DUGI RAT

Jubilarna, deseta poslovno-tehnološka konferencija Cisco Expo  zatvorena je u Podstrani nakon tri dana trajanja  tijekom kojih je više od 600 kroz pedesetak stručnih predavanja i sudjelovanjem u desetak tehničkih radionica nazvanih Svijet rješenja („World of Solutions"), steklo vrijedne spoznaje o najnovijim mrežnim i drugim informatičkim i telekomunikacijskim tehnologijama. Glavna tema konferencije je kako ulaganja u nove tehnologije mogu utjecati na rad tvrtki i funkcioniranje hrvatskog društva ...

CISCO EXPO 2011

Završena Cisco Expo 2011 konferencija

Izvor: PCChip

Sudionici konferencije, koja se ove godine održala pod sloganom „Kolaboracija i virtualizacija bez granica" tako su se do pojedinosti upoznali s metodama i trendovima računarstva u oblacima, najnovijim tehnologijama obrade i prijenosa video-sadržaja, posebice s tehnologijama primjene videa u poslovanju.

Bilo je govora i o mobilnim mrežama četvrte generacije, o tome kako koristiti informatiku pri oblikovanju poslovne strategije tvrtke, o sigurnosti te kako se energijom može upravljati kao mrežnom uslugom.

Na konferenciji je održan i tradicionalni okrugli stol, čiji su se sudionici - predstavnici Vlade, lokalne samouprave, poduzetnika i tvrtke Cisco - ove godine pozabavili temama i problemima suradnje ICT sektora i javne uprave. Preciznije, transparentnošću i javnom nabavom te aspektima hrvatskog pristupanja Europskoj uniji, bitnima za domaću ICT industriju.
 

Koliko je državi bitan IT ?

Piše: Tihomir Dokonal / Banka Magazin
Izvor: Banka Magazin

Prema nedavnim istraživanjima Svjetske banke i OECD-a ulaganja u internetsko-komunikacijske tehnologije (ICT) u srednje razvijenim zemljama potiču rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 10 do 20 posto.

To znači da bismo u hrvatskom slučaju rast BDP-a mogli povećati s dva na 2,2 do 2,4 posto. "Govorimo o Real e-State", tumači Istvan Papp, Ciscov direktor za tržišta brzog ekonomskog rasta zadužen za javni sektor.


Mišljenje građana

"Teško je definirati kakva bi moderna država trebala biti, ali možemo se složiti da ona mora biti u službi javnog interesa.

Odmah se, naravno, nameće pitanje: a što je javni interes? Osnovna definicija je jednostavna. Javni interes je sve što svakom pojedinačnom članu društva donosi dobrobit: građaninu, poduzetniku, kompanijama, neprofitnim i nevladinim organizacijama, svakoj grupi građana..."

Javni interes znači pravilnu raspodjelu ljudskih, financijskih i prirodnih resursa.

"Ako to činite dobro, u službi ste javnog interesa. No, kako biti siguran da to činiti dobro?", pita se Papp te odmah odgovara da se pri odluci mora uvažiti mišljenje građana.

Tu je povukao paralelu s Facebookom i njegovim korisnicima koji svaki dan imaju priliku odlučivati o tome što im se sviđa, a što im se ne sviđa.

"Šest milijuna korisnika Facebooka svakodnevno izražava svoje mišljenje o muzici, sportu, slikama, životu, o politici i načinu na koji vlada upravlja državom.

Socijalne mreže učinile su korisnika aktivnim sudionikom, omogućile su da, ako imate kritičnu masu, dovoljno ljudi, možete mijenjati stvari, uključujući političko okruženje i strukturu. A mogućnost da možete nešto promijeniti veliki je motiv", kaže Papp.

Podsjetio je na nedavne događaje u arapskom svijetu tijekom kojih moderne tehnologije odigrale veliku ulogu u izražavanju volje građana za promjenama.

Uostalom, i hrvatski šetači-prosvjednici spominju izravnu demokraciju kao oblik izražavanja volje građana.

U mnogim zemljama postavlja se pitanje kako to kontrolirati. Vlasti u arapskim zemljama pokušavale su spriječiti promjene isključivanjem mreže, ali bezuspješno.

Pravi odgovor je da država tehnologiju, uključujući interenet, stavi u službu svojih građana, zaključuje Papp.


Amerika i Dubrovnik

Kako bi povećala transparentnost rada svoje administracije američki predsjednik Barack Obama imenovao je državnog direktora za informatiku (Chief Information Officer). Dužnost trenutno obavlja Vivek Kundra.

Na interentskim stranicama američke vlade može se pratiti kako se troši novac iz državnog proračuna, ali ne samo javne ponude i rezultati natječaja, nego i tijek projekata do završetka. Direktori državnih agencija ažuriraju podatke i ocjenjuju uspješnost projekta u pojedinoj fazi.

Na internetskim stranicama gradskih vlasti New Yorka vidljiv je, na primjer, podatak da je novcem iz gradskog proračuna nedavno kupljen printer za 223,50 dolara. No, sama objava podatka nije dovoljna da rad vlasti proglasimo transparentnim.

"U informatičkim projektima često se kreće od želja ministara, župana, gradonačelnika, umjesto da se uvažavaju realna iskustva i potrebe građana.

Trebaju nam rješenja za konkretne projekte koji će doprinijeti da ljudi bolje žive", upozorava Andro Vlahušić, dubrovački gradonačelnik i bivši ministar zdravstva koji je pokrenuo projekt e-zdravstva.

Kada smo krenuli s projektom Svjetska banka rekla je da je to nemoguće, a danas ga navode kao primjer rješenja za male i srednje zemlje, rekao je bivši ministar.

Dubrovačka gradska uprava s Vlahušićem na čelu nastoji svoje djelovanje učiniti što transparentnijim, pa su na gradskom internetskom portalu dostupni podaci o proračunu, javnim nabavama, natječajima, službenim dokumentima, generalnom urbanističkom planu...


Šarenilo i nepovezanost

U Hrvatskoj je veliki problem nepovezanost i šarolikost rješenja za baze podataka. Pravi je izazov njihova konsolidacija.

Ante Mandić, predsjednik ICT udruge pri HGK i predsjednik Uprave tvrtke IN2, požalio se kako prilikom svakom natječaja mora državi dokazivati da je platio porez i da nije kažnjavan. «Zar te podatke ne bi država već trebala znati?", upitao se.

Donošenje zakona o javnoj nabavi je korak naprijed, ali hrvatski je problem što europske smjernice primjenjuje birokratski, bez razmišljanja kako unaprijediti sustav u skladu sa smjernicama.

Vlahušić se založio za uspostavljanje jedinstvene baze podataka prema OIB-u, ali upozorio je da treba riješiti problem kome su dostupni pojedini podaci. Nitko ne bi smio uvid u cijelu bazu, a vlada mora imati pravo na programski kod, naglasio je.


Google (ni)je rješenje

Dubrovački gradonačelnik smatra da rješenja za upravljanje bazama podataka moraju razvijati hrvatske tvrtke, na platformama svjetskih kompanija.

Direktorica Cisca Hrvatska Ana Blažinić složila se da je hrvatska IT scena dobra, da je dokazala da ima znanje i iskustvo, ali često nema pravog sugovornika na drugoj strani. Na državnoj razini nemamo jasnu gospodarsku strategiju kuda i kako želimo ići, smatra Blažinić.

Ante Mandić dodao je da se Ured za e-Hrvatsku time ne bavi, niti je to njegov posao, a rješenje koje nudi potpredsjednik Vlade Milošević s privlačenjem stranih kompanija poput Googlea neće značajnije doprinijeti rastu hrvatskog BDP-a.

"Niti jedna zemlja koja je napravila veliki iskorak u informatičkoj industriji nije to napravila dolaskom velike strane tvrtke, nego gurajući svoje tvrtke i pomažući ima da plasiraju svoje proizvode u svijet. Ne vidim da bi se dolaskom Googlea ili neke druge velike kompanije stanje popravilo.

Zaposlilo bi se tek 40-50 ljudi, a ni proračun od toga ne bi imao koristi jer bi projekt a bio na određeno vrijeme oslobođen plaćanja poreza", zaključuje Mandić.