Brodosplit, prosvjed škverana

Prosvjed škverana"Problem je što u škveru pola zaposlenih uopće ne radi, a prima plaću. Od 4200 zaposlenih, dvije tisuće ih radi u kancelarijama u koje su došli preko ujaca, tetaka i slično. Nepotizam je jednostavno zakon škvera. Kao, kriza je i recesija, a naš predsjednik škvera Srđan Kovač zapošljava novih sto pripravnika koje plaća po pet 'iljada kuna, a mi koji smo direktno vezani za proizvodnju ne možemo dobiti više od 4 ipo 'iljade.". To nam pričaju nam Sika i Jure, koji u splitskom škveru rade više od deset godina. Jedni su od tisuća ljudi čija je egzistencija ugrožena potencijalnim nestankom Brodosplita, giganta koji se zadnjih dvadeset godina koprca u svojoj navodnoj neisplativosti ...


ŠKVER BLUES

Brodosplit, pobuna škverana

Tekst i foto: Jelena Svirčić / H-Alter
Izvor: H-Alter

Trenutno je u konačnoj fazi odumiranja, točnije drugoj rundi privatizacije koja je i rezultirala jučerašnjim masovnim izlaskom škverana na splitske ulice. Pod pritiskom EU, brodogradilišta se moraju privatizirati, ali ih zbog ogromnih dugova nitko ne želi kupiti.

Jedina firma koja se prijavila na natječaj kupnje Brodosplita je samoborski DIV koji je biznis tjednik Lider u prošlom broju označio kao "poduzetnika bez novaca" odnosno solidnom malom firmom kojoj kupovina diva poput Brodosplita predstavlja prevelik zalogaj.

DIV se, međutim, brani postojanjem investicijskih fondova i banaka koji stoje iza njih i spremni su ih financijski podržati, a čija imena ne žele otkriti. Zvuči apsurdno, ali očito moguće. Prije dva dana Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ocijenila je ponudu DIV-a "punom dobrih namjera, ali bez stvarnog plana restrukturiranja".

Povjerenstvo za privatizaciju odbilo je DIV-ovu ponudu, ali je Vlada objavila da njihovo mišljenje nije obvezujuće i po svoj prilici nastavlja sa cijelim procesom, unatoč upozorenjima struke, sindikata i svih kojih se ova privatizacijska priča tiče.

prosvjed škverana


Bez škvera nema ni Hajduka, ni kulture, ni sporta, nema Splita

"Bez škvera nema ni Hajduka, ni kulture, ni sporta, nema Splita", plastično je objasnio situaciju profesor FESB-a Roko Markovina  u prilično emotivno nabijenom govoru na jučerašnjem prosvjedu, podsjećajući škverane da je i on "dite škvera" koje je upravo taj škver stipendirao i obrazovao.

Slobodna Dalmacija, a kasnije i drugi mediji, u najavi jučerašnjeg prosvjeda podsjetila je da su radnici škvera zadnji put na ulice Splita izašli ratne 1991. kako bi "armiji koja je tukla po Borovu Selu i Kijevu poručili kako više nije dobrodošla u gradu pod Marjanom".

Dvadeset godina kasnije radnici se boje za golu egzistenciju, ali ovog puta protivnik nije vojno, već ekonomski nadmoćan. Kratica mu nije JNA već EU, koja se iz sadašnje uske perspektive čini kao glavni razlog definitivnog nestanka industrije koja hrani, direktno ili indirektno, više od 200 tisuća ljudi u Splitu.

"Ako vam ovi protesti donesu ono što i oni 1991, možete svi u pm, znači umrijeti od gladi, a oni koji su organizirali proteste 1991. - pogledajte da li su sa vama i danas", jedan je komentara na online izdanju Slobodne. Komentari pričaju priču koja je tako dobro poznata svima. Ratnih devedesetih propadale su jedna za drugom tvrtke čiji su radnici masovno slani na "čekanje" koje se prolongiralo do definitivnog stečaja. Tisućama hrvatskih radnika to privremeno čekanje pretvorilo se u vječno.

"Još uvijek se puno toga da napraviti, najgori scenarij je odlazak škvera u stečaj. Jednom kad radnici izađu iz škvera, više se neće vratiti, a to bi bila tragedija, kaže u izjavi za H-alter profesor Markovina.

"Država bi trebala tražiti neki određeni period u kojem bi struka napravila što je najbolje za hrvatsku brodogradnju na način koji bi bio profitabilan i učinkovit".

Na ovom prosvjedu napokon su se ujednila sva tri sindikata koja predstavljaju radnike, jer je očito voda toliko došla do grla da nema mjesta uvijek prisutnim razmiricama i neslaganjima.

Sindikalist Zvonko Šegvić hvali se suradnjom ne samo sindikata splitskog, već i svih ugroženih brodogradilišta, čiji su predstavnici jučer došli iskazati podršku splitskim radnicima.

Od svih brodogradilišta u Hrvatskoj trenutno jedino pulski Uljanik nije u kategoriji industrijskog bolesnika i jedini nije na popisu drugog kruga privatizacije čiju nužnost HDZ-ova vlada opravdava uvjetovanjem Europske unije.


Brodosplit u ogromnom gubitku, kooperanti u ogromnim dobicima

"Brodogradilišta neće preuzimati nove narudžbe dok planove restrukturiranja ne prihvati Europska komisija", glasi mjerilo iz Poglavlja 8. o tržišnom natjecanju, o kojemu Hrvatska nije uopće mogla raspravljati ili na njega staviti prigovor. To bi značilo da brodogradilišta ne mogu preuzimati nove narudžbe dok se ne prihvati program restrukturiranja.

Također, to de facto predstavlja kraj politike punjenja vreće bez dna i kreditnih jamstava Vlade (i svih vlada prije) koje su time kupovale socijalni mir.

"Ljudi ne shvaćaju jednu bitnu stvar, pričaju Sika i Jure: dok je matična firma Brodosplit u ogromnom gubitku, privatne firme koje rade za isti taj Brodosplit su u ogromnim dobicima. Njima je satnica rada 24 eura, nama je 24 kune. A te privatne firme u isto vrijeme koriste škversku vodu i alat i ništa ne plaćaju, a takvih kooperanata je više od dvjesto."

prosvjed škverana

S pozornice ispred zgrade Županije jučer se moglo čuti kako je splitski škver proizveo brod koji je ocijenjen kao najbolji na svijetu. Sika i Jure na takve tvrdnje odmahuju glavom i pričaju kako je zadovoljni naručitelj i kupac tog broda podijelio par milijuna kuna nagrade koje je uprava škvera podijelila između sebe umjesto da ih raspodijeli radnicima koji su ga izgradili.

U tisućama tekstova ispisanih na temu brodogradnje u Hrvatskoj najčešće se pojavljuju termini poput neisplativosti, nesposobnosti prilagođavanja tržišnim uvjetima, skupoj proizvodnji.

"Proizvodnja je kod nas skuplja!?", začuđeni su škverani s kojima smo razgovarali. "Ma nas ima 1500 u proizvodnji, a prozvodimo šest brodova godišnje. Za usporedbu, Kinezi za isti taj broj brodova zapošljavaju 12 tisuća radnika, pa ti sad računaj", kažu.

"Stvar je u tome da oni (uprava) pokušavaju zaraditi na nama. Zato nam daju male plaće s kojima već godinama ne možemo uloviti hrvatski prosjek. Ma kakav državni prosjek, gdje smo mi od državnog prosjeka?!".

Zbog teških uvjeta rada škverani imaju benificirani radni staž za koji Sika i Jure kažu da im ništa ne vrijedi, jer većina ljudi ne dočeka 65 godinu i mirovinu. "Uvjeti rada su katastrofa, a na poslovima zaštite na radu radi 250 ljudi koji doslovno ne rade ništa".

Često se događa, pričaju, da se radnici nadišu nekog od otrova, a uprava im ne želi reći čemu su točno bili izloženi pa se sukladno tome ne mogu pravilno izliječiti.

Bolesni škverani ogledalo su "bolesnog" škvera, koji se ovim ili onim malverzacijama sustavno uništava već dvadeset godina, do trenutne situacije da je jedna od rijetkih još preostalih industrija u Hrvatskoj polako gasi.

"Svaka država svojoj brodogradnji daje nekakve subvencije pod jednim ili drugim nazivom. Država mora zadržati kontrolni paket i ako treba odgoditi ulazak u EU ako već moramo ući na takav način. Kasnimo već deset godina, možemo i još neko vrijeme, ako će to koristiti svima", kaže Markovina

Jedan drugi razlog mogao bi se nazirati iza inzistiranja Vlade da se privatizacija obavi što prije bez obzira na sve. Ulaskom u EU legalizirala bi se pljačka koja traje otkada se nazivamo Republikom Hrvatskom. Što opet dovodi do zaključka da političkoj eliti (HDZ-u) više od ičeg odgovara ovakvo stanje, jer će u kolektivnoj svijesti ostati ucrtano da je Europa diktirala propast našeg škvera koji nam je i "ćaća i mater", kako je to jučer izrazio jedan od škeverana na transparentu.

"Ne mogu ni zamisliti scenarij u kojem više ne bilo bilo škvera", kaže profesor Markovina.

Teško to može danas zamisliti itko u Splitu jer bi kraj škvera značio potpunu katastrofu. Tisuće obitelji bez glavnog izvora prihoda i radnika koji su realni tržišni višak i to je još tragičnije tisuće radnika koji se neće moći snaći na tržištu rada jer njihove vještine više nikome neće biti potrebne.

I upravo je u tome poruka parole da bez škvera nema ni Hajduka, ni kulture ni Splita.
 

škverani

Povezani članci

Who's Online

We have 229 guests and no members online