Ova je vrsta Escherichie coli nastala u laboratoriju
- Details
- Rubrika: Zdravlje
- Datum: 17 Lipanj 2011
- Čitanja: 2249
Na predavanju u organizaciji Vijeća za prevenciju kriminaliteta gradskog kotara Žnjan, dr. Mladen Smoljanović je u hotelu Zagreb govorio o higijensko-epidemiološkim uvjetima i epidemiološkim rizicima ljetnog razdoblja. Vrijeme je odlaska u prirodu, ljetnih vrućina, kupanja u rijekama i moru, s kakvim se bolestima i opasnostima pri tom susrećemo i kako treba postupati u kojoj situaciji? Na kraju je naravno bilo riječi i o aktualnim "Escherichia coli" događanjima u Evropi ...
ZDRAVLJE
Ova vrsta bakterije Escherichia coli nastala u laboratoriju?
Izvor: GK Žnjan
Po dr. Smoljanoviću, možemo biti zadovoljni higijensko-epidemiološkim stanjem na našem području koje je na evropskoj razini.
U ljetnom razdoblju dominiraju razne crijevne zaraze, virusne infekcije prenosive vodom za piće i hranom. Od blažih oblika bez temperature s laganim prolijevima koji traju do tri dana, pa do težih oblika, koje svejedno rijetko registriramo odlaskom liječniku.
Važno je zapamtiti da svaki virus koji jednom uđe u organizam tu i ostane u nekoj mjeri te ne znamo na što sve utječe i kako reagira s organizmom. Dijagnostika je jako komplicirana, a danas na cijelom Mediteranu imamo svega nekoliko laboratorija koji su dovoljno opremljeni da mogu registrirati većinu virusa koji se pojavljuju pri ovim infekcijama.
Razne salmoneloze koje se pojavljuju u ovo razdoblje su zapravo bolesti razvijenih zemalja, izvori uglavnom u jajima i pilećem mesu koje ne skladištimo i obrađujemo dovoljno dobro.
Jedan savjet domaćicama za pravljenje domaće majoneze – svježa jaja uvijek razbiti i preliti limunovim sokom jer se salmonela ne može razmnožavati u kiselom. Majonezu odmah staviti u frižider do najviše temperature +8 stupnjeva. Ako kuhate jaja na “banja mariu” temperatura kuhanja mora biti najmanje +70 stupnjeva.
Od ostalih trovanja hranom spomenuto je trovanje stafilokoknim toksinima koji se danas najčešće nalaze u mljevenom mesu. Vrijeme je roštiljanja i valja znati kako su ovi toksini otporni na termičku obradu, vrijeme inkubacije je kratko, simptomi burni, no prođu brzo. Većih epidemija i zaraza ovim toksinima nije bilo u zadnjih 15-tak godina.
Vrlo važnu ulogu u sprječavanju većine raznih crijevnih blesti, dizenterije, trbušnog tifusa, ali i dječje zarazne žutice, ima sigurna, kontrolirana i kvalitetna vodna opskrba odnosno klorirana vodovodna voda kao zdravstveno ispravna voda za piće.
U područjima koja nemaju kvalitetno riješenu vodopskrbu pojavljuje se veliki broj upala crijeva izazvanih bakterijama iz vode. Kao primjer navodi statistiku našeg područja do 2006. godine gdje vidimo da Kaštela i pogotovo Trogir spadaju u endemična područja što se tiče enterocolitisa (upale debelog i tankog crijeva).
Uzrok je nesigurna vodoopskrba, bez vodospremnika što uzrokuje da u vodovodna mreža nema adekvatni pritisak i u cijevi ulazi zrak i postoji mogućnost povlačenja fekalnih voda. To je razlog zašto se išlo na pokretanje projekta Eko Kaštelanski zaljev.
Neke zemlje pokušavaju savjetovati upotrebu cjepiva za dječju žuticu no dr.Smoljanović je mišljenja kako je kvalitetna klorirana voda sasvim dovoljna za zaštitu od te zaraze.
Kao što je nekada upozoravao na cjepiva protiv svinjske gripe tako i sada ne savjetuje bespotrebno korištenje cjepiva tamo gdje postoje drugi, jednostavniji i efektniji, načini zaštite.
Navodeći primjere iz prošlosti, npr. 1969. godine je u Omišu u ljeto izbila epidemija trbušnog tifusa sa smrtnim slučajevima zbog ljudske greške u održavanju vodovodne mreže, naglasio je kako je važno voditi računa da je svaki element vodoopskrbe kvalitetno izveden bez povratne veze i mogućnosti da fekalne vode na bilo koji način dospiju u vodovod.
Od tada je Omiš napravio novi sustav vodoopskrbe i danas je Cetina siguran izvor pitke vode za veliko područje Dalmacije.
Klor u vodi je danas još uvijek jedini sigurni način za uništavanje većine bakterija. Kao primjer grada gdje je sustavno riješen problem crijevnih bolesti, dječje žutice, naveo je grad Sinj, gdje je od 1988. godine 97% stanovništva dostupna stalno klorirana sigurna voda.
I na kraju nešto više o aktualnoj Escherichiji coli. O samoj ovoj bakteriji do danas je napisano preko 300 000 znanstvenih radova. To je naijstraživanija bakterija do danas, bakterija koju redovno nalazimo u crijevnom traktu i bez koje nema uredne probave.
Jedini problem ranije spominjan u vezi s ovom bakterijom je njen prelaz u mokraćni trakt. Posebno je to opasno kod mladih curica kada se zbog neredovitog mijenjanja pelena ili krivog smjera brisanja dječje guze bakterija lako prenosi do mokraćnog kanala. Simptomi koji u tom slučaju nastanu na početku kasnije su manje izraženi, bakterija ostaje prikrivena i desecima godina i tek kasnije uzrokuje probleme pri trudnoći tih djevojki.
Soj koji se danas pojavljuje u Evropi je puno opasniji od ovih ranije. Do sada je registrirano u svijetu svega nekoliko zaraza ovim sojem prije ove nedavne pojave u Njemačkoj. Klice i povrće koje je spominjano kao izvor je u stvari prijenosnik zaraze. Sam izvor još nije lociran.
Cijela pojava je čudna, samim time što se to dogodilo upravo u striktnoj i pedantnoj Njemačkoj. Nije isključen ni tzv. biološki terorizam no za sada je najizglednije da je soj O104 H4 nastao u laboratoriju.