Hrvatskoj nedostaje dobrih informatičara

Informatički boom kakav se dogodio Irskoj jako je malo vezan za informatiku, više za visoku politku i poticanje inozemnih ulaganja jeftinim resursima i povoljnim troškovima u samom startu, pa kada posao krene mogu se i povećati. No za veliki uzlet ključni su i 'ljudski resursi', a nama nažalost nedostaje kvalitetnih informatičara jer u pozadini svih sitnica na koje smo naviknuti i bez kojih ne možemo ni zamisliti svakodnevni život, poput odlaska u banku, kupovine u supermarketu ili plaćanja parking mjesta, stoji tehnologija. Nju svakodnevno unaprjeđuju, planiraju i organiziraju domaći i strani stručnjaci, a informatička tehologija (ICT) iz dana u dan sve je važnija grana gospodarstva u većini zemalja na zapadu ...

INFORMATIKA
Splićanin Ante Novaković, jedan od najiskusnijih domaćih ICT stručnjaka, voditelj je IBM-ova odjela System & Technology Group

Hrvatskoj nedostaje dobrih informatičara

Piše: Ivan Kaštelan /Slobodna Dalmacija

Jedan od najiskusnijih domaćih ICT stručnjaka, Splićanin Ante Novaković, koji je diplomirao elektrotehniku na FESB-u, a menadžment na Open Universityju u Londonu, obnaša dužnost voditelja IBM-ova odjela System & Technology Group.

Lokalni partneri

IBMTijekom karijere iskustvo je stekao radeći u PTT-u, ZERC-u i CTS-u, iz kojeg je 1995. godine prešao u IBM. Tri godine proveo je i u tvrtki Gulf Busincss Machines koja je generalni zastupnik IBM-a na teritoriju Emirata, Omana, Kuvajta, Bahreina i Katara.

Otkriva kako bi za IBM Hrvatska koji, iako ima sjedište u Zagrebu, bez partnera na lokalnoj razini koji odrađuju čak 90 posto poslova, bilo komplicirano i gotovo nemoguće tehnološki pokriti čitav teritorij države.

Koliko je Hrvatska centralizirana kad je u pitanju ozbiljna informatika?

- Ranije je bilo puno jakih tvrtki u manjim sredinama, no u posljednjih nekoliko godina lokalne tvrtke sve više preuzimaju velike domaće ili strane kompanije, a sjedište takvih kompanija najčešće je u Zagrebu, tako da se na našem tržištu događa određena konsolidacija. Jedna od takvih snažnih tvrtki je i IBM Hrvatska koja je u stanju ponuditi cjelokupno poslovno rješenje, no važan posao odrađuju i naši partneri na terenu koji donose aplikativna rješenja. I ja sam na relaciji Split-Zagreb: preko radnog tjedna živim u metropoli, a vikendom u rodnom gradu.

Kada uspoređujemo situaciju u Splitu od prije dvadeset godina i sada, čini mi se kako su mladi informatičari prije lakše nalazili posao jer je bilo više velikih tvrtki koje su tražile za to doba naprednu informatiku.

Koliko redovno fakultetsko obrazovanje zadovoljava vaše potrebe kada zapošljavate nove zaposlenike ili oni trebaju imati i dodatne vještine?

- Ljude direktno s fakulteta uzimamo kada pokrećemo nove poslove i kada im imamo vremena dati da napreduju, otprilike godinu dana, koliko je potrebno da se priviknu na rad u aktualnim uvjetima. No, koji put ste u poziciji da trebate stručnjaka sutra koji će odraditi veliki posao pa onda zaposlimo nekoga s iskustvom.

Uzmimo za primjer posao koji smo odradili za INU. U tom timu bilo je puno iskusnih ljudi iz Hrvatske i inozemstva, ali i određeni broj onih neiskusnih koji su se za vrijeme trajanja projekta obrazovali i sada sami mogu odraditi određeni posao.

Najbolje školovanje je kada nekome daš konkretan zadatak i on ga uspješno dovrši.

Zaposlenici

Informatički boom

Neobično je da ste uz elektrotehniku završili i fakultet menadžmenta u Londonu?

- Da, imam diplomu sa Open University of London, ali predavanja su se odvijala u IBM-ovu centru u Belgiji. Za jednog inženjera vrlo je dragocjeno dodatno školovanje vezano uz ekonomiju, jer kao elektrotehničar imate jako tehničan pogled na stvarnost. Olakšava posao kada znate kako rade velike korporacije i kako funkcionira tržište, jer tehnologija nije sama sebi dovoljna. Da ne govorim o upravljanju resursima i ljudima, što bez nekoga minimalnog dodatnog obrazovanja nije lagano.

Što bi kod nas, uoči ulaska u EU, trebalo promijeniti da se dogodi informatički boom poput onog u Irskoj?

- To je jako malo vezano za informatiku, više za visoku politku i poticanje inozemnih ulaganja. Jedan od načina je otvaranje gospodarskih zona poput ove u Dugopolju. Ponuditi inozemnim ulagačima jeftine resurse i povoljne troškove u samom startu, pa kada posao krene mogu se i povećati. Za veliki uzlet ključni su dakako i ljudski resursi, jer nama nažalost ipak nedostaje kvalitetnih informatičara.

Može li se u suvremenom svijetu danas uopće zamisliti ozbiljno poslovanje bez velikih organiziranih baza podataka?

- Određena vrsta usluge ne bi bila moguća, poput plaćanja na internetu i slično. Ali očito je da se prije moglo poslovati i bez kompleksnih informacijskih sustava. U međuvremenu je nastao niz usluga koje su se proizvele samo da bi korisniku olakšale i ubrzale dolazak do informacije.

Kod nas većina ljudi još uvijek plaća račune na šalteru, no i za to bi da nema baza podataka trebalo zaposliti stotine dodatnih radnika. To zbog velike nezaposlenosti možda ne bi ni bilo loše, ali ne bi nadoknadilo brzinu i kvalitetu usluge kakvu imamo danas.

Internet kao zlo

Jedan naš intelektualac nedavno je izjavio da je internet najveće zlo čovječanstva?

Pink Panther- Internet je samo zrcalo naše stvarnosti. Postao je moćan stroj za brz protok informacija, tako da smo samo postali svjedoci zla kojeg je prije bilo možda i više. Daje internet postojao tijekom Drugog svjetskog rata sigurno bi se filmovi i fotografije tog užasa direktno prikazivali na mreži.

No, internet ima toliko dobrih strana da ja ne bih volio da se počne strogo kontrolirati. Kriminal i svakakve gadosti naravno treba nadzirati i kažnjavati, u čemu moderna tehnologija i sama dodatno pomaže.

Blogovi su primjerice jedna jako zabavna stvar koja je pridonijela razvoju građanskog novinarstva i slobode medija. Najpopularniji blogeri danas izdaju knjige, iako da nisu počeli pisati na netu možda nikad ne bi smogli hrabrosti odnijeti svoje materijale nekom izdavaču.

U Velikoj Britaniji trenutno je najpopularnija grupa Artic Monkeys koji su svoju glazbu počeli promovirati samo na internetu.

Čini se da traje mali rat Microsofta i Googlea, za sada samo međusobnim prepirkama preko medija. Boji li se to Microsoft da će ga netko skinuti s trona informatičkih divova?

- Događa se jedna jako čudna situacija, u kojoj je meni tržišni nastup Googlea jako simpatičan, jer oni nemaju pretjerano veze s onim na čemu Microsoft zarađuje, operativnim sustavima. Imaju potpuno različit "business case", no Microsoftu valjda smeta što Google nudi potpuno nove poslovne ideje. Oni su krenuli od jednostavne tražilice, nastavili revolucionarnim mailom s najvećim besplatnim pretincem koji se ne briše...

Sviđa mi se taj njihov vizionarski pogled na internet.

Riskantna kupnja YouTubea

Je li kupnja youTubea bila pametan potez?

- Kupiti YouTube za gotovo dvije milijarde dolara je poprilično riskantan potez zbog mogućih tužbi za autorska prava, no vrijeme će pokazati je li to bio dobar posao. Što se tiče marketinga mislim da su učinili odličan potez.

Povezani članci

Who's Online

We have 292 guests and no members online