DUGI RAT

Ateroskleroza je bolest od čijih posljedica, a najvažnije su akutni infarkt srca i moždani udar, umire svaki drugi građanin Hrvatske, pa je zbog toga od ogromnog javno-zdravstvenog i općeg značenja. Jamačno predstojeći Sedmi hrvatski kongres o aterosklerozi koji će okupiti domaću i međunarodnu medicinsku 'kremu' na području krvožilnih bolesti neće izazvati toliko medijske pozornosti kao aktualna svinjska gripa, iako, kako kaže akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, kardiovaskularne bolesti imaju utjecaj na smrtnost od gripe, svinjske i bilo kroje druge. Međutim, u medijima se piše puno više o nekim bolestima od kojih kroz cijelu povijest nije umrlo toliko ljudi koliko od kardiovaskularnih u samo tri dana. Struka čini puno da skrene pozornost na glavni problem, ali on je puno širi od medicinskog, jer ne ovisi samo o liječnicima. Naime, ateroskleroza i posljedično kardiovaskularne bolesti nešto su na što svatko od nas ako želi može utjecati i učiniti najviše za sebe. Ali malo se čini. U Hrvatskoj, primjerice, 30 posto odraslih puši, iako svi znaju da je to jedan od najvećih čimbenika rizika. Država je donijela i zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, ali to izaziva velik otpor interesnih skupina. No, priječi li to svakog od nas da sam za sebe odluči što mu je bolje? ...

Svaki drugi Hrvat umire od kardiovaskularnih bolesti
 

 Piše: Biserka Lovrić / Vjesnik
 Izvor: Vjesnik

 
Predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu Željko Reiner upozorava da smo iznad europskog prosjeka po smrtnosti od tih bolesti i da bi tom problemu trebalo posvetiti puno veću pozornost

Sredinom mjeseca u Malom Lošinju održava se Sedmi hrvatski kongres o aterosklerozi koji će okupiti domaću i međunarodnu medicinsku 'kremu' na području krvožilnih bolesti koje počinju ili završavaju s - pučki rečeno - ovapnjavanjem i zaprečavanjem normalnoga krvotoka.
 
Ateroskleroza je bolest od čijih posljedica, a najvažnije su akutni infarkt srca i moždani udar, umire svaki drugi građanin Hrvatske, pa je zbog toga od ogromnog javno-zdravstvenog i općeg značenja.
 
Jamačno taj stručni skup na najvišoj razini neće izazvati toliko medijske pozornosti kao aktualna svinjska gripa, iako, kako kaže akademik Željko Reiner, predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, kardiovaskularne bolesti imaju utjecaj na smrtnost od gripe, svinjske i bilo kroje druge.
 
Dostupni epidemiološki podaci u Hrvatskoj, pak, govore da se pomalo smanjuje smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti, ali Reiner upozorava da smo još uvijek iznad europskog prosjeka po smrtnosti od tih bolesti i da je to javno-zdravstveni problem broj jedan kojem bi trebalo posvetiti puno veću pozornost.
 
Međutim, u medijima se piše puno više o nekim bolestima od kojih kroz cijelu povijest nije umrlo toliko ljudi koliko od kardiovaskularnih u samo tri dana.
 
"Struka čini puno da skrene pozornost na glavni problem, ali on je puno širi od medicinskog, jer ne ovisi samo o liječnicima", smatra Reiner. Naime, ateroskleroza i posljedično kardiovaskularne bolesti nešto su na što svatko od nas ako želi može utjecati i učiniti najviše za sebe. Ali malo se čini.
 
U Hrvatskoj, primjerice, 30 posto odraslih puši, iako svi znaju da je to jedan od najvećih čimbenika rizika. Država je donijela i zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, ali to izaziva velik otpor interesnih skupina. No, priječi li to svakog od nas da sam za sebe odluči što mu je bolje?
 
Isto tako je i s tjelovježbom koja uvelike odgađa pojavu bolesti - praktično ništa ne košta tridesetak minuta hoda dnevno... U pitanju je i prehrana, tjelesna težina..., što uvelike ovisi o nama samima.

"Nažalost, prevladava očekivanje da o tome brine netko drugi", govori Reiner.
 
Skorašnji kongres ocjenjuje kao najznačajniji skup iz područja medicine koji će se ove godine održati u Hrvatskoj. Pokrovitelj je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, a kao predavači sudjelovati će neki od najpoznatijih svjetskih stručnjaka.
 
Bit će predstavljeni i neki novi lijekovi i metode dijagnosticiranja i liječenja.