Omiška obilaznica bit će gotova u najboljem slučaju 2023. godine

Ako se plan hrvatskog korištenja 6,8 milijardi eura iz EU fondova, koji su koncem prošlog tjedna usvojili Europska komisija i Banski dvor, oživotvori, Pelješki most bit će gotov najranije koncem 2019., a omiška obilaznica tek 2023. godine! Ta dva projekta, piše Slobodna Dalmacija, stavljena su na listu prioriteta koje Hrvatska želi napraviti u okviru velikog operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, pa se postavlja pitanje nisu li zacrtani rokovi izgradnje mosta i zaobilaznice mogli biti kraći. U slučaju omiške obilaznice usvojeni program kao početak pripreme definira tek čitavu 2016., a dovršetak gradnje zamišljen je sedam godina kasnije. Konzultantica za EU projekte Ariana Vela ocjenjuje da su rokovi početka pripreme i dovršetka gradnje Pelješkog mosta čak i optimistični ...

CESTA ZVANA ČEŽNJA

Piše: V. Marjanović / Slobodna Dalmacija
Foto/plakat:  Kažimir Hraste, FDK Omiš 2013.

- Pri ocjeni rokova za realizaciju odobrenih projekata u operativnom programu Konkurentnost i kohezija, moramo voditi računa i o osposobljenosti naših institucija za provođenje tako složenih i zahtjevnih projekata kao što su prometnice i mostovi koji nisu tržišno isplativi i za koje trebate dokazati da imaju opravdanu ekonomsku i društvenu korist. Kao i o rješavanju imovinsko-pravnih pitanja na lokacijama gdje će se graditi odobreni projekti – upozorava Ariana Vela.

Osim u dijelu koji se odnosi na gradnju prometne infrastrukture, projekti predviđeni za dalmatinske županije zastupljeni su i u poglavljima gospodarenja otpadom te zračnih luka. Radi se o ulaganjima u dubrovačku zračnu luku, izgradnji zajedničkih odlagališta otpada za Split i Solin, te Kaštela i Trogir, sanaciji Karepovca, izgradnji dvaju odlagališta otpada u Zadarskoj županiji, jednog za naselja Vrsi, Nin, Vir i Privlaku, a drugog u Biljanima donjim te izgradnji centra za gospodarenje otpadom u Lećevici. Tu se kao rokovi početka pripreme navode 2015. i 2016., a dovršeci investicije predviđeni su za 2018. i 2019.

S koliko će novca EU sufinancirati gradnju Pelješkog mosta, a s koliko, primjerice, brojna dalmatinska odlagališta otpada, bit će jasnije tek kada se obave dodatni pregovori Zagreba i Bruxellesa.

Svota od odobrenih 6,8 milijardi eura je samo okvirna, unutar nje, prema nekim procjenama, samo 300 milijuna eura moglo bi u konačnici biti odobreno za prometnu infrastruktura. A to bi moglo biti dostatno samo za očekivani udio EU u gradnji Pelješkog mosta.