Posljedice dva desetljeća pretvorbi i privatizacija

RibariNajmanje 66 tisuća radnih mjesta nestalo je u Dalmaciji u proteklih dvadeset godina – u tsunamiju deindustrijalizacije, pretvorbe i privatizacije koja je pomela brojna poduzeća, od naše "Dalmacije", "Dalmacija-Iskre","Mosora",pa "Jugoplastike","Dalme", "Bagata", "Jadrantektstila", "Jadrantransa", "Dalmatinke".,. Ili slikovitije rečeno, broj radnika čija su radna mjesta nestala jednak je broju stanovnika tri grada: Kaštela, Solina i Omiša ...


POSLJEDICE PRIVATIZACIJE I KRIZE

U posljednjih 20 godina u Dalmaciji izgubljeno 66.000 radnih mjesta

Piše: Sanja Stapić, Edvard Šprljan, Ahmet Kalajdžić i Marina Jurković / Slobodna Dalmacija
Izvor:
Slobodna Dalmacija

Najmanje 40.000 radnih mjesta nestalo je u razdoblju od 1991. do danas na području Splitsko-dalmatinske županije, slijedi je Šibensko-kninska s oko 13.400 ugašenih radnih mjesta, u Zadarskoj županiji ih je nestalo 9500, a u najjužnijoj županiji najmanje 3500 mjesta.

Tvornica Dalmacija iz Dugog Rata je početkom devedesetih imala 1700 zaposlenih, završila je u stečaju, a 615 radnika na Zavod za zapošljavanje. Jadrantekstil je pretvorbu dočekao s 1300 zaposlenih, u Dalmi je radilo oko 4000 ljudi, danas 270, u Koteksu je bilo oko 900 zaposlenih, a sada oko 100.

Jugoplastika je najveća dalmatinska tvrtka koja je nestala u vihoru pretvorbe. Od tvrtke koja je u cijeloj Jugoslaviji imala 13.000 zaposlenih, a samo na splitskom prodručju njih oko 8000, danas je ostalo 300 zaposlenih.

U proteklih dvadeset godina u Zadru je nestalo oko 9500 radnih mjesta u dvadeset tvrtki koje su završile u stečaju. Nestao je Zadarkomerc, Plimex, Croatia Zadar line, Elektronika, Tvornica duhana Zadar, Dalma

Slična je priča i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je od završetka Domovinskog rata ugašeno oko 3.500 radnih mjesta, prenosi SlobodnaDalmacija.

Dalmacijo ko maslinu te cide

Ekonomisti i stručnjaci za gospodarska kretanja ističu kako su od završetka Domovinskog rata do danas gospodarske prilike i stanje zaposlenosti na krajnjem jugu Hrvatske postali takvi “da ne mogu biti crnji”.

Usprkos pričama o bajnom turizmu i životu od iznajmljivanja apartmana, prava gospodarska slika Dalmacije danas gora nego ikada prije.

PROČITAJTE VIŠE...

Povezani članci

Who's Online

We have 316 guests and no members online