Novosti Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji 2018-02-24T16:56:55+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Političke elite nemaju rješenje za budućnost zemlje 2018-02-24T00:46:58+00:00 2018-02-24T00:46:58+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25395-politicke-elite-nemaju-rjesenje-za-buducnost-zemlje Lider mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/tunel.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />Političke elite nemaju rje&scaron;enje za budućnost zemlje. Energija se gubi na osiguravanje ili ru&scaron;enje tankih parlamentarnih većina i ga&scaron;enje otvorenih ekonomskih požara. Bilo kakvih projekcija kuda ide svijet, u kakvim će okolnostima biti <strong>Hrvatska </strong>do <strong>2030</strong>., koja je vizija i misija na&scaron;e zajednice, za koje ćemo se prioritete odlučiti &ndash; ničega od toga nema! U nedostatku vizije, misije, strategije ili, pojednostavnjeno &ndash; promi&scaron;ljanja budućnosti zemlje &ndash; po ministarstvima se &lsquo;pimpla&rsquo; s nekim vi&scaron;e-manje mjerama posvudu&scaron;ama. Pro&scaron;logodi&scaron;nji <strong>Nacionalni program reformi </strong>spektakularno se ne ostvaruje, rokovi se masovno probijaju. Nacionalni program reformi za <strong>2018</strong>. pak jo&scaron; nije prihvaćen. Ako bude kao lani, ne treba ga očekivati prije svibnja. Dragi prijatelji iz realnog sektora, zamislite da vi plan za 2018. donosite u svibnju 2018. Koliko bi dugo bila živa va&scaron;a tvrtka?<br /> <br /> - <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-zasto-strmotina-ostavka-ima-dalekoseznije-posljedice-od-ramljakove/" target="_blank"><strong>Miodrag &Scaron;ajatović</strong> na stranicama <strong>Lidera</strong></a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/tunel.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />Političke elite nemaju rje&scaron;enje za budućnost zemlje. Energija se gubi na osiguravanje ili ru&scaron;enje tankih parlamentarnih većina i ga&scaron;enje otvorenih ekonomskih požara. Bilo kakvih projekcija kuda ide svijet, u kakvim će okolnostima biti <strong>Hrvatska </strong>do <strong>2030</strong>., koja je vizija i misija na&scaron;e zajednice, za koje ćemo se prioritete odlučiti &ndash; ničega od toga nema! U nedostatku vizije, misije, strategije ili, pojednostavnjeno &ndash; promi&scaron;ljanja budućnosti zemlje &ndash; po ministarstvima se &lsquo;pimpla&rsquo; s nekim vi&scaron;e-manje mjerama posvudu&scaron;ama. Pro&scaron;logodi&scaron;nji <strong>Nacionalni program reformi </strong>spektakularno se ne ostvaruje, rokovi se masovno probijaju. Nacionalni program reformi za <strong>2018</strong>. pak jo&scaron; nije prihvaćen. Ako bude kao lani, ne treba ga očekivati prije svibnja. Dragi prijatelji iz realnog sektora, zamislite da vi plan za 2018. donosite u svibnju 2018. Koliko bi dugo bila živa va&scaron;a tvrtka?<br /> <br /> - <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-zasto-strmotina-ostavka-ima-dalekoseznije-posljedice-od-ramljakove/" target="_blank"><strong>Miodrag &Scaron;ajatović</strong> na stranicama <strong>Lidera</strong></a></p> </div> Teško je voljeti vampire, osobito kad su naši 2018-02-21T10:13:01+00:00 2018-02-21T10:13:01+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25183-tesko-je-voljeti-vampire-osobito-kad-su-nasi FB Milan A. Račić mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/sdphdz.jpg" style="width: 249px; height: 500px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Očajnički nam je potrebna nova vizija sebe i na&scaron;e zemlje. Na&scaron;a dosada&scaron;nja stabilna putanja dovela nas je samo do deprimirajuće stagnacije. Ako ostanemo na istom pravcu, na&scaron;a će politička i ekonomska budućnost biti ista kao i na&scaron;a pro&scaron;lost. &quot;Moramo postati bolji &ndash; razboritiji, odgovorniji i mudriji, osobito kad su u pitanju prilike koje nam se ukazuju. <strong>Hrvatska mora postati zemlja nade, pravde i prilika</strong>.&quot; To je bila moja vizija na&scaron;e nacije prije dvije godine i jo&scaron; se nije promijenila. Mislim da je to ono &scaron;to nam je potrebno. Meni je stoga odgovor na pitanje za&scaron;to bi netko trebao ostati ovdje poprilično jednostavan: <strong>Ostajem ovdje jer želim tu viziju pretvoriti u stvarnost.</strong> Hoće li biti jednostavno? <strong>Neće</strong>. Hoće li se to dogoditi preko noći? Naravno da neće. Ali dogodit će se kad-tad.. ako dovoljno ljudi dobre volje zajedno poradi na ostvarenju te vizije. U protivnom ostanak u Hrvatskoj nema smisla...&quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp; - <a href="https://www.facebook.com/milan.a.racic.3" target="_blank">FB Milan A.Račić</a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/sdphdz.jpg" style="width: 249px; height: 500px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Očajnički nam je potrebna nova vizija sebe i na&scaron;e zemlje. Na&scaron;a dosada&scaron;nja stabilna putanja dovela nas je samo do deprimirajuće stagnacije. Ako ostanemo na istom pravcu, na&scaron;a će politička i ekonomska budućnost biti ista kao i na&scaron;a pro&scaron;lost. &quot;Moramo postati bolji &ndash; razboritiji, odgovorniji i mudriji, osobito kad su u pitanju prilike koje nam se ukazuju. <strong>Hrvatska mora postati zemlja nade, pravde i prilika</strong>.&quot; To je bila moja vizija na&scaron;e nacije prije dvije godine i jo&scaron; se nije promijenila. Mislim da je to ono &scaron;to nam je potrebno. Meni je stoga odgovor na pitanje za&scaron;to bi netko trebao ostati ovdje poprilično jednostavan: <strong>Ostajem ovdje jer želim tu viziju pretvoriti u stvarnost.</strong> Hoće li biti jednostavno? <strong>Neće</strong>. Hoće li se to dogoditi preko noći? Naravno da neće. Ali dogodit će se kad-tad.. ako dovoljno ljudi dobre volje zajedno poradi na ostvarenju te vizije. U protivnom ostanak u Hrvatskoj nema smisla...&quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp; - <a href="https://www.facebook.com/milan.a.racic.3" target="_blank">FB Milan A.Račić</a></p> </div> Rambo-diplomati u Hrvatskoj 2018-02-20T17:04:35+00:00 2018-02-20T17:04:35+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25358-rambo-diplomati-u-hrvatskoj Lider mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/rambo.jpg" style="width: 233px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Pro&scaron;le godine 10. veljače ruski veleposlanik u Hrvatskoj<strong> Anvar Azimov,</strong> prikladno odjeven u odoru ukra&scaron;enu odličjima, poručio je da se nada kako će <strong>Agrokor </strong>ispuniti obvezu prema ruskom <strong>Sberbanku</strong>. Izazvalo je to konsternaciju u javnosti: kako se jedan diplomat smije tako otvoreno mije&scaron;ati u poslovne odnose između posrnule hrvatske tvrtke i ruske poslovne banke?<br /> Ove godine 12. veljače novi američki veleposlanik <strong>William Robert Kohorst</strong>, inače nekretninski biznismen i prijatelj predsjednika <strong>Donalda Trumpa</strong>, poručio je nimalo diplomatski da se SAD protivi mogućnosti da neka ruska tvrtka uđe u vlasni&scaron;tvo <strong>Ine</strong>. Opet je to izazvalo konsternaciju u javnosti: zar predstavnik zemlje koju ovda&scaron;nji ekonomski liberali uzimaju kao primjer dobre prakse koji treba slijediti smije tako otvoreno tražiti da se u nekoj zemlji suspendiraju slobodno trži&scaron;te i odabir ekonomski najpovoljnije ponude?<br /> Zaista treba biti naivan i slijep kraj zdravih očiju pa ne vidjeti da ta dva veleposlanička nastupa najjasnije pokazuju da je nastupila <strong>era &quot;Rambo-diplomacije&quot;</strong>..., pi&scaron;e <strong>Miodrag &Scaron;ajatović</strong> na stranicama <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-rambo-diplomati-u-hrvatskoj-kohorst-sad-vs-azimov-rusija/" target="_blank">Lidera</a> o rambo-diplomatima u Hrvatskoj. <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-rambo-diplomati-u-hrvatskoj-kohorst-sad-vs-azimov-rusija/" target="_blank"><u>Pročitajte</u></a>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/rambo.jpg" style="width: 233px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Pro&scaron;le godine 10. veljače ruski veleposlanik u Hrvatskoj<strong> Anvar Azimov,</strong> prikladno odjeven u odoru ukra&scaron;enu odličjima, poručio je da se nada kako će <strong>Agrokor </strong>ispuniti obvezu prema ruskom <strong>Sberbanku</strong>. Izazvalo je to konsternaciju u javnosti: kako se jedan diplomat smije tako otvoreno mije&scaron;ati u poslovne odnose između posrnule hrvatske tvrtke i ruske poslovne banke?<br /> Ove godine 12. veljače novi američki veleposlanik <strong>William Robert Kohorst</strong>, inače nekretninski biznismen i prijatelj predsjednika <strong>Donalda Trumpa</strong>, poručio je nimalo diplomatski da se SAD protivi mogućnosti da neka ruska tvrtka uđe u vlasni&scaron;tvo <strong>Ine</strong>. Opet je to izazvalo konsternaciju u javnosti: zar predstavnik zemlje koju ovda&scaron;nji ekonomski liberali uzimaju kao primjer dobre prakse koji treba slijediti smije tako otvoreno tražiti da se u nekoj zemlji suspendiraju slobodno trži&scaron;te i odabir ekonomski najpovoljnije ponude?<br /> Zaista treba biti naivan i slijep kraj zdravih očiju pa ne vidjeti da ta dva veleposlanička nastupa najjasnije pokazuju da je nastupila <strong>era &quot;Rambo-diplomacije&quot;</strong>..., pi&scaron;e <strong>Miodrag &Scaron;ajatović</strong> na stranicama <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-rambo-diplomati-u-hrvatskoj-kohorst-sad-vs-azimov-rusija/" target="_blank">Lidera</a> o rambo-diplomatima u Hrvatskoj. <a href="https://lider.media/stavovi/ekonomalije/miodrag-sajatovic-rambo-diplomati-u-hrvatskoj-kohorst-sad-vs-azimov-rusija/" target="_blank"><u>Pročitajte</u></a>.</p> </div> Hrvatska ima kvalitetnih stručnjaka s liderskim talentom, samo im treba dati priliku 2018-02-20T17:02:45+00:00 2018-02-20T17:02:45+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25328-hrvatska-ima-kvalitetnih-strucnjaka-s-liderskim-talentom-samo-im-treba-dati-priliku Večernji List mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/hrvatska(1).jpg" style="width: 240px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ove godine navr&scaron;it će se pet godina otkako je <strong>Hrvatska </strong>postala punopravnom članicom <strong>Europske unije</strong> i tako ostvarila, nakon ulaska u <strong>NATO</strong>, drugi najvažniji i jedan od rijetkih konsenzualnih ciljeva svoje državne politike. U tih pet godina, kao nikad prije u tako kratko vrijeme, promijenili smo tri vlade, zaustavili vi&scaron;egodi&scaron;nju <strong>gospodarsku recesiju</strong>, zapali u začarani krug iseljavanja, iskoristili ne&scaron;to novca iz fondova EU, ali i propustili puno vi&scaron;e prilika. No jesmo li se kao dru&scaron;tvo imalo <strong>promijenili</strong>? Sudeći po temama koje i danas prevladavaju u javnom diskursu, čini se &ndash; <strong>nimalo</strong>. Jedan od razloga &scaron;to hrvatsko dru&scaron;tvo stagnira gospodarski i politički nedostatak je kvalitetnog vodstva koje bi imalo snage i vizije prevladati duboke dru&scaron;tvene podjele, čiji korijeni sežu do početka Drugog svjetskoga rata. I to na svim poljima &ndash; političkom, duhovnom, znanstvenom, kulturnom, gospodarskom i sportskom. Pretenciozno bi bilo tvrditi da Hrvatska nema kvalitetnih stručnjaka s liderskim talentom. Međutim, oslabljene institucije prožete dugogodi&scaron;njim nepotističkim modelom funkcioniranja, umjesto da regrutiraju i lansiraju talente, podložne su negativnoj selekciji. Možda najveći problem leži u<strong> nedemokratskim temeljima</strong> na kojima su sazdane strukture domaćih političkih stranaka i poziciji partijskih &scaron;efova čija moć uvelike proizlazi iz modela unutarstranačkih izbora i vođina diskrecijskog prava sastavljanja izbornih lista te, povezano s time, izbornog sustava u kojem se biraju stranke, a ne ljudi. Lidera u tom modelu ne bira narod, već ga stranačka struktura nameće javnosti, a s obzirom na visoku politiziranost hrvatskih institucija, stanje u strankama preslikava se na čitavo ispolitizirano dru&scaron;tvo. Ponukani tim problemom, u <strong>Večernjem listu </strong>su odlučili odabrati <strong>30 potencijalnih hrvatskih lidera budućnosti,</strong> osoba koje su se dosad iskazale na raznim dru&scaron;tvenim poljima, ali njihov potencijal na nacionalnom nivou zasad ili nije prepoznat ili nije iscrpljen. Ne radi se tu samo o političarima, iako je među njima najvi&scaron;e ljudi iz političkih stranaka.. <strong><a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/30-lidera-za-buducnost-hrvatske-ovo-su-ljudi-koji-mogu-mijenjati-zemlju-1225651" target="_blank"><u>Pročitajte..</u></a></strong></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/hrvatska(1).jpg" style="width: 240px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ove godine navr&scaron;it će se pet godina otkako je <strong>Hrvatska </strong>postala punopravnom članicom <strong>Europske unije</strong> i tako ostvarila, nakon ulaska u <strong>NATO</strong>, drugi najvažniji i jedan od rijetkih konsenzualnih ciljeva svoje državne politike. U tih pet godina, kao nikad prije u tako kratko vrijeme, promijenili smo tri vlade, zaustavili vi&scaron;egodi&scaron;nju <strong>gospodarsku recesiju</strong>, zapali u začarani krug iseljavanja, iskoristili ne&scaron;to novca iz fondova EU, ali i propustili puno vi&scaron;e prilika. No jesmo li se kao dru&scaron;tvo imalo <strong>promijenili</strong>? Sudeći po temama koje i danas prevladavaju u javnom diskursu, čini se &ndash; <strong>nimalo</strong>. Jedan od razloga &scaron;to hrvatsko dru&scaron;tvo stagnira gospodarski i politički nedostatak je kvalitetnog vodstva koje bi imalo snage i vizije prevladati duboke dru&scaron;tvene podjele, čiji korijeni sežu do početka Drugog svjetskoga rata. I to na svim poljima &ndash; političkom, duhovnom, znanstvenom, kulturnom, gospodarskom i sportskom. Pretenciozno bi bilo tvrditi da Hrvatska nema kvalitetnih stručnjaka s liderskim talentom. Međutim, oslabljene institucije prožete dugogodi&scaron;njim nepotističkim modelom funkcioniranja, umjesto da regrutiraju i lansiraju talente, podložne su negativnoj selekciji. Možda najveći problem leži u<strong> nedemokratskim temeljima</strong> na kojima su sazdane strukture domaćih političkih stranaka i poziciji partijskih &scaron;efova čija moć uvelike proizlazi iz modela unutarstranačkih izbora i vođina diskrecijskog prava sastavljanja izbornih lista te, povezano s time, izbornog sustava u kojem se biraju stranke, a ne ljudi. Lidera u tom modelu ne bira narod, već ga stranačka struktura nameće javnosti, a s obzirom na visoku politiziranost hrvatskih institucija, stanje u strankama preslikava se na čitavo ispolitizirano dru&scaron;tvo. Ponukani tim problemom, u <strong>Večernjem listu </strong>su odlučili odabrati <strong>30 potencijalnih hrvatskih lidera budućnosti,</strong> osoba koje su se dosad iskazale na raznim dru&scaron;tvenim poljima, ali njihov potencijal na nacionalnom nivou zasad ili nije prepoznat ili nije iscrpljen. Ne radi se tu samo o političarima, iako je među njima najvi&scaron;e ljudi iz političkih stranaka.. <strong><a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/30-lidera-za-buducnost-hrvatske-ovo-su-ljudi-koji-mogu-mijenjati-zemlju-1225651" target="_blank"><u>Pročitajte..</u></a></strong></p> </div> Predstavljen Žnjan 3.0 2018-02-20T03:21:02+00:00 2018-02-20T03:21:02+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25378-predstavljen-znjan-3-0 Damir Petranović / tportal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/znjan3.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dvomjesečni javni natječaj za <strong>uređenje platoa Žnjan</strong>, najveće kupali&scaron;ne zone na istočnoj strani Jadrana koja je koncem pro&scaron;le godine oči&scaron;ćena od bespravne gradnje, zaključen je pobjedom Arhitektonskog biroa splitskog arhitekta <strong>Ante Kuzmanića</strong>, pi&scaron;e <strong>Damir Petranović</strong> na stranicama <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/predstavljen-znjan-3-0-veliki-splitski-projekt-sve-blize-realizaciji-foto-20180220" target="_blank"><u><strong>tportala</strong></u></a>. Prvonagrađeni rad predviđa pojas plaže &scaron;irok najmanje trideset metara i oslobođen od bilo kakvih sadržaja osim eventualno zelenila, potom &scaron;etnicu &scaron;iroku deset do petnaest metara, nakon koje prema unutra&scaron;njosti <strong>platoa</strong> slijede kafići - kojih će biti dramatično manje u odnosu na stanje otprije godinu dana - te pojas nagla&scaron;enog zelenila, nazvan &#39;urbana &scaron;uma&#39;, u koju će biti integrirani sportski tereni, skate park, mali amfiteatar i drugi sadržaji. Predviđeno je uređenje najmanje 600 parkirali&scaron;nih mjesta na rubnom dijelu Žnjana, a iznad dijela njih također će se nalaziti sportski tereni. Drugu nagradu na natječaju dobio je <strong>&#39;Emur studio</strong>&#39; iz Zagreba, treću Arhitektonski ured &#39;<strong>Porticus</strong>&#39; iz Splita, četvrtu <strong>Tatjana Zahra</strong>, a petu splitski arhitekti <strong>Neno Kezić</strong> i <strong>Emil &Scaron;verko</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_02/znjan3.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dvomjesečni javni natječaj za <strong>uređenje platoa Žnjan</strong>, najveće kupali&scaron;ne zone na istočnoj strani Jadrana koja je koncem pro&scaron;le godine oči&scaron;ćena od bespravne gradnje, zaključen je pobjedom Arhitektonskog biroa splitskog arhitekta <strong>Ante Kuzmanića</strong>, pi&scaron;e <strong>Damir Petranović</strong> na stranicama <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/predstavljen-znjan-3-0-veliki-splitski-projekt-sve-blize-realizaciji-foto-20180220" target="_blank"><u><strong>tportala</strong></u></a>. Prvonagrađeni rad predviđa pojas plaže &scaron;irok najmanje trideset metara i oslobođen od bilo kakvih sadržaja osim eventualno zelenila, potom &scaron;etnicu &scaron;iroku deset do petnaest metara, nakon koje prema unutra&scaron;njosti <strong>platoa</strong> slijede kafići - kojih će biti dramatično manje u odnosu na stanje otprije godinu dana - te pojas nagla&scaron;enog zelenila, nazvan &#39;urbana &scaron;uma&#39;, u koju će biti integrirani sportski tereni, skate park, mali amfiteatar i drugi sadržaji. Predviđeno je uređenje najmanje 600 parkirali&scaron;nih mjesta na rubnom dijelu Žnjana, a iznad dijela njih također će se nalaziti sportski tereni. Drugu nagradu na natječaju dobio je <strong>&#39;Emur studio</strong>&#39; iz Zagreba, treću Arhitektonski ured &#39;<strong>Porticus</strong>&#39; iz Splita, četvrtu <strong>Tatjana Zahra</strong>, a petu splitski arhitekti <strong>Neno Kezić</strong> i <strong>Emil &Scaron;verko</strong>.</p> </div> Mlad, fleksibilan, mobilan 2018-02-07T13:11:54+00:00 2018-02-07T13:11:54+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25131-mlad-fleksibilan-mobilan Le Monde Diplomatique mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_12/fit.jpg" style="width: 251px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Idealni subjekt </strong>na&scaron;eg doba je fleksibilan, efikasan, motiviran, uspje&scaron;an i &ndash; vitak. <strong>Socijalna polarizacija</strong> posljednjih desetljeća uslijed povlačenja države blagostanja nije proizvela samo dru&scaron;tvenu &ldquo;podklasu&rdquo;, nego i bujanje diskursa o njoj, kako u dru&scaron;tvenim i biolo&scaron;kim znanostima tako i u medijima. Pritom se propu&scaron;ta primijetiti da tendencija traženja razloga za dru&scaron;tveni uspjeh ili neuspjeh u genetskim predispozicijama pojedinaca upadljivo podsjeća na devetnaestostoljetne teorije koje su dru&scaron;tvene probleme pretvarale u &ldquo;biolo&scaron;ke&rdquo;, pi&scaron;e <a href="http://lemondediplomatique.hr/biologizacija-siromastva-u-neoliberalizmu/" target="_blank"><u><strong>Le Monde Diplomatique</strong></u></a>. Danas fit, prirodno hranjeno, vitko i po mogućnosti &scaron;to mlađe tijelo signalizira pripadanje i uspjeh, dok se siroma&scaron;tvo i marginalizaciju asocira s pretilo&scaron;ću i konzumacijom alkohola i nikotina. Postojanje osiroma&scaron;enih nižih slojeva dru&scaron;tva pritom se sve vi&scaron;e percipira kao rezultat biolo&scaron;kih predispozicija koje ljude sprečavaju da udovolje neoliberalnim zahtjevima za prilagodljivo&scaron;ću, mobilno&scaron;ću i fleksibilno&scaron;ću.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_12/fit.jpg" style="width: 251px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Idealni subjekt </strong>na&scaron;eg doba je fleksibilan, efikasan, motiviran, uspje&scaron;an i &ndash; vitak. <strong>Socijalna polarizacija</strong> posljednjih desetljeća uslijed povlačenja države blagostanja nije proizvela samo dru&scaron;tvenu &ldquo;podklasu&rdquo;, nego i bujanje diskursa o njoj, kako u dru&scaron;tvenim i biolo&scaron;kim znanostima tako i u medijima. Pritom se propu&scaron;ta primijetiti da tendencija traženja razloga za dru&scaron;tveni uspjeh ili neuspjeh u genetskim predispozicijama pojedinaca upadljivo podsjeća na devetnaestostoljetne teorije koje su dru&scaron;tvene probleme pretvarale u &ldquo;biolo&scaron;ke&rdquo;, pi&scaron;e <a href="http://lemondediplomatique.hr/biologizacija-siromastva-u-neoliberalizmu/" target="_blank"><u><strong>Le Monde Diplomatique</strong></u></a>. Danas fit, prirodno hranjeno, vitko i po mogućnosti &scaron;to mlađe tijelo signalizira pripadanje i uspjeh, dok se siroma&scaron;tvo i marginalizaciju asocira s pretilo&scaron;ću i konzumacijom alkohola i nikotina. Postojanje osiroma&scaron;enih nižih slojeva dru&scaron;tva pritom se sve vi&scaron;e percipira kao rezultat biolo&scaron;kih predispozicija koje ljude sprečavaju da udovolje neoliberalnim zahtjevima za prilagodljivo&scaron;ću, mobilno&scaron;ću i fleksibilno&scaron;ću.</p> </div> Piranska ironija 2018-01-16T12:42:33+00:00 2018-01-16T12:42:33+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/24670-piranska-ironija Euroactiv, tportal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/piran.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />Odluka arbitražnog suda o graničnom prijeporu <strong>Hrvatske </strong>i <strong>Slovenije</strong> uravnotežena je i razumna te bi i Hrvati i Slovenci s njome trebali moći živjeti, napisao je u članku za <strong>Euractiv </strong>ugledni slovenski intelektualac, profesor na ljubljanskom sveučili&scaron;tu i biv&scaron;i ministar znanosti <strong>Žiga Turk</strong>. Arbitražni sud nije prihvatio glavni slovenski zahtjev - teroritorijalni izlaz na otvoreno more, ali joj je, s druge strane, dao većinu <strong>Piranskog zaljeva</strong> i ne&scaron;kodljivo pravo prolaska hrvatskim vodama do otvorenog mora, pi&scaron;e Turk. Slovenija zbog toga nije u poziciji da polaže pravo na gospodarsku zonu na Jadranu ili radi bilo kakve neprilike suprotno hrvatskoj volji. Time je arbitražom <strong>ispunjen glavni hrvatski strate&scaron;ki cilj</strong>, obja&scaron;njava Turk. Ironija je u tome &scaron;to je Hrvatska dobila presudu s kojom može živjeti upravo zato jer se povukla iz arbitraže, ali je sada formalno ne može prihvatiti, pi&scaron;e Turk. &quot;Bila je to mudra odluka koja je dala rezultata. Hrvati bi si trebali čestitati, odlikovati svoje obavje&scaron;tajce i pronaći način da prihvate odluku&quot;, prenosi <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvati-bi-si-trebali-cestitati-i-prihvatiti-arbitraznu-odluku-20170909" target="_blank"><strong><u>tportal</u></strong></a>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/piran.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />Odluka arbitražnog suda o graničnom prijeporu <strong>Hrvatske </strong>i <strong>Slovenije</strong> uravnotežena je i razumna te bi i Hrvati i Slovenci s njome trebali moći živjeti, napisao je u članku za <strong>Euractiv </strong>ugledni slovenski intelektualac, profesor na ljubljanskom sveučili&scaron;tu i biv&scaron;i ministar znanosti <strong>Žiga Turk</strong>. Arbitražni sud nije prihvatio glavni slovenski zahtjev - teroritorijalni izlaz na otvoreno more, ali joj je, s druge strane, dao većinu <strong>Piranskog zaljeva</strong> i ne&scaron;kodljivo pravo prolaska hrvatskim vodama do otvorenog mora, pi&scaron;e Turk. Slovenija zbog toga nije u poziciji da polaže pravo na gospodarsku zonu na Jadranu ili radi bilo kakve neprilike suprotno hrvatskoj volji. Time je arbitražom <strong>ispunjen glavni hrvatski strate&scaron;ki cilj</strong>, obja&scaron;njava Turk. Ironija je u tome &scaron;to je Hrvatska dobila presudu s kojom može živjeti upravo zato jer se povukla iz arbitraže, ali je sada formalno ne može prihvatiti, pi&scaron;e Turk. &quot;Bila je to mudra odluka koja je dala rezultata. Hrvati bi si trebali čestitati, odlikovati svoje obavje&scaron;tajce i pronaći način da prihvate odluku&quot;, prenosi <a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/hrvati-bi-si-trebali-cestitati-i-prihvatiti-arbitraznu-odluku-20170909" target="_blank"><strong><u>tportal</u></strong></a>.</p> </div> Dalmatinsko zaleđe ne pamti ovakav egzodus 2018-01-03T16:57:29+00:00 2018-01-03T16:57:29+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25153-dalmatinsko-zalede-ne-pamti-ovakav-egzodus Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/baba.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />Protekla <strong>2017</strong>. godina ostat će upamćena po neslavnoj činjenici da su <strong>Hrvatsku </strong>mjereno ekonomskom razvijenosti sustigle sve nove članice EU-a osim Bugarske, a i ona nam pu&scaron;e za vratom. Ostat će upamćena po <strong>odlasku Hrvata</strong> i drugih građana Hrvatske u razvijene zapadnoeuropske zemlje u kojima ima posla i u kojima se od rada može dostojno živjeti. Pamtit će se po doslovno vapajima vodećih hrvatskih demografa, ali i brojnih pojedinaca i institucija, da je u pitanju <strong>egzodus </strong>koji vlast mora zaustaviti jer se sve masovnijim odlaskom mladih, uključujući i mlade bračne parove s djecom, i već kroničnim negativnim prirodnim prirastom dugoročno dovodi u pitanje opstojnost zemlje i nacije. Je li aktualna hrvatska vlast svjesna problema u koje su državu i građane doveli njezini prethodnici? Iz fokusa <strong>Dalmatinske zagore</strong> u čijim je seoskim naseljima ovih hladnih zimskih dana puno vi&scaron;e dimnjaka čisto nego začađeno. Ako iz ponekog dimnjaka i kulja dim, to je zato da se ne bi smrznuli preostali djedovi i bake, a ne zato da bi se stvorio ugođaj za dječji vrisak i igru dok s vanjske strane prozora grizu led i studen. Nekad gotovo neiscrpni demografski bazen, <strong>Dalmatinska zagora, doslovno se prazni</strong>.., pi&scaron;e kroničar Cetinske krajine <strong>Toni Pa&scaron;tar </strong>na stranicama <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/524659/porazna-statistika-dalmatinsko-zalee-ne-pamti-ovakav-egzodus-moze-li-itko-pomoci-i-zaustaviti-masovno-iseljavanje-stanovnistva" target="_blank"><u>Slobodne Dalmacije</u></a>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_01/baba.jpg" style="width: 250px; height: 194px; margin: 4px 8px; float: left;" />Protekla <strong>2017</strong>. godina ostat će upamćena po neslavnoj činjenici da su <strong>Hrvatsku </strong>mjereno ekonomskom razvijenosti sustigle sve nove članice EU-a osim Bugarske, a i ona nam pu&scaron;e za vratom. Ostat će upamćena po <strong>odlasku Hrvata</strong> i drugih građana Hrvatske u razvijene zapadnoeuropske zemlje u kojima ima posla i u kojima se od rada može dostojno živjeti. Pamtit će se po doslovno vapajima vodećih hrvatskih demografa, ali i brojnih pojedinaca i institucija, da je u pitanju <strong>egzodus </strong>koji vlast mora zaustaviti jer se sve masovnijim odlaskom mladih, uključujući i mlade bračne parove s djecom, i već kroničnim negativnim prirodnim prirastom dugoročno dovodi u pitanje opstojnost zemlje i nacije. Je li aktualna hrvatska vlast svjesna problema u koje su državu i građane doveli njezini prethodnici? Iz fokusa <strong>Dalmatinske zagore</strong> u čijim je seoskim naseljima ovih hladnih zimskih dana puno vi&scaron;e dimnjaka čisto nego začađeno. Ako iz ponekog dimnjaka i kulja dim, to je zato da se ne bi smrznuli preostali djedovi i bake, a ne zato da bi se stvorio ugođaj za dječji vrisak i igru dok s vanjske strane prozora grizu led i studen. Nekad gotovo neiscrpni demografski bazen, <strong>Dalmatinska zagora, doslovno se prazni</strong>.., pi&scaron;e kroničar Cetinske krajine <strong>Toni Pa&scaron;tar </strong>na stranicama <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/524659/porazna-statistika-dalmatinsko-zalee-ne-pamti-ovakav-egzodus-moze-li-itko-pomoci-i-zaustaviti-masovno-iseljavanje-stanovnistva" target="_blank"><u>Slobodne Dalmacije</u></a>.</p> </div> Nepravedna raspodjela dobrih žena 2017-12-30T04:44:22+00:00 2017-12-30T04:44:22+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25129-nepravedna-raspodjela-dobrih-zena Monitor.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2017_12/poligamija.jpg" style="width: 250px; height: 195px; margin: 4px 8px; float: left;" /></strong>The Economist ima vrlo zanimljiv tekst (<strong><a href="https://www.economist.com/news/christmas-specials/21732695-plural-marriage-bred-inequality-begets-violence-link-between-polygamy-and-war" target="_blank"><u>The perils of polygamy</u></a></strong>), pi&scaron;e Monitor.hr, koji bi bio komičan da nije tragičan, o tome kako u dru&scaron;tvima gdje <strong>mu&scaron;karci </strong>imaju vi&scaron;e <strong>žena </strong>ima i vi&scaron;e sukoba, veća je vjerojatnost za te zajednice da će napasti svoje susjede i takva dru&scaron;tva če&scaron;će propadaju. Mnogoženstvo (poligamija) je prisutna u svih 20 najnestabilnijih država na svijetu, po listi Fund for Peace - <strong>Južni Sudan, Somalija, Srednjoafrička Republika, Jemen, Sudan, Sirija, Kongo</strong> itd. Gdje god je prisutno, mnogoženstvo destabilizira dru&scaron;tvo, uglavnom zato &scaron;to stvara stres među mladim mu&scaron;karcima jer svaki put kad neki bogatiji mu&scaron;karac uzme dodatnu ženu, neki mladi siroma&scaron;niji ostaje samac i onda je taj mladi frustrirani mu&scaron;karac spreman na očajne mjere.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2017_12/poligamija.jpg" style="width: 250px; height: 195px; margin: 4px 8px; float: left;" /></strong>The Economist ima vrlo zanimljiv tekst (<strong><a href="https://www.economist.com/news/christmas-specials/21732695-plural-marriage-bred-inequality-begets-violence-link-between-polygamy-and-war" target="_blank"><u>The perils of polygamy</u></a></strong>), pi&scaron;e Monitor.hr, koji bi bio komičan da nije tragičan, o tome kako u dru&scaron;tvima gdje <strong>mu&scaron;karci </strong>imaju vi&scaron;e <strong>žena </strong>ima i vi&scaron;e sukoba, veća je vjerojatnost za te zajednice da će napasti svoje susjede i takva dru&scaron;tva če&scaron;će propadaju. Mnogoženstvo (poligamija) je prisutna u svih 20 najnestabilnijih država na svijetu, po listi Fund for Peace - <strong>Južni Sudan, Somalija, Srednjoafrička Republika, Jemen, Sudan, Sirija, Kongo</strong> itd. Gdje god je prisutno, mnogoženstvo destabilizira dru&scaron;tvo, uglavnom zato &scaron;to stvara stres među mladim mu&scaron;karcima jer svaki put kad neki bogatiji mu&scaron;karac uzme dodatnu ženu, neki mladi siroma&scaron;niji ostaje samac i onda je taj mladi frustrirani mu&scaron;karac spreman na očajne mjere.</p> </div> Što i kako dalje? 2017-12-30T04:14:41+00:00 2017-12-30T04:14:41+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25127-sto-i-kako-dalje FB Hrvoje Bujas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/ljudi/last_christmas2.jpg" style="width: 150px; height: 134px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Kad se u dru&scaron;tvu počnu sljubljivati sa jedne strane parfemi i hrana, a s druge strane ima&scaron; stotine tisuća blokiranih koji ne znaju &scaron;to će jesti za <strong>Božić</strong>, onda zna&scaron; da smo kao dru&scaron;tvo zapravo zakazali. Da, <strong>alternativa </strong>je nužna, stranke koje su 25 godina vladale nemaju, niti mogu dati rje&scaron;enje, jer i sami su ukorijenjeni u korupciju, nered, sami su dio problema, te im efikasno pravosuđe, smanjivanje birokracije (prvenstveno nepotrebnih županija, agencija...) i poreza nikako ne odgovara. Opcija na čelu sa <strong>Sinčićem </strong>i <strong>Pernarom</strong>, to i nije, ne postojanje programa i znanja ne moze&scaron; nadomjestiti trkeljanjem i parolama (ne dugoročno i ne efikasno), no, dobra je stvar &scaron;to nas sve skupa može potaknuti da doista promislimo &scaron;to i kako dalje...&quot;<br /> <br /> -&nbsp;&nbsp; FB <strong>Hrvoje Bujas</strong></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/ljudi/last_christmas2.jpg" style="width: 150px; height: 134px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Kad se u dru&scaron;tvu počnu sljubljivati sa jedne strane parfemi i hrana, a s druge strane ima&scaron; stotine tisuća blokiranih koji ne znaju &scaron;to će jesti za <strong>Božić</strong>, onda zna&scaron; da smo kao dru&scaron;tvo zapravo zakazali. Da, <strong>alternativa </strong>je nužna, stranke koje su 25 godina vladale nemaju, niti mogu dati rje&scaron;enje, jer i sami su ukorijenjeni u korupciju, nered, sami su dio problema, te im efikasno pravosuđe, smanjivanje birokracije (prvenstveno nepotrebnih županija, agencija...) i poreza nikako ne odgovara. Opcija na čelu sa <strong>Sinčićem </strong>i <strong>Pernarom</strong>, to i nije, ne postojanje programa i znanja ne moze&scaron; nadomjestiti trkeljanjem i parolama (ne dugoročno i ne efikasno), no, dobra je stvar &scaron;to nas sve skupa može potaknuti da doista promislimo &scaron;to i kako dalje...&quot;<br /> <br /> -&nbsp;&nbsp; FB <strong>Hrvoje Bujas</strong></p> </div> Denis Kuljiš: Što je Hrvatska izgubila u arbitraži? Ništa. 2017-12-28T07:52:49+00:00 2017-12-28T07:52:49+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/24376-denis-kuljis-sto-je-hrvatska-izgubila-u-arbitrazi-nista Jutarnji list mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_07/piran.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot; Ako je <strong>Slovenija </strong>puno dobila, &scaron;to je <strong>Hrvatska </strong>izgubila u <strong>arbitraži</strong>? Koliko se vidi golim okom - <strong>ni&scaron;ta</strong>. No, istodobno, gubi strahovito mnogo zbog reakcija koje je izazvala arbitražna presuda. Osporavanje odluke europskog sudi&scaron;ta nije dobrodo&scaron;lo, pogotovo kad dolazi od zemlje koja je zbog osporavanja europskog uhidbenog naloga na četiri godine zamrznula svoje eurointegracije i odnose s <strong>Berlinom</strong>. I sad je stigla otrežnjujuća poruka njemačke diplomacije, a Njemačka je, poslije Brexita i Macronove pobjede na izborima, glavno upori&scaron;te europske politike. Tko misli da novac za <strong>Pelje&scaron;ki most </strong>stiže iz Bruxellesa po automatizmu i da to nitko ne može usporiti ili obustaviti, u krivu je. Tko misli da hrvatska tvrdoglavost neće otežati ili odgoditi ulazak u <strong>Schengensku zonu</strong>, također se vara... &quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp; <a href="http://www.jutarnji.hr/komentari/ako-je-slovenija-puno-dobila-sto-je-hrvatska-izgubila-u-arbitrazi-nista/6332887/" target="_blank"><strong>Denis Kulji&scaron;</strong> na stranicama <strong>Jutarnjeg lista</strong></a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_07/piran.jpg" style="width: 250px; height: 187px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot; Ako je <strong>Slovenija </strong>puno dobila, &scaron;to je <strong>Hrvatska </strong>izgubila u <strong>arbitraži</strong>? Koliko se vidi golim okom - <strong>ni&scaron;ta</strong>. No, istodobno, gubi strahovito mnogo zbog reakcija koje je izazvala arbitražna presuda. Osporavanje odluke europskog sudi&scaron;ta nije dobrodo&scaron;lo, pogotovo kad dolazi od zemlje koja je zbog osporavanja europskog uhidbenog naloga na četiri godine zamrznula svoje eurointegracije i odnose s <strong>Berlinom</strong>. I sad je stigla otrežnjujuća poruka njemačke diplomacije, a Njemačka je, poslije Brexita i Macronove pobjede na izborima, glavno upori&scaron;te europske politike. Tko misli da novac za <strong>Pelje&scaron;ki most </strong>stiže iz Bruxellesa po automatizmu i da to nitko ne može usporiti ili obustaviti, u krivu je. Tko misli da hrvatska tvrdoglavost neće otežati ili odgoditi ulazak u <strong>Schengensku zonu</strong>, također se vara... &quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp; <a href="http://www.jutarnji.hr/komentari/ako-je-slovenija-puno-dobila-sto-je-hrvatska-izgubila-u-arbitrazi-nista/6332887/" target="_blank"><strong>Denis Kulji&scaron;</strong> na stranicama <strong>Jutarnjeg lista</strong></a></p> </div> Vinko Vuković: Priča majke koja gleda sina kako odlazi 2017-12-15T18:34:52+00:00 2017-12-15T18:34:52+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/25053-vinko-vukovic-karta-u-jednom-smjeru Vinko Vuković / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_12/cork.jpg" style="width: 250px; height: 166px; margin: 4px 8px; float: left;" />Nije ovo <strong>zemlja </strong>u kojoj po&scaron;ten čovjek može uspjeti. Niti je ovo zemlja koja po&scaron;tenu čovjeku dopu&scaron;ta od svoga rada živjeti. A nije ni zemlja za koju se isplatilo boriti. Tako stoji u zapisima <strong>Marijana V.</strong> koji je tu zemlju napustio s jedva dvadeset godina. Rat je odavno bio zavr&scaron;io, pobjednički elan je splasnuo, a Marijan se, poput tisuća svojih razočaranih sunarodnjaka, spakirao i <strong>oti&scaron;ao</strong>. Ostavio je obitelj i obećao se vratiti. Kad bude bolje. I njemu i njegovoj zemlji. Marijan V. nikad se nije vratio.<br /> Nije ovo zemlja u kojoj po&scaron;ten čovjek može uspjeti. Niti je ovo zemlja koja po&scaron;tenu čovjeku dopu&scaron;ta od svoga rada živjeti. A nije ni zemlja za koju se isplatilo boriti. Tako je majci rekao <strong>Luka M.</strong> koji je tu zemlju napustio s jedva dvadeset godina. Rat je odavno bio zavr&scaron;io, pobjednički elan je splasnuo, a Luka se, poput tisuća svojih razočaranih sunarodnjaka, spakirao i <strong>oti&scaron;ao</strong>. Ostavio je obitelj i obećao se vratiti. Kad bude bolje. I njemu i... takvima kao &scaron;to je on, jer ovoj zemlji, pametan je Luka momak, te&scaron;ko da će ikada biti bolje.<br /> Puno ste priča posljednjih mjeseci pročitali o <strong>mladim Hrvatima</strong> koji su životnu sreću odlučili potražiti <strong>izvan Hrvatske</strong>. Ovo, međutim, nije jedna od takvih priča, ovo nije priča u kojoj mladići i djevojke iz Slavonije i Dalmacije, jer mladići i djevojke iz Slavonije i Dalmacije prednjače u ovakvim pričama, sa zadovoljstvom obja&scaron;njavaju za&scaron;to su zbrisali, za&scaron;to su okrenuli leđa obećanoj zemlji i za&scaron;to su se odali tuđini. Ovo je priča s druge strane zamagljenog prozora, priča onih koji ostaju, ovo je <strong>priča majke</strong> koja gleda sina kako odlazi za svojom napu&scaron;tenom generacijom, kako kupuje kartu u jednome smjeru i kako se bez osvrtanja baca u divlje more kapitalizma nadajući se ugledati njegovo ljudsko lice. Jer, sve &scaron;to je u Hrvatskoj vidio, bilo je lice monstruma..., pi&scaron;e <strong>Vinko Vuković</strong> na stranicama <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/521254/ovo-je-prica-majke-koja-gleda-sina-kako-odlazi-za-svojom-napustenom-generacijom-otjerali-su-nam-djecu-vani-ali-i-dalje-ih-drze-za-vratove" target="_blank"><u><strong>Slobodne Dalmacije</strong></u></a>. Pročitajte...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_12/cork.jpg" style="width: 250px; height: 166px; margin: 4px 8px; float: left;" />Nije ovo <strong>zemlja </strong>u kojoj po&scaron;ten čovjek može uspjeti. Niti je ovo zemlja koja po&scaron;tenu čovjeku dopu&scaron;ta od svoga rada živjeti. A nije ni zemlja za koju se isplatilo boriti. Tako stoji u zapisima <strong>Marijana V.</strong> koji je tu zemlju napustio s jedva dvadeset godina. Rat je odavno bio zavr&scaron;io, pobjednički elan je splasnuo, a Marijan se, poput tisuća svojih razočaranih sunarodnjaka, spakirao i <strong>oti&scaron;ao</strong>. Ostavio je obitelj i obećao se vratiti. Kad bude bolje. I njemu i njegovoj zemlji. Marijan V. nikad se nije vratio.<br /> Nije ovo zemlja u kojoj po&scaron;ten čovjek može uspjeti. Niti je ovo zemlja koja po&scaron;tenu čovjeku dopu&scaron;ta od svoga rada živjeti. A nije ni zemlja za koju se isplatilo boriti. Tako je majci rekao <strong>Luka M.</strong> koji je tu zemlju napustio s jedva dvadeset godina. Rat je odavno bio zavr&scaron;io, pobjednički elan je splasnuo, a Luka se, poput tisuća svojih razočaranih sunarodnjaka, spakirao i <strong>oti&scaron;ao</strong>. Ostavio je obitelj i obećao se vratiti. Kad bude bolje. I njemu i... takvima kao &scaron;to je on, jer ovoj zemlji, pametan je Luka momak, te&scaron;ko da će ikada biti bolje.<br /> Puno ste priča posljednjih mjeseci pročitali o <strong>mladim Hrvatima</strong> koji su životnu sreću odlučili potražiti <strong>izvan Hrvatske</strong>. Ovo, međutim, nije jedna od takvih priča, ovo nije priča u kojoj mladići i djevojke iz Slavonije i Dalmacije, jer mladići i djevojke iz Slavonije i Dalmacije prednjače u ovakvim pričama, sa zadovoljstvom obja&scaron;njavaju za&scaron;to su zbrisali, za&scaron;to su okrenuli leđa obećanoj zemlji i za&scaron;to su se odali tuđini. Ovo je priča s druge strane zamagljenog prozora, priča onih koji ostaju, ovo je <strong>priča majke</strong> koja gleda sina kako odlazi za svojom napu&scaron;tenom generacijom, kako kupuje kartu u jednome smjeru i kako se bez osvrtanja baca u divlje more kapitalizma nadajući se ugledati njegovo ljudsko lice. Jer, sve &scaron;to je u Hrvatskoj vidio, bilo je lice monstruma..., pi&scaron;e <strong>Vinko Vuković</strong> na stranicama <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/521254/ovo-je-prica-majke-koja-gleda-sina-kako-odlazi-za-svojom-napustenom-generacijom-otjerali-su-nam-djecu-vani-ali-i-dalje-ih-drze-za-vratove" target="_blank"><u><strong>Slobodne Dalmacije</strong></u></a>. Pročitajte...</p> </div> Pad Todorovih i prvi poučci 2017-11-01T22:20:46+00:00 2017-11-01T22:20:46+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/24832-pad-todorovih-i-prvi-poucci Nino Raspudić / VL mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/knjizica.jpg" style="width: 550px; height: 361px;" /></p> <p> &quot;Oktobarska revolucija 1917. kulminirala je zauzimanjem carskog Zimskog dvorca. Je li ovog listopada u Hrvatskoj, ulaskom policije u donedavno nedodirljiv Todorićev dvorac, simbolički započela na&scaron;a &ldquo;revolucija&rdquo; u smislu <strong>korjenite preobrazbe hrvatske politike, pravosuđa, gospodarstva i medija</strong>, ostaje vidjeti... Osiroma&scaron;enu raju iritira luksuz pa mediji koji su se okrenuli protiv Gazde snažno igraju na tu kartu. Nema sumnje da bi se, da je kojim slučajem krenulo nasilno osvajanje dvorca, pojavio i puk s vilama i motikama, i počeo razvlačiti pokućstvo i hranu... <strong>Todorić </strong>ne treba pasti zato &scaron;to je bogat i bahat, zato &scaron;to ima dvorac i helikoptere, već zato &scaron;to je, ako mu se to dokaže, kr&scaron;io zakone. A oni koji su mu omogućavali da time o&scaron;tećuje javni interes i riskira državni novac, bilo da su to <strong>premijeri </strong>i <strong>ministri</strong>, <strong>HBOR</strong>, <strong>HNB</strong>, <strong>Hanfa</strong>, <strong>Porezna uprava</strong> ili bilo tko <strong>drugi</strong>, moraju biti pozvani na odgovornost i ne smiju biti zaboravljeni u sjeni ritualnog iskaljivanja na najvećem, ali ne i jedinom krivcu... Nadalje, ako se i vrati i preda, za&scaron;to bi Gazda bio žrtveni jarac za sve, a oni koji su, od politike preko nadležnih institucija do medija, od njega cijelo vrijeme imali koristi, pro&scaron;li li&scaron;o? No ako se priča krene rasplitati dalje i dublje, a tu su <strong>Gazdina famozna bilježnica</strong> i eventualno pokajni&scaron;tvo najdragocjeniji, afera Agrokor bit će izraz Božje providnosti, ne&scaron;to najbolje &scaron;to se za ozdravljenje Hrvatske moglo dogoditi u novijoj povijesti.&quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp; - <a href="https://www.vecernji.hr/premium/pad-dvorca-todorovih-i-prvi-poucci-1202225" target="_blank"><u><strong>Nino Raspudić</strong> o aferi <strong>Agrokor </strong>na stranicama <strong>Večernjeg Lista</strong></u></a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/knjizica.jpg" style="width: 550px; height: 361px;" /></p> <p> &quot;Oktobarska revolucija 1917. kulminirala je zauzimanjem carskog Zimskog dvorca. Je li ovog listopada u Hrvatskoj, ulaskom policije u donedavno nedodirljiv Todorićev dvorac, simbolički započela na&scaron;a &ldquo;revolucija&rdquo; u smislu <strong>korjenite preobrazbe hrvatske politike, pravosuđa, gospodarstva i medija</strong>, ostaje vidjeti... Osiroma&scaron;enu raju iritira luksuz pa mediji koji su se okrenuli protiv Gazde snažno igraju na tu kartu. Nema sumnje da bi se, da je kojim slučajem krenulo nasilno osvajanje dvorca, pojavio i puk s vilama i motikama, i počeo razvlačiti pokućstvo i hranu... <strong>Todorić </strong>ne treba pasti zato &scaron;to je bogat i bahat, zato &scaron;to ima dvorac i helikoptere, već zato &scaron;to je, ako mu se to dokaže, kr&scaron;io zakone. A oni koji su mu omogućavali da time o&scaron;tećuje javni interes i riskira državni novac, bilo da su to <strong>premijeri </strong>i <strong>ministri</strong>, <strong>HBOR</strong>, <strong>HNB</strong>, <strong>Hanfa</strong>, <strong>Porezna uprava</strong> ili bilo tko <strong>drugi</strong>, moraju biti pozvani na odgovornost i ne smiju biti zaboravljeni u sjeni ritualnog iskaljivanja na najvećem, ali ne i jedinom krivcu... Nadalje, ako se i vrati i preda, za&scaron;to bi Gazda bio žrtveni jarac za sve, a oni koji su, od politike preko nadležnih institucija do medija, od njega cijelo vrijeme imali koristi, pro&scaron;li li&scaron;o? No ako se priča krene rasplitati dalje i dublje, a tu su <strong>Gazdina famozna bilježnica</strong> i eventualno pokajni&scaron;tvo najdragocjeniji, afera Agrokor bit će izraz Božje providnosti, ne&scaron;to najbolje &scaron;to se za ozdravljenje Hrvatske moglo dogoditi u novijoj povijesti.&quot;<br /> <br /> &nbsp;&nbsp; - <a href="https://www.vecernji.hr/premium/pad-dvorca-todorovih-i-prvi-poucci-1202225" target="_blank"><u><strong>Nino Raspudić</strong> o aferi <strong>Agrokor </strong>na stranicama <strong>Večernjeg Lista</strong></u></a></p> </div> Agrokor - to je Hrvatska 2017-10-17T14:03:21+00:00 2017-10-17T14:03:21+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/24814-agrokor-to-je-hrvatska MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/kplus.jpg" style="width: 303px; height: 312px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;<em>Jabuke su mu poput djevojaka.<br /> Hranu za krave prebire po prstima<br /> toliko zadovoljno da se čini kako bi je i sam ku&scaron;ao.<br /> Bika bi ljubio među rogove.</em>&quot;<br /> <br /> - <strong>Nino Đula</strong>, Jutarnji list<br /> <br /> &quot;<em>Uopće ne sumnjam da će se, u slučaju konačnoga raspada (Todorićevog) carstva, pripadnici medijske posluge u relativno kratkom roku preobraziti u pravednički nastrojene hijene, jer ne treba zanemariti silinu frustracija dojučera&scaron;njih epigona. Dogodi li se dakle da Agrokor neopozivo crkne, hrvatski novinari će biti na visini zadatka: sve ono &scaron;to nisu ispisali, ispi&scaron;at će po njegovu grobu!</em>&quot;<br /> <br /> <strong>Viktor Ivančić</strong>. Index.hr</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/kplus.jpg" style="width: 303px; height: 312px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;<em>Jabuke su mu poput djevojaka.<br /> Hranu za krave prebire po prstima<br /> toliko zadovoljno da se čini kako bi je i sam ku&scaron;ao.<br /> Bika bi ljubio među rogove.</em>&quot;<br /> <br /> - <strong>Nino Đula</strong>, Jutarnji list<br /> <br /> &quot;<em>Uopće ne sumnjam da će se, u slučaju konačnoga raspada (Todorićevog) carstva, pripadnici medijske posluge u relativno kratkom roku preobraziti u pravednički nastrojene hijene, jer ne treba zanemariti silinu frustracija dojučera&scaron;njih epigona. Dogodi li se dakle da Agrokor neopozivo crkne, hrvatski novinari će biti na visini zadatka: sve ono &scaron;to nisu ispisali, ispi&scaron;at će po njegovu grobu!</em>&quot;<br /> <br /> <strong>Viktor Ivančić</strong>. Index.hr</p> </div> Nisam siguran da je Hugh Hefner otišao na bolje mjesto.. 2017-10-07T16:39:35+00:00 2017-10-07T16:39:35+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/24751-nisam-siguran-da-je-hugh-hefner-otisao-na-bolje-mjesto MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/hefner.jpg" style="width: 600px; height: 347px;" /></p> <p> <strong>Hugh Hefner</strong>, ikona hedonističkog životnog stila i osnivač globalno uspje&scaron;nog magazina &quot;<strong>Playboy</strong>&quot;, preminuo je u srijedu u 91. godini života u okruženju svojih najmilijih. I dok se na dru&scaron;tvenim mrežama od njega opra&scaron;taju Playboyeve zečice, poznate glumice i glazbenice koje su i zahvaljujući razgolićenim naslovnicama Playboya stekle popularnost, spomenimo i ovdje par činjenica o čovjeku koji je nekoliko desetljeća živio u svom malom ovozemaljskom raju kako ga zami&scaron;lja velika većina mu&scaron;karaca. Hugh Hefner je rođen <strong>1926</strong>. u <strong>Chicagu</strong>, a svoju karijeru je započeo kao mladi novinar u magazinu <strong>Esquire</strong>. Svoju Playboy priču započeo je <strong>1953</strong>. godine kada je iza&scaron;ao prvi primjerak toga danas najpoznatijeg &#39;lifestyle&#39; časopisa za mu&scaron;karce. Taj prvi broj je ostao zapamćen po tome &scaron;to je na naslovnici bila fotografija glumice <strong>Marilyn Monroe</strong>. Godinama kasnije Hefner je postao jedan od najuspje&scaron;nijih, najbogatijih i najzanimljivijih ljudi u medijskoj industriji. <strong>Playboy </strong>je osim umjetničkih fotografija prekrasnih golih žena uvijek bio opremljen kvalitetnim i informativnim člancima o važnim dru&scaron;tvenim temama, o lifestyleu, sportu, modi, proizvodima i javnim osobama, koje su nerjetko pisali i poznati pisci, a fotografijama ilustrirali veliki majstori kamere. Osim medijskog uspjeha ovog i ostalih projekata brenda, Hefner je bio i politički aktivist i filantrop koji je bio aktivan po nizu javnih pitanja i koji se nije libio zagovarati mnoge progresivne teme. Bio je i veteran Drugog svjetskog rata kojeg je proveo u u redakciji novina američke vojske. Hrvatsko izdanje &quot;<strong>Playboya</strong>&quot; pokrenuto je <strong>1997</strong>. i naravno da ga jo&scaron; i danas možete pronaći na kioscima. Ili na polici s magazinima u boljim kafićima. Usprkos svim poslovnim uspjesima <strong>Hefnera </strong>će većina pamtiti ponajprije po raskala&scaron;enom životu, cjelonoćnim zabavama, pidžama partijima, stotinama ljepotica koje su mu svakodnevno ulazile i izlazile iz života, da ne kažemo kreveta, popriličnim dozama alkohola i drugih poroka, no nisam siguran da je u srijedu oti&scaron;ao na neko bolje mjesto.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/hefner.jpg" style="width: 600px; height: 347px;" /></p> <p> <strong>Hugh Hefner</strong>, ikona hedonističkog životnog stila i osnivač globalno uspje&scaron;nog magazina &quot;<strong>Playboy</strong>&quot;, preminuo je u srijedu u 91. godini života u okruženju svojih najmilijih. I dok se na dru&scaron;tvenim mrežama od njega opra&scaron;taju Playboyeve zečice, poznate glumice i glazbenice koje su i zahvaljujući razgolićenim naslovnicama Playboya stekle popularnost, spomenimo i ovdje par činjenica o čovjeku koji je nekoliko desetljeća živio u svom malom ovozemaljskom raju kako ga zami&scaron;lja velika većina mu&scaron;karaca. Hugh Hefner je rođen <strong>1926</strong>. u <strong>Chicagu</strong>, a svoju karijeru je započeo kao mladi novinar u magazinu <strong>Esquire</strong>. Svoju Playboy priču započeo je <strong>1953</strong>. godine kada je iza&scaron;ao prvi primjerak toga danas najpoznatijeg &#39;lifestyle&#39; časopisa za mu&scaron;karce. Taj prvi broj je ostao zapamćen po tome &scaron;to je na naslovnici bila fotografija glumice <strong>Marilyn Monroe</strong>. Godinama kasnije Hefner je postao jedan od najuspje&scaron;nijih, najbogatijih i najzanimljivijih ljudi u medijskoj industriji. <strong>Playboy </strong>je osim umjetničkih fotografija prekrasnih golih žena uvijek bio opremljen kvalitetnim i informativnim člancima o važnim dru&scaron;tvenim temama, o lifestyleu, sportu, modi, proizvodima i javnim osobama, koje su nerjetko pisali i poznati pisci, a fotografijama ilustrirali veliki majstori kamere. Osim medijskog uspjeha ovog i ostalih projekata brenda, Hefner je bio i politički aktivist i filantrop koji je bio aktivan po nizu javnih pitanja i koji se nije libio zagovarati mnoge progresivne teme. Bio je i veteran Drugog svjetskog rata kojeg je proveo u u redakciji novina američke vojske. Hrvatsko izdanje &quot;<strong>Playboya</strong>&quot; pokrenuto je <strong>1997</strong>. i naravno da ga jo&scaron; i danas možete pronaći na kioscima. Ili na polici s magazinima u boljim kafićima. Usprkos svim poslovnim uspjesima <strong>Hefnera </strong>će većina pamtiti ponajprije po raskala&scaron;enom životu, cjelonoćnim zabavama, pidžama partijima, stotinama ljepotica koje su mu svakodnevno ulazile i izlazile iz života, da ne kažemo kreveta, popriličnim dozama alkohola i drugih poroka, no nisam siguran da je u srijedu oti&scaron;ao na neko bolje mjesto.</p> </div>