg" style="width: 240px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ove godine navr&scaron;it će se pet godina otkako je <strong>Hrvatska </strong>postala punopravnom članicom <strong>Europske unije</strong> i tako ostvarila, nakon ulaska u <strong>NATO</strong>, drugi najvažniji i jedan od rijetkih konsenzualnih ciljeva svoje državne politike. U tih pet godina, kao nikad prije u tako kratko vrijeme, promijenili smo tri vlade, zaustavili vi&scaron;egodi&scaron;nju <strong>gospodarsku recesiju</strong>, zapali u začarani krug iseljavanja, iskoristili ne&scaron;to novca iz fondova EU, ali i propustili puno vi&scaron;e prilika. No jesmo li se kao dru&scaron;tvo imalo <strong>promijenili</strong>? Sudeći po temama koje i danas prevladavaju u javnom diskursu, čini se &ndash; <strong>nimalo</strong>. Jedan od razloga &scaron;to hrvatsko dru&scaron;tvo stagnira gospodarski i politički nedostatak je kvalitetnog vodstva koje bi imalo snage i vizije prevladati duboke dru&scaron;tvene podjele, čiji korijeni sežu do početka Drugog svjetskoga rata. I to na svim poljima &ndash; političkom, duhovnom, znanstvenom, kulturnom, gospodarskom i sportskom. Pretenciozno bi bilo tvrditi da Hrvatska nema kvalitetnih stručnjaka s liderskim talentom. Međutim, oslabljene institucije prožete dugogodi&scaron;njim nepotističkim modelom funkcioniranja, umjesto da regrutiraju i lansiraju talente, podložne su negativnoj selekciji. Možda najveći problem leži u<strong> nedemokratskim temeljima</strong> na kojima su sazdane strukture domaćih političkih stranaka i poziciji partijskih &scaron;efova čija moć uvelike proizlazi iz modela unutarstranačkih izbora i vođina diskrecijskog prava sastavljanja izbornih lista te, povezano s time, izbornog sustava u kojem se biraju stranke, a ne ljudi. Lidera u tom modelu ne bira narod, već ga stranačka struktura nameće javnosti, a s obzirom na visoku politiziranost hrvatskih institucija, stanje u strankama preslikava se na čitavo ispolitizirano dru&scaron;tvo. Ponukani tim problemom, u <strong>Večernjem listu </strong>su odlučili odabrati <strong>30 potencijalnih hrvatskih lidera budućnosti,</strong> osoba koje su se dosad iskazale na raznim dru&scaron;tvenim poljima, ali njihov potencijal na nacionalnom nivou zasad ili nije prepoznat ili nije iscrpljen. Ne radi se tu samo o političarima, iako je među njima najvi&scaron;e ljudi iz političkih stranaka.. <strong><a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/30-lidera-za-buducnost-hrvatske-ovo-su-ljudi-koji-mogu-mijenjati-zemlju-1225651" target="_blank"><u>Pročitajte..</u></a></strong></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/hrvatska(1).jpg" style="width: 240px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ove godine navr&scaron;it će se pet godina otkako je <strong>Hrvatska </strong>postala punopravnom članicom <strong>Europske unije</strong> i tako ostvarila, nakon ulaska u <strong>NATO</strong>, drugi najvažniji i jedan od rijetkih konsenzualnih ciljeva svoje državne politike. U tih pet godina, kao nikad prije u tako kratko vrijeme, promijenili smo tri vlade, zaustavili vi&scaron;egodi&scaron;nju <strong>gospodarsku recesiju</strong>, zapali u začarani krug iseljavanja, iskoristili ne&scaron;to novca iz fondova EU, ali i propustili puno vi&scaron;e prilika. No jesmo li se kao dru&scaron;tvo imalo <strong>promijenili</strong>? Sudeći po temama koje i danas prevladavaju u javnom diskursu, čini se &ndash; <strong>nimalo</strong>. Jedan od razloga &scaron;to hrvatsko dru&scaron;tvo stagnira gospodarski i politički nedostatak je kvalitetnog vodstva koje bi imalo snage i vizije prevladati duboke dru&scaron;tvene podjele, čiji korijeni sežu do početka Drugog svjetskoga rata. I to na svim poljima &ndash; političkom, duhovnom, znanstvenom, kulturnom, gospodarskom i sportskom. Pretenciozno bi bilo tvrditi da Hrvatska nema kvalitetnih stručnjaka s liderskim talentom. Međutim, oslabljene institucije prožete dugogodi&scaron;njim nepotističkim modelom funkcioniranja, umjesto da regrutiraju i lansiraju talente, podložne su negativnoj selekciji. Možda najveći problem leži u<strong> nedemokratskim temeljima</strong> na kojima su sazdane strukture domaćih političkih stranaka i poziciji partijskih &scaron;efova čija moć uvelike proizlazi iz modela unutarstranačkih izbora i vođina diskrecijskog prava sastavljanja izbornih lista te, povezano s time, izbornog sustava u kojem se biraju stranke, a ne ljudi. Lidera u tom modelu ne bira narod, već ga stranačka struktura nameće javnosti, a s obzirom na visoku politiziranost hrvatskih institucija, stanje u strankama preslikava se na čitavo ispolitizirano dru&scaron;tvo. Ponukani tim problemom, u <strong>Večernjem listu </strong>su odlučili odabrati <strong>30 potencijalnih hrvatskih lidera budućnosti,</strong> osoba koje su se dosad iskazale na raznim dru&scaron;tvenim poljima, ali njihov potencijal na nacionalnom nivou zasad ili nije prepoznat ili nije iscrpljen. Ne radi se tu samo o političarima, iako je među njima najvi&scaron;e ljudi iz političkih stranaka.. <strong><a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/30-lidera-za-buducnost-hrvatske-ovo-su-ljudi-koji-mogu-mijenjati-zemlju-1225651" target="_blank"><u>Pročitajte..</u></a></strong></p> </div> Predstavljen Žnjan 3.0 2018-02-20T03:21:02+00:00 2018-02-20T03:21:02+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25378-predstavljen-znjan-3-0 Damir Petranović / tportal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/znjan3.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dvomjesečni javni natječaj za <strong>uređenje platoa Žnjan</strong>, najveće kupali&scaron;ne zone na istočnoj strani Jadrana koja je koncem pro&scaron;le godine oči&scaron;ćena od bespravne gradnje, zaključen je pobjedom Arhitektonskog biroa splitskog arhitekta <strong>Ante Kuzmanića</strong>, pi&scaron;e <strong>Damir Petranović</strong> na stranicama <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/predstavljen-znjan-3-0-veliki-splitski-projekt-sve-blize-realizaciji-foto-20180220" target="_blank"><u><strong>tportala</strong></u></a>. Prvonagrađeni rad predviđa pojas plaže &scaron;irok najmanje trideset metara i oslobođen od bilo kakvih sadržaja osim eventualno zelenila, potom &scaron;etnicu &scaron;iroku deset do petnaest metara, nakon koje prema unutra&scaron;njosti <strong>platoa</strong> slijede kafići - kojih će biti dramatično manje u odnosu na stanje otprije godinu dana - te pojas nagla&scaron;enog zelenila, nazvan &#39;urbana &scaron;uma&#39;, u koju će biti integrirani sportski tereni, skate park, mali amfiteatar i drugi sadržaji. Predviđeno je uređenje najmanje 600 parkirali&scaron;nih mjesta na rubnom dijelu Žnjana, a iznad dijela njih također će se nalaziti sportski tereni. Drugu nagradu na natječaju dobio je <strong>&#39;Emur studio</strong>&#39; iz Zagreba, treću Arhitektonski ured &#39;<strong>Porticus</strong>&#39; iz Splita, četvrtu <strong>Tatjana Zahra</strong>, a petu splitski arhitekti <strong>Neno Kezić</strong> i <strong>Emil &Scaron;verko</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/znjan3.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dvomjesečni javni natječaj za <strong>uređenje platoa Žnjan</strong>, najveće kupali&scaron;ne zone na istočnoj strani Jadrana koja je koncem pro&scaron;le godine oči&scaron;ćena od bespravne gradnje, zaključen je pobjedom Arhitektonskog biroa splitskog arhitekta <strong>Ante Kuzmanića</strong>, pi&scaron;e <strong>Damir Petranović</strong> na stranicama <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/predstavljen-znjan-3-0-veliki-splitski-projekt-sve-blize-realizaciji-foto-20180220" target="_blank"><u><strong>tportala</strong></u></a>. Prvonagrađeni rad predviđa pojas plaže &scaron;irok najmanje trideset metara i oslobođen od bilo kakvih sadržaja osim eventualno zelenila, potom &scaron;etnicu &scaron;iroku deset do petnaest metara, nakon koje prema unutra&scaron;njosti <strong>platoa</strong> slijede kafići - kojih će biti dramatično manje u odnosu na stanje otprije godinu dana - te pojas nagla&scaron;enog zelenila, nazvan &#39;urbana &scaron;uma&#39;, u koju će biti integrirani sportski tereni, skate park, mali amfiteatar i drugi sadržaji. Predviđeno je uređenje najmanje 600 parkirali&scaron;nih mjesta na rubnom dijelu Žnjana, a iznad dijela njih također će se nalaziti sportski tereni. Drugu nagradu na natječaju dobio je <strong>&#39;Emur studio</strong>&#39; iz Zagreba, treću Arhitektonski ured &#39;<strong>Porticus</strong>&#39; iz Splita, četvrtu <strong>Tatjana Zahra</strong>, a petu splitski arhitekti <strong>Neno Kezić</strong> i <strong>Emil &Scaron;verko</strong>.</p> </div> Mlad, fleksibilan, mobilan 2018-02-07T13:11:54+00:00 2018-02-07T13:11:54+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25131-mlad-fleksibilan-mobilan Le Monde Diplomatique mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_12/fit.jpg" style="width: 251px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Idealni subjekt </strong>na&scaron;eg doba je fleksibilan, efikasan, motiviran, uspje&scaron;an i &ndash; vitak. <strong>Socijalna polarizacija</strong> posljednjih desetljeća uslijed povlačenja države blagostanja nije proizvela samo dru&scaron;tvenu &ldquo;podklasu&rdquo;, nego i bujanje diskursa o njoj, kako u dru&scaron;tvenim i biolo&scaron;kim znanostima tako i u medijima. Pritom se propu&scaron;ta primijetiti da tendencija traženja razloga za dru&scaron;tveni uspjeh ili neuspjeh u genetskim predispozicijama pojedinaca upadljivo podsjeća na devetnaestostoljetne teorije koje su dru&scaron;tvene probleme pretvarale u &ldquo;biolo&scaron;ke&rdquo;, pi&scaron;e <a href="http://lemondediplomatique.hr/biologizacija-siromastva-u-neoliberalizmu/" target="_blank"><u><strong>Le Monde Diplomatique</strong></u></a>. Danas fit, prirodno hranjeno, vitko i po mogućnosti &scaron;to mlađe tijelo signalizira pripadanje i uspjeh, dok se siroma&scaron;tvo i marginalizaciju asocira s pretilo&scaron;ću i konzumacijom alkohola i nikotina. Postojanje osiroma&scaron;enih nižih slojeva dru&scaron;tva pritom se sve vi&scaron;e percipira kao rezultat biolo&scaron;kih predispozicija koje ljude sprečavaju da udovolje neoliberalnim zahtjevima za prilagodljivo&scaron;ću, mobilno&scaron;ću i fleksibilno&scaron;ću.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_12/fit.jpg" style="width: 251px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Idealni subjekt </strong>na&scaron;eg doba je fleksibilan, efikasan, motiviran, uspje&scaron;an i &ndash; vitak. <strong>Socijalna polarizacija</strong> posljednjih desetljeća uslijed povlačenja države blagostanja nije proizvela samo dru&scaron;tvenu &ldquo;podklasu&rdquo;, nego i bujanje diskursa o njoj, kako u dru&scaron;tvenim i biolo&scaron;kim znanostima tako i u medijima. Pritom se propu&scaron;ta primijetiti da tendencija traženja razloga za dru&scaron;tveni uspjeh ili neuspjeh u genetskim predispozicijama pojedinaca upadljivo podsjeća na devetnaestostoljetne teorije koje su dru&scaron;tvene probleme pretvarale u &ldquo;biolo&scaron;ke&rdquo;, pi&scaron;e <a href="http://lemondediplomatique.hr/biologizacija-siromastva-u-neoliberalizmu/" target="_blank"><u><strong>Le Monde Diplomatique</strong></u></a>. Danas fit, prirodno hranjeno, vitko i po mogućnosti &scaron;to mlađe tijelo signalizira pripadanje i uspjeh, dok se siroma&scaron;tvo i marginalizaciju asocira s pretilo&scaron;ću i konzumacijom alkohola i nikotina. Postojanje osiroma&scaron;enih nižih slojeva dru&scaron;tva pritom se sve vi&scaron;e percipira kao rezultat biolo&scaron;kih predispozicija koje ljude sprečavaju da udovolje neoliberalnim zahtjevima za prilagodljivo&scaron;ću, mobilno&scaron;ću i fleksibilno&scaron;ću.</p> </div> Piranska ironija 2018-01-16T12:42:33+00:00 2018-01-16T12:42:33+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/24670-piranska-ironija Euroactiv, tportal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/piran.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />Odluka arbitražnog suda o graničnom prijeporu <strong>Hrvatske </strong>i <strong>Slovenije</strong> uravnotežena je i razumna te bi i Hrvati i Slovenci s njome trebali moći živjeti, napisao je u članku za <strong>Euractiv </strong>ugledni slovenski intelektualac, profesor na ljubljanskom sveučili&scaron;tu i biv&scaron;i ministar znanosti <strong>Žiga Turk</strong>. Arbitražni sud nije prihvatio glavni slovenski zahtjev - teroritorijalni izlaz na otvoreno more, ali joj je, s druge strane, dao većinu <strong>Piranskog zaljeva</strong> i ne&scaron;kodljivo pravo prolaska hrvatskim vodama do otvorenog mora, pi&scaron;e Turk. Slovenija zbog toga nije u poziciji da polaže pravo na gospodarsku zonu na Jadranu ili radi bilo kakve neprilike suprotno hrvatskoj volji. Time je arbitražom <strong>ispunjen glavni hrvatski strate&scaron;ki cilj</strong>, obja&scaron;njava Turk. Ironija je u tome &scaron;to je Hrvatska dobila presudu s kojom može živjeti upravo zato jer se povukla iz arbitraže, ali je sada formalno ne može prihvatiti, pi&scaron;e Turk. &quot;Bila je to mudra odluka koja je dala rezultata. Hrvati bi si trebali čestitati, odlikovati svoje obavje&scaron;tajce i pronaći način da prihvate odluku&quot;, prenosi <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvati-bi-si-trebali-cestitati-i-prihvatiti-arbitraznu-odluku-20170909" target="_blank"><strong><u>tportal</u></strong></a>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/piran.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />Odluka arbitražnog suda o graničnom prijeporu <strong>Hrvatske </strong>i <strong>Slovenije</strong> uravnotežena je i razumna te bi i Hrvati i Slovenci s njome trebali moći živjeti, napisao je u članku za <strong>Euractiv </strong>ugledni slovenski intelektualac, profesor na ljubljanskom sveučili&scaron;tu i biv&scaron;i ministar znanosti <strong>Žiga Turk</strong>. Arbitražni sud nije prihvatio glavni slovenski zahtjev - teroritorijalni izlaz na otvoreno more, ali joj je, s druge strane, dao većinu <strong>Piranskog zaljeva</strong> i ne&scaron;kodljivo pravo prolaska hrvatskim vodama do otvorenog mora, pi&scaron;e Turk. Slovenija zbog toga nije u poziciji da polaže pravo na gospodarsku zonu na Jadranu ili radi bilo kakve neprilike suprotno hrvatskoj volji. Time je arbitražom <strong>ispunjen glavni hrvatski strate&scaron;ki cilj</strong>, obja&scaron;njava Turk. Ironija je u tome &scaron;to je Hrvatska dobila presudu s kojom može živjeti upravo zato jer se povukla iz arbitraže, ali je sada formalno ne može prihvatiti, pi&scaron;e Turk. &quot;Bila je to mudra odluka koja je dala rezultata. Hrvati bi si trebali čestitati, odlikovati svoje obavje&scaron;tajce i pronaći način da prihvate odluku&quot;, prenosi <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvati-bi-si-trebali-cestitati-i-prihvatiti-arbitraznu-odluku-20170909" target="_blank"><strong><u>tportal</u></strong></a>.</p> </div> Dalmatinsko zaleđe ne pamti ovakav egzodus 2018-01-03T16:57:29+00:00 2018-01-03T16:57:29+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25153-dalmatinsko-zalede-ne-pamti-ovakav-egzodus Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/baba.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />Protekla <strong>2017</strong>. godina ostat će upamćena po neslavnoj činjenici da su <strong>Hrvatsku </strong>mjereno ekonomskom razvijenosti sustigle sve nove članice EU-a osim Bugarske, a i ona nam pu&scaron;e za vratom. Ostat će upamćena po <strong>odlasku Hrvata</strong> i drugih građana Hrvatske u razvijene zapadnoeuropske zemlje u kojima ima posla i u kojima se od rada može dostojno živjeti. Pamtit će se po doslovno vapajima vodećih hrvatskih demografa, ali i brojnih pojedinaca i institucija, da je u pitanju <strong>egzodus </strong>koji vlast mora zaustaviti jer se sve masovnijim odlaskom mladih, uključujući i mlade bračne parove s djecom, i već kroničnim negativnim prirodnim prirastom dugoročno dovodi u pitanje opstojnost zemlje i nacije. Je li aktualna hrvatska vlast svjesna problema u koje su državu i građane doveli njezini prethodnici? Iz fokusa <strong>Dalmatinske zagore</strong> u čijim je seoskim naseljima ovih hladnih zimskih dana puno vi&scaron;e dimnjaka čisto nego začađeno. Ako iz ponekog dimnjaka i kulja dim, to je zato da se ne bi smrznuli preostali djedovi i bake, a ne zato da bi se stvorio ugođaj za dječji vrisak i igru dok s vanjske strane prozora grizu led i studen. Nekad gotovo neiscrpni demografski bazen, <strong>Dalmatinska zagora, doslovno se prazni</strong>.., pi&scaron;e kroničar Cetinske krajine <strong>Toni Pa&scaron;tar </strong>na stranicama <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/524659/porazna-statistika-dalmatinsko-zalee-ne-pamti-ovakav-egzodus-moze-li-itko-pomoci-i-zaustaviti-masovno-iseljavanje-stanovnistva" target="_blank"><u>Slobodne Dalmacije</u></a>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/baba.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />Protekla <strong>2017</strong>. godina ostat će upamćena po neslavnoj činjenici da su <strong>Hrvatsku </strong>mjereno ekonomskom razvijenosti sustigle sve nove članice EU-a osim Bugarske, a i ona nam pu&scaron;e za vratom. Ostat će upamćena po <strong>odlasku Hrvata</strong> i drugih građana Hrvatske u razvijene zapadnoeuropske zemlje u kojima ima posla i u kojima se od rada može dostojno živjeti. Pamtit će se po doslovno vapajima vodećih hrvatskih demografa, ali i brojnih pojedinaca i institucija, da je u pitanju <strong>egzodus </strong>koji vlast mora zaustaviti jer se sve masovnijim odlaskom mladih, uključujući i mlade bračne parove s djecom, i već kroničnim negativnim prirodnim prirastom dugoročno dovodi u pitanje opstojnost zemlje i nacije. Je li aktualna hrvatska vlast svjesna problema u koje su državu i građane doveli njezini prethodnici? Iz fokusa <strong>Dalmatinske zagore</strong> u čijim je seoskim naseljima ovih hladnih zimskih dana puno vi&scaron;e dimnjaka čisto nego začađeno. Ako iz ponekog dimnjaka i kulja dim, to je zato da se ne bi smrznuli preostali djedovi i bake, a ne zato da bi se stvorio ugođaj za dječji vrisak i igru dok s vanjske strane prozora grizu led i studen. Nekad gotovo neiscrpni demografski bazen, <strong>Dalmatinska zagora, doslovno se prazni</strong>.., pi&scaron;e kroničar Cetinske krajine <strong>Toni Pa&scaron;tar </strong>na stranicama <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/524659/porazna-statistika-dalmatinsko-zalee-ne-pamti-ovakav-egzodus-moze-li-itko-pomoci-i-zaustaviti-masovno-iseljavanje-stanovnistva" target="_blank"><u>Slobodne Dalmacije</u></a>.</p> </div> Nepravedna raspodjela dobrih žena 2017-12-30T04:44:22+00:00 2017-12-30T04:44:22+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25129-nepravedna-raspodjela-dobrih-zena Monitor.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2017_12/poligamija.jpg" style="width: 250px; height: 195px; margin: 4px 8px; float: left;" /></strong>The Economist ima vrlo zanimljiv tekst (<strong><a href="https://www.economist.com/news/christmas-specials/21732695-plural-marriage-bred-inequality-begets-violence-link-between-polygamy-and-war" target="_blank"><u>The perils of polygamy</u></a></strong>), pi&scaron;e Monitor.hr, koji bi bio komičan da nije tragičan, o tome kako u dru&scaron;tvima gdje <strong>mu&scaron;karci </strong>imaju vi&scaron;e <strong>žena </strong>ima i vi&scaron;e sukoba, veća je vjerojatnost za te zajednice da će napasti svoje susjede i takva dru&scaron;tva če&scaron;će propadaju. Mnogoženstvo (poligamija) je prisutna u svih 20 najnestabilnijih država na svijetu, po listi Fund for Peace - <strong>Južni Sudan, Somalija, Srednjoafrička Republika, Jemen, Sudan, Sirija, Kongo</strong> itd. Gdje god je prisutno, mnogoženstvo destabilizira dru&scaron;tvo, uglavnom zato &scaron;to stvara stres među mladim mu&scaron;karcima jer svaki put kad neki bogatiji mu&scaron;karac uzme dodatnu ženu, neki mladi siroma&scaron;niji ostaje samac i onda je taj mladi frustrirani mu&scaron;karac spreman na očajne mjere.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2017_12/poligamija.jpg" style="width: 250px; height: 195px; margin: 4px 8px; float: left;" /></strong>The Economist ima vrlo zanimljiv tekst (<strong><a href="https://www.economist.com/news/christmas-specials/21732695-plural-marriage-bred-inequality-begets-violence-link-between-polygamy-and-war" target="_blank"><u>The perils of polygamy</u></a></strong>), pi&scaron;e Monitor.hr, koji bi bio komičan da nije tragičan, o tome kako u dru&scaron;tvima gdje <strong>mu&scaron;karci </strong>imaju vi&scaron;e <strong>žena </strong>ima i vi&scaron;e sukoba, veća je vjerojatnost za te zajednice da će napasti svoje susjede i takva dru&scaron;tva če&scaron;će propadaju. Mnogoženstvo (poligamija) je prisutna u svih 20 najnestabilnijih država na svijetu, po listi Fund for Peace - <strong>Južni Sudan, Somalija, Srednjoafrička Republika, Jemen, Sudan, Sirija, Kongo</strong> itd. Gdje god je prisutno, mnogoženstvo destabilizira dru&scaron;tvo, uglavnom zato &scaron;to stvara stres među mladim mu&scaron;karcima jer svaki put kad neki bogatiji mu&scaron;karac uzme dodatnu ženu, neki mladi siroma&scaron;niji ostaje samac i onda je taj mladi frustrirani mu&scaron;karac spreman na očajne mjere.</p> </div> Što i kako dalje? 2017-12-30T04:14:41+00:00 2017-12-30T04:14:41+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/25127-sto-i-kako-dalje FB Hrvoje Bujas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/ljudi/last_christmas2.jpg" style="width: 150px; height: 134px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Kad se u dru&scaron;tvu počnu sljubljivati sa jedne strane parfemi i hrana, a s druge strane ima&scaron; stotine tisuća blokiranih koji ne znaju &scaron;to će jesti za <strong>Božić</strong>, onda zna&scaron; da smo kao dru&scaron;tvo zapravo zakazali. Da, <strong>alternativa </strong>je nužna, stranke koje su 25 godina vladale nemaju, niti mogu dati rje&scaron;enje, jer i sami su ukorijenjeni u korupciju, nered, sami su dio problema, te im efikasno pravosuđe, smanjivanje birokracije (prvenstveno nepotrebnih županija, agencija...) i poreza nikako ne odgovara. Opcija na čelu sa <strong>Sinčićem </strong>i <strong>Pernarom</strong>, to i nije, ne postojanje programa i znanja ne moze&scaron; nadomjestiti trkeljanjem i parolama (ne dugoročno i ne efikasno), no, dobra je stvar &scaron;to nas sve skupa može potaknuti da doista promislimo &scaron;to i kako dalje...&quot;<br /> <br /> -&nbsp;&nbsp; FB <strong>Hrvoje Bujas</strong></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/ljudi/last_christmas2.jpg" style="width: 150px; height: 134px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Kad se u dru&scaron;tvu počnu sljubljivati sa jedne strane parfemi i hrana, a s druge strane ima&scaron; stotine tisuća blokiranih koji ne znaju &scaron;to će jesti za <strong>Božić</strong>, onda zna&scaron; da smo kao dru&scaron;tvo zapravo zakazali. Da, <strong>alternativa </strong>je nužna, stranke koje su 25 godina vladale nemaju, niti mogu dati rje&scaron;enje, jer i sami su ukorijenjeni u korupciju, nered, sami su dio problema, te im efikasno pravosuđe, smanjivanje birokracije (prvenstveno nepotrebnih županija, agencija...) i poreza nikako ne odgovara. Opcija na čelu sa <strong>Sinčićem </strong>i <strong>Pernarom</strong>, to i nije, ne postojanje programa i znanja ne moze&scaron; nadomjestiti trkeljanjem i parolama (ne dugoročno i ne efikasno), no, dobra je stvar &scaron;to nas sve skupa može potaknuti da doista promislimo &scaron;to i kako dalje...&quot;<br /> <br /> -&nbsp;&nbsp; FB <strong>Hrvoje Bujas</strong></p> </div> Denis Kuljiš: Što je Hrvatska izgubila u arbitraži? Ništa. 2017-12-28T07:52:49+00:00 2017-12-28T07:52:49+00:00 https://dugirat.com/novosti/107-mediji/24376-denis-kuljis-sto-je-hrvatska-izgubila-u-arbitrazi-nista Jutarnji list mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_07/piran.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot; Ako je <strong>Slovenija </strong>puno dobila, &scaron;to je <strong>Hrvatska </strong>izgubila u <strong>arbitraži</strong>? Koliko se vidi golim okom - <strong>ni&scaron;ta</strong>. No, istodobno, gubi strahovito mnogo zbog reakcija koje je izazvala arbitražna presuda. Osporavanje odluke europskog sudi&scaron;ta nije dobrodo&scaron;lo, pogotovo kad dolazi od zemlje koja je zbog osporavanja europskog uhidbenog naloga na četiri godine zamrznula svoje eurointegracije i odnose s <strong>Berlinom</strong>. I sad je stigla otrežnjujuća poruka njemačke diplomacije, a Njemačka je, poslije Brexita i Macronove pobjede na izborima, glavno upori&scaron;te europske politike. Tko misli da novac za <strong>Pelje&scaron;ki most </strong>stiže iz Bruxellesa po automatizmu i da to nitko ne može usporiti ili obustaviti, u krivu je. Tko misli da hrvatska tvrdoglavost neće otežati ili odgoditi ulazak u <strong>Schengensku zonu</strong>, također se vara... &quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp; <a href="http://www.jutarnji.hr/komentari/ako-je-slovenija-puno-dobila-sto-je-hrvatska-izgubila-u-arbitrazi-nista/6332887/" target="_blank"><strong>Denis Kulji&scaron;</strong> na stranicama <strong>Jutarnjeg lista</strong></a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_07/piran.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot; Ako je <strong>Slovenija </strong>puno dobila, &scaron;to je <strong>Hrvatska </strong>izgubila u <strong>arbitraži</strong>? Koliko se vidi golim okom - <strong>ni&scaron;ta</strong>. No, istodobno, gubi strahovito mnogo zbog reakcija koje je izazvala arbitražna presuda. Osporavanje odluke europskog sudi&scaron;ta nije dobrodo&scaron;lo, pogotovo kad dolazi od zemlje koja je zbog osporavanja europskog uhidbenog naloga na četiri godine zamrznula svoje eurointegracije i odnose s <strong>Berlinom</strong>. I sad je stigla otrežnjujuća poruka njemačke diplomacije, a Njemačka je, poslije Brexita i Macronove pobjede na izborima, glavno upori&scaron;te europske politike. Tko misli da novac za <strong>Pelje&scaron;ki most </strong>stiže iz Bruxellesa po automatizmu i da to nitko ne može usporiti ili obustaviti, u krivu je. Tko misli da hrvatska tvrdoglavost neće otežati ili odgoditi ulazak u <strong>Schengensku zonu</strong>, također se vara... &quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp; <a href="http://www.jutarnji.hr/komentari/ako-je-slovenija-puno-dobila-sto-je-hrvatska-izgubila-u-arbitrazi-nista/6332887/" target="_blank"><strong>Denis Kulji&scaron;</strong> na stranicama <strong>Jutarnjeg lista</strong></a></p> </div>