Vjetroelektrane iz škvera

vjetroelektraneBrodogradilišta su shvatila da posjeduju i sposobnost i kapacitete za gradnju vjetrenjača, a u brodograđevnim krizama treba pravodobno reagirati i prilagoditi se potrebama tržišta u skladu sa sposobnostima brodogradilišta, piše Dr. Ivica Tijardović na stranicama Vjesnika. Industrija vjetrenjača velika industrija koja se razvija i raste. Na primjer, potkraj 2009. u svijetu je ukupna snaga vjetrenjača iznosila 159 gigavata, a šest mjeseci kasnije već 175 gigavata. Mogu li se i naša  brodogradilišta nadati gradnji vjetrenjača? Kako stoje stvari mogu, dokazat će sljedeće informacije ...


ŠKVER BLUES

Vjetroelektrane iz škvera

Piše: Ivica Tijardović / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

U posljednjih 16 godina u Europskoj su uniji sagrađene i instalirane brojne vjetrenjače za proizvodnju električne energije, to jest vjetroelektrane. Dok je 1995. instalirano vjetrenjača ukupne snage 814 megavata, u 2010. instalirane su vjetrenjače ukupne snage od čak 9295 megavata, vrijednih 12,7 milijardi eura, tako da je lani ukupna snaga vjetrenjača u Uniji iznosila 84.278 megavata.

Najviše je vjetrenjača lani instalirano u Španjolskoj (1516 megavata), Njemačkoj (1493), Francuskoj (1086), Velikoj Britaniji (962), Italiji (948), Švedskoj (604), Rumunjskoj (448), Poljskoj (382), Portugalu (363), Belgiji (350), Danskoj (327), Bugarskoj (198), Grčkoj (123) i Irskoj (118). U ostalim članicama Unije u kojima su instalirane vjetrenjače svaka je ukupne snage manje od 100 megavata.

Prema tome, Njemačka je u 2010. imala vjetrenjača ukupne snage od 27.214 megavata, Španjolska 20.676, Italija 5797, Francuska 5660, Velika Britanija 5204, Portugal 3898, Danska, 3752, Irska 1428, Grčka 1208 i Poljska 1107 megavata. Svaka od ostalih članica EU-a imala je 2010. vjetrenjače ukupne snage manje od 1000 megavata.

U Hrvatskoj je 2010. instalirano vjetrenjača ukupne snage 61 megavat, što znači da imamo vjetrenjača ukupne sage 89 megavata, a to znači više od Cipra, Latvije, Luksemburga, Malte, Slovačke, Slovenije (sve članice EU-a) i više od Islanda, Lihtenštajna, Švicarske, Ukrajine i Rusije.

Tijekom 2010. u cijeloj Europi instalirano je vjetrenjača ukupne snage 9918 megavata, što znači da je izvan EU-a instalirano vjetrenjača ukupne snage svega 623 megavata (oko šest posto). Zanimljivo je da je na kopnu Unije instalirano 8412 megavata (90,5 posto) ukupne vrijednosti 10,1 milijardu eura, a vjetrenjača na moru instalirano je ukupne snage 883 megavata (9,5 posto) ukupne vrijednosti 2,6 milijardi eura. Na moru je 2010. instalirano 51 posto više megavata nego 2009.

Ako usporedimo vjetrenjače s ostalim izvorima energije, onda treba znati da se u 2010. u Uniji najviše ulagalo u plinske pogone za proizvodnju električne energije (28 gigavat, što čini 51 posto ukupne instalirane snage), zatim u pogone za dobivanje električne energije pomoću sunca (12 gigavata, 22 posto), u vjetrenjače (9,3 gigavata, oko 17 posto), u termoelektrane na ugljen (četiri gigavata, 7 posto)...

Drugim riječima, vjetrenjače pokrivaju oko pet posto potrošnje električne energije u Europskoj uniji. Prema podacima iz polovice 2010., najveću snagu vjetrenjača u svijetu imao je SAD (36,3 gigavata), Kina (33,8), Njemačka (26,4), Španjolska (19,5) i Indija (12,1 gigavat).

Iz svih ovih podataka zaključuje se da je industrija vjetrenjača velika industrija koja se razvija i raste. Na primjer, potkraj 2009. u svijetu je ukupna snaga vjetrenjača iznosila 159 gigavata, a šest mjeseci kasnije već 175 gigavata. Mogu li se brodogradilišta nadati gradnji vjetrenjača? Kako stoje stvari mogu, dokazat će sljedeće informacije.

Brodogradilište u Gdansku (Poljska) započelo je gradnju 10 vjetrenjača u studenom prošle godine za Nijemce, kompaniju Nordex. Inače kompanija Nordex od 1985., otkad je osnovana, sagradila je više od 4400 vjetrenjača ukupne snage veće od 6,5 gigavata. U 2009. kompanija s više od 2200 radnika ostvarila je prihod od oko 1,2 milijarde eura. Premda brodogradilište u Gdansku s 1700 škverana gradi vjetrenjače, i dalje gradi brodove uz narudžbu.

Dansko brodogradilište Odense Steel radi na projektu proizvođača vjetrenjača danske kompanije Vestas od sredine prošle godine. Na tom projektu radi 1100 škverana. Treba reći da kompanija Vestas trenutačno kontrolira rad više od 16.000 vjetrenjača ukupne snage od 27,5 gigavata. Dosad su instalirali više od 43.000 vjetrenjača na svim kontinentima u 66 država svijeta. Kompanija u prosjeku instalira svaka tri sata jednu vjetrenjaču, što je nevjerojatan podatak.

Izgleda da je najambicioznije južnokorejsko brodogradilište Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering koje namjerava za deset godina ostvarivati 30 posto svojih prihoda od proizvodnje vjetrenjača. S lanjskih 25 milijuna dolara, do 2020. žele zarađivati 7,5 milijardi dolara od prodaje vjetrenjača.

I južnokorejsko brodogradilište Samsung Heavy Industries namjerava u ovoj godini sagraditi 200 vjetrenjača, a 2015. godišnje bi gradili 500 vjetrenjača i od njih ostvarivali prihode u visini od oko 2,4 milijarde dolara. Treće južnokorejsko brodogradilište Hyundai Heavy Industries prije godinu dana predvidjelo je da će samo Kina do 2020. potraživati 100 gigavata (150 milijardi dolara) od vjetrenjača pa ih je brodogradilište krenulo graditi u Kini, Južnoj Koreji, Pakistanu...

I četvrto brodogradilište iz Južne Koreje STX želi do 2015. postati jedno od vodećih proizvođača vjetrenjača pa već surađuju s Poljacima, Nizozemcima, Iračanima itd. Ni japansko brodogradilište Mitsubishi Heavy Industries ne želi zaostajati za južnokorejskima pa je već sagradilo više od 2250 vjetrenjača koje su instalirane širom svijeta.

U Velikoj Britaniji postoje snažne političke struje koje bi htjele da se vjetrenjače za njihove potrebe više grade u Britaniji a manje u Njemačkoj pa žele investirati 400 milijuna funti u svoja stara brodogradilišta. Čak bi 27.000 škverana u tom slučaju moglo naći posao. Njemačko brodogradilište Nordseewerke Emden sagradit će 180 vjetrenjača do 2014.

Ovo su samo neka od brodogradilišta širom svijeta koja su krenula u gradnju vjetrenjača. Brodogradilišta su shvatila da posjeduju i sposobnost i kapacitete za gradnju vjetrenjače, a u brodograđevnim krizama treba pravodobno reagirati i prilagoditi se potrebama tržišta u skladu sa sposobnostima brodogradilišta.

Još kad se zna da je industrija vjetrenjača doživjela pravi procvat, dalekovidne uprave brodogradilišta na vrijeme su shvatile što treba poduzeti. Mogli bismo zaključiti da su uprave brodogradilišta odgovorne za uspješnost brodogradilišta.

Prema tome, ako postoji uprava brodogradilišta koja ima za cilj unaprijediti poslovanje i ako postoji dobra organizacija rada, motiviranost škverana za rad i ambicioznost inženjera koji teže inovacijama, nijedno brodogradilište takvih predispozicija ne mora se bojati za budućnost.

Ako pak u brodogradilišta zalutaju osobe kojima nisu na prvom mjestu stručne ambicije, tada takvom brodogradilištu predstoji samo prodaja za jednu kunu. A što se dalje događa, prisjetimo se pretvorbe devedesetih.

Ako u Hrvatskoj vjetrenjače niču poput gljiva poslije kiše, onda je za očekivati da će se neke od njih (ili barem konstrukcije vjetrenjača) graditi i u hrvatskim brodogradilištima po uzoru na prije spomenuta brodogradilišta širom svijeta.

Povezani članci

Who's Online

We have 548 guests and no members online