Brojne teškoće čekaju sveučilišne spin-off-ove

Sveučilišta s pravom nastoje popraviti uvjete za nastanak novih mikropoduzeća i samozapošljavanje svojih studenata (jer to je najviši oblik ekonomske slobode ljudi), ali bi još glasnije morala protestirati što se u Hrvatskoj ne provode i ne primjenjuju znanstveno utemeljene anticiklične makroekonomske politike. Sveučilišta bi se još glasnije i žustrije morala angažirati na kritiziranju i mijenjanju aktualnih očigledno promašenih i neuspješnih monetarnih, fiskalnih i razvojnih politika, jer to je zapravo pretpostavka za opstanak i velikih i malih poduzeća. Za tako nešto Splitsko i Zagrebačko sveučilište imaju stručnjake daleko superiornije onima koji sada u državi vode te politike, i njih bi trebali baciti u političku bitku za promjene i prije nego stručnjake za malene i krhke start-upove i spin-offove, piše Ratko Bošković o Programu postakademskog samozapošljavanja što su ga povela sveučilišta Splita i Zagreba ...

MAKROEKONOMSKE PRETPOSTAVKE

O Programu postakademskog samozapošljavanja

Piše: Ratko Bošković
Izvor: Universitas, Slobodna Dalmacija

ratko boškovićProgram postakademskog samozapošljavanja što su ga povela sveučilišta Splita i Zagreba tipično je nastojanje da se pokretanju i održavanju ekonomskog rasta priđe "odozdo“. Odnosno, primjer nastojanja da se privreda oporavi i oživi jačanjem ponude proizvoda i usluga.

No, ta bi se zamisao vrlo brzo mogla razbiti o hrid hrvatske ekonomske realnosti, a to je da za tim proizvodima i uslugama nema potražnje. U tom slučaju opremanje studenata znanjima i vještinama potrebnima jednom poduzetniku - ako već imaju talent i psihološke predispozicije formirane puno prije fakulteta - pokazalo bi se kao voluntarizam, uzaludno i promašeno nastojanje, rasipanje javnoga truda i novca.

Zato bi se sveučilišta, uz mikro-menadžersko nastojanje popravljanja žalosnog hrvatskog ekonomskog stanja, istodobno još snažnije trebala angažirati i na promjeni aktualnih makroekonomskih politika.

Naime, osim što imaju znanja kako se osnivaju, vode i razvijaju mikropoduzeća, vodeća hrvatska sveučilišta imaju još veća i važnija znanja kako se popravljaju i vode privrede kao cjeline.

I to je, zapravo, u okolnostima kada se poslovni ciklus godinama ne uspijeva odlijepiti od dna, i preče od mehaničkog pokretanja mikropoduzeća koja će masovno propasti čim potroše inicijalni kapital jer za svoje proizvode i usluge neće naći tržište, odnosno kupce.

Oživljavanje potražnje nužan je uvjet da nova mikropoduzeća opstanu u okolnostima kada i postojeća masovno zatvaraju vrata.

Osim što će se zbog aktualne krize suočiti s oskudicom kupaca na hrvatskom, a i globalnom tržištu, pokretači sveučilišnih start-upova neće u Hrvatskoj naći ni stručne literature o njima s teorijskom i empirijskom podlogom. Za sada tu je samo u Rijeci pokrenut jedan uspješni sveučilišni spin-off, i teško je vjerovati da bi hrvatski sveučilini nastavnici imali neka vlastita veća znanja i iskustva kako se uspješna nova poduzeća pokreću i razvijaju.

Zato uz ovaj Projekt treba osigurati i literature, a možda najbolja ikada napisana knjiga u ovom području je "Podrijetlo i evolucija novih biznisa" američkog profesora s Harvarda i Sveučilišta u Chicagu Amara V. Bhidea.

Povezani članci

Who's Online

We have 143 guests and one member online

  • admin