Svaki će treći Europljanin oboljeti od raka

Jednom od tri Europljanina bit će dijagnosticiran rak tijekom njegova života, dok će jedan od četiriju Europljanina umrijeti od ove bolesti. U Europskoj uniji je 2006. više od milijun ljudi umrlo od raka, i to najviše od raka pluća, zatim od raka debelog crijeva i raka dojke. U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 21 tisuća ljudi, a umre oko 12 tisuća, što je jednako broju poginulih u Domovinskom ratu. Unatoč ovako strašnim predviđanjima, u Hrvatskoj se samo oko 50 posto žena odazvalo pozivu na besplatna mamografska snimanja, odnosno samo 12 posto onih koji su pozvani na besplatne preventivne preglede radi otkrivanja raka debelog crijeva ...

 CRNE PROGNOZE
ALARMANTNA PREDVIÐANJA POVODOM SVJETSKOG DANA BORBE PROTIV ZLOĆUDNIH BOLESTI

Svaki će treći Europljanin oboljeti od raka

Unatoč ovako strašnim predviđanjima, u Hrvatskoj se samo oko 50 posto žena odazvalo pozivu na besplatna mamografska snimanja, odnosno samo 12 posto onih koji su pozvani na besplatne preventivne preglede radi otkrivanja raka debelog crijeva

Piše: Javorka Luetić / Slobodna Dalmacija

Hrvatska je prema EUROSTAT-u na visokom četvrtome mjestu po smrtnosti od dr. Eduard Vrdoljakraka u Europi, a druga po smrtnosti od raka pluća. Od zloćudnih bolesti danas je u Hrvatskoj umrlo 35 ljudi, a oko 130.000 ih živi s dijagnozom raka - podsjetio nas je prof. dr. Eduard Vrdoljak, voditelj Centra za onkologiju i radioterapiju Kliničke bolnice Split, na današnji Međunarodni dan borbe protiv raka.

Prestanak pušenja je ključ
 
- Ovako negativan trend može se zaustaviti ako se onkolozi i drugi zdravstveni radnici udruže s političarima, gospodarstvenicima, novinarima i udrugama pacijenata jer siguran sam da se širokom onkološkom frontom rak, kao najvažniji javnozdravstveni problem, može pobijediti -
tvrdi dr. Vrdoljak.

U izradi je i model hrvatske ontološke strategije.
 
- Naš nacionalni program za borbu protiv raka odvijat će se na tri fronte, to su sprečavanje bolesti, rana dijagnostika i najkvalitetniji način liječenja - pojašnjava dr. Vrdoljak. I još jednom ističe primjer pušenja. Kada bi svi pušači u Hrvatskoj odbacili cigarete, smrtnost od svih vrsta raka smanjila bi se 30 posto, a kada bi taj korak učinio svaki drugi pušač, uz više tjelovježbe, zdravu prehranu te održavanje primjerene tjelesne težine, u Hrvatskoj bi se spasilo 3000 ljudi.
 
Da bi ilustrirao važnost rane dijagnostike, podsjetio je da je rak pluća otkriven u nultoj fazi pobjediv u čak 90 posto slučajeva, a zbog zakašnjele dijagnoze trenutačno je izlječiv u samo 15 posto slučajeva.
 

Rana dijagnostika može spasiti život
 
Ustrajanje na ranoj dijagnostici nije važno samo na današnji dan kada se po pravilu pučanstvo poziva na akcije ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva... nego cijele godine.
 
MamografijaNaime, samo 50 posto žena u Hrvatskoj odaziva se na besplatna mamografska snimanja koja im mogu spasiti život.
 
Prema riječima dr. Ingrid Tripković, koordinatorice za rano otkrivanje karcinoma dojke i debelog crijeva u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, u posljednje dvije godine na pregled debelog crijeva odazvalo se samo 12 posto pozvanih, što je zabrinjavajuće malo. Stoga dr. Tripković još jednom poziva sve one koji su dobili poziv da se odazovu.