Plati pa čitaj: Slovački portali kolektivno uveli pretplatu

premium contentVodeće slovačke medijske kuće kolektivno su povukle donedavna nezamisliv potez: uvele su pretplatu na svoje internetske sadržaje, piše Poslovni dnevnik. Slovačka je početkom svibnja postala prva zemlja čiji su najčitaniji mediji obustavili besplatnu dostavu najboljih, "premium" sadržaja posjetiteljima svojih stranica. Zbirna mjesečna pretplata za devet web magazina iznosi tek nešto više od dvadeset kuna, što si može priuštiti praktično svaki Slovak. Sustavom pretplate upravlja kompanija Piano Media, čiji je izvršni direktor Tomas Bella smislio strategiju naplate. Kupci plaćaju mjesečnu naknadu kreditnim karticama Piano Mediji, koja potom prebacuje ugovoreni postotak svojim klijentima nakladnicima, zadržavajući 30% za sebe. - "Svi bismo htjeli slobodno kolanje informacija, no neki mediji više ne mogu preživljavati samo od prihoda od oglasa", poručio je Bella koji je pokušao uvesti naplatu pristupa internetskom izdanju tiražnog dnevnika SME dok je bio njegov urednik, no tada nije bilo dovoljno pretplatnika ...


PLATI PA ČITAJ

Slovački portali kolektivno uveli pretplatu

Piše: Ozren Podnar / Poslovni dnevnik
Izvor: Poslovni dnevnik

Slovaci su tada jednostavno zaključili da će zaobilaziti SME i posjećivati portale koji su i dalje besplatni. Shvativši da nijedan dnevnik ne može sam izgurati prijelaz na pretplatu, Bella je krenuo u pregovore s većim brojem nakladnika, koji izdaju Pravdu, SME, sportski dnevnik i tjedne magazine. Budući da je glavnina najpopularnijih medija istovremeno podigla naplatni zid, izgledi za uspjeh projekta značajno su veći no da se jedan medij sam odlučio na takav potez.

Prve su procjene govorile da bi se na pretplatu moglo odlučiti između 0,8 i 1,5% slovačkih državljana, dakle između 45.000 i 85.000 građana. Bella je zadovoljno objavio da je već u prva dva dana ostvaren cijeli mjesečni plan prihoda od pretplate.

Koncepcija kolektivnog uvođenja pretplate na odabrane sadržaje mogla bi zaživjeti i u drugim manjim zemljama čiji jezici nemaju karakter svjetskih i čiji mediji stoga nemaju inozemnu konkurenciju. Slovenci, Česi, Mađari ili Rumunji mogli bi lagodno preslikati slovački model, pod uvjetom da vodeći nakladnici postignu sporazum unutar državnih granica.

Hrvatski bi mediji već mogli naići na prepreke, jer bi se dio potencijalnih pretplatnika zacijelo prebacio na čitanje bosanskih ili srpskih internetskih izdanja, ukoliko bi ovi ostali besplatni. Stoga bi uspjeh uvođenja pretplate u bilo kojoj od četiri države gdje je u upotrebi južnoslavensko štokavsko narječje ovisio o konsenzusu svih većih regionalnih igrača.