Splitsko-dalmatinska županija ne smije biti županija konobara i kuhara

radnicipolitičariSplitsko-dalmatinska županija ne smije biti županija konobara i kuhara. Ne smije biti fokusirana samo na "obični" turizam, nego na onaj s dodanom vrijednošću. Mora zadržati industrijsko obilježje, no ne ono tradicionalno, nego suvremeno. Pod novim industrijama ne podrazumijevam samo ICT sektor i informatiku, nego govorim, primjerice, o agroturizmu ili o novoj brodogradnji − izgradnji novih suvremenih brodova koji bi se gradili ovdje u Splitu ili trogirskom brodogradilištu. Trebaju nam nova radna mjesta, ali kvalitetna radna mjesta koja bi se temeljila na suvremenom pristupu. Ako se to ne dogodi, doći će do devastacije prostora, a ljudi će se iseljavati − kazao je Damir Novotny, ekonomski analitičar, na Gospodarskom forumu održanom u organizaciji Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) u srijedu na splitskom Ekonomskom fakultetu. Glavna tema skupa, organiziranog prvi put, bila je "Regionalni razvojKako vidimo razvoj Splitsko-dalmatinske županije", a okupio je brojne predavače ...


GOSPODARSKI FORUM


Splitsko-dalmatinska županija ne smije biti županija konobara i kuhara


Piše: Magdalena Družijanić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Glavna barijera koju ovu županiju sprječavaju u novom razvoju i pristupima jest, istaknuo je Novotny, neprestano sagledavanje prošlosti, odnosno pogled na nešto što je već bilo.


Poduzeća u silaznoj putanji

Većina aktera, odnosno politička elita, odnosno zainteresirane strane sadašnjih poduzeća koje se inače, nažalost, nalaze u silaznoj putanji, trenutno je okrenuta prošlosti, a to vidimo i u primjeru vranjičkog Salonita − objasnio je. Moramo odvojiti ekonomske i socijalne politike, objasnio je.

Do sada je to bilo isprepleteno, pa su se javna sredstva koristila za socijalne svrhe kako bi se zadržao socijalni mir.

O mjerama Vlade za razvoj gospodarstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji govorila je Jasminka Keser iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, kazavši da je od 2007. godine dodijeljeno 611 kredita ukupne vrijednosti 868 milijuna kuna.

Srećko Radnić, direktor Agencije za razvoj SDŽ, predstavio je agencijske projekte u provedbi kao što su EU škola, EU projekti, strategije razvoja, strategije brendiranja te podršku investitorima.

Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), osvrnuo se na modele potpore gospodarstvu preko kredita, kazavši da je od početka rada HBOR-a uloženo više od pet milijardi kuna kredita u Splitsko-dalmatinskoj županiji, odnosno deset posto, i to redom za turizam, poticanje izvoza, malo i srednje poduzetništvo i poljoprivredu, s kojim će modelima, naglasio je, nastaviti i dalje.

Branko Ora, savjetnik za gospodarstvo, razvitak i EU integracije Splitsko-dalmatinske županije, kazao je da u županiji postoji 36 poslovnih zona, iako jedino zapravo egzistira ona u Dugopolju, s čijim će se razvojem nastaviti i dalje. Posebno se osvrnuo i na onu u Primorskom Docu te zonu Vrgorac-Ravča, koje su u završnim pripremama za početak izgradnje.


Neven Kulušić, Pomak: Netko mora odgovarati

Od poduzetnika se traži da spase državu, no onda ih se stavlja na stup srama prije nego što se utvrdi pravo stanje stvari. Glavno je da ih se optuži za utaje poreza i slično. Mislim da bi za takvo što netko morao odgovarati. Očekuje se od njih da zapošljavaju i zadrže posao, a onda im se s druge strane nanosi velika šteta – kaže Neven Kulušić, direktor splitske tvrtke Pomak za projektiranje, proizvodnju i trgovinu u automatizaciji i kompjutorizaciji.

Ne traži Kulušić ništa drugo od države i nadležnih osim regulacije gore navedenog. Pomak dobro radi i u kriznim uvjetima, te za svoja različita programska rješenja ima dogovorenih poslova za sljedećih 20 godina(!!).


Srđan Gjurković, SEM: Zakoni se neprestano mijenjaju

superhikNajgore od svega su uvjeti u kojima radimo. Zakoni se neprestano mijenjaju, od kriznog poreza pa do komunalnih doprinosa − veli Srđan Gjurković, direktor splitskog SEM-a.

Kako se tome prilagoditi kad ne znamo što možemo očekivati? Kako nešto planirati kad ne znate što će Vlada sljedeće provesti? – pita se Gjurković.

Iako smo naučili snalaziti se, uvijek “plivamo” i ne možemo dugoročno planirati, a to treba mijenjati − navodi Gjurković, pitajući se što će biti s porezom na dobit, hoće li se ponašati po istoj stopi ili....

Takve su stvari bitne i utječu na poslovanje, pa bismo voljeli znati definirane okvire u kojima idućih godina, i kad uđemo u Europsku uniju, možemo djelovati.


Stjepan Pezo, Galeb: Tečaj kune i parafiskalni nameti

stjepan pezoProblemi leže u tečaju kune i parafiskalnim nametima − tečaj treba povećati, a parafiskalna davanja smanjiti − kazao je Stjepan Pezo, direktor omiške tvornice Galeb.

Uz povećanje kune u odnosu na euro, izvozit će se više, poručio je kratko i jasno.


Želja za promjenom

- Interes gradova općina i pojedinaca za ovakve projekte postoji, ali postoji i jedna zadrška, kaže Srećko Radnić, direktor Agencije za razvoj SDŽ. − U prvom naletu, primjerice kad smo priređivali EU školu koja je bila osnova svega jer su se ljudi, da bi uopće mogli pristupiti EU fondovima, morali školovati, pokušali smo obrazovati 150 do 200 ljudi, no postojala je inertnost za takvo što i u tom prvom naletu nismo uspjeli – kazao je.

No, nadamo se da će se organizacijom ovoga skupa, ali i idućih koji slijede, kojima želimo ostvariti zajedništvo i potporu, to promijeniti.
 

Povezani članci

Who's Online

We have 338 guests and no members online