Želite li živjeti u pametnom mjestu?

Država je troma i spora, dok lokalne zajednice dinamičnije i fleksibilnije mogu odgovoriti na potrebe građana, stav je zagovaratelja brže decentralizacije u Hrvatskoj. Kad je riječ o uslugama građana na razini grada, u Europi je standardizirano oko 740 različitih vrsta usluga, te više od 200 usluga državne uprave i županija. Dakle, više od 1000 usluga koje država u svim svojim pojavnim oblicima pruža građanima, ističe Mladen Mauher, stručni konzultant Grada Rijeke na realizaciji projekta Digitalni grad. Riječki gradonačelnik jedini je u Hrvatskoj koji elektronski potpisuje sjednice Poglavarstva, bez obzira gdje se u svijetu nalazio. Također, SMS komunikacija između nastavnika i roditelja funkcionira već u osam škola. Rijeka je svojim sustavom povezala 33 mjesna odbora gdje građani mogu, ako kod kuće nemaju osobno računalo, doći i platiti jednu od gradskih usluga, poput objedinjene naplate troškova stanovanja, ili pak kupiti kartu za kazalište, kino ili sportski susret. Besplatni internet, kojim je bežično pokriveno središte Grada, dnevno koristi oko 1000, a gradski portal oko 7000 Riječana ...

DIGITALNI GRAD
 
Želite li živjeti u pametnom gradu?

 
Piše: Goran Šikić / Privredni Vjesnik
Izvor: Privredni Vjesnik

 
Rijeka je prva među hrvatskim gradovima pokrenula projekte “otvaranja grada” svojim građanima putem različitih servisa, kao što je, primjerice, objedinjena naplata troškova stanovanja kojom građani umjesto 10 računa plaćaju samo jedan.
 

Širi se Wireless
 
Pokrivanje gradskih središta bežičnim pristupom internetu, čije je korištenje nerijetko besplatno, novi je trend u razvoju “digitalne ponude” hrvatskih gradova. Besplatni internet u središtu Rijeke prostire se duljinom od tri kilometra, a Varaždin za koji mjesec kani pokrenuti mesh bežičnu mrežu koja će pokriti cijelu gradsku jezgru te tako omogućiti paralelnu infrastrukturu koju Grad može davati operatorima na korištenje.
Zagreb nakon probnog priključnog mjesta na središnjem gradskom trgu kani do kraja godine pokriti desetak lokacija bežičnim LAN-om, i to s nešto širim pristupom internetu od postojećeg, koji dopušta pristup tek web-stranicama Grada. Motiv za takvo otvaranje hot spota zagebački čelnici objašnjavaju oprezom, jer Grad želi izbjeći eventualne tužbe operatora da im “krade kruh”.


 
Dok gradovi još vrlo bojažljivo kreću s omogućavanjem besplatnog pristupa internetu na javnim mjestima, Iskon Internet nedavno je u zagrebačkoj Preradovićevoj ulici otvorio pristupno mjesto za bežično spajanje na internet, pri čemu je surfanje svim korisnicima potpuno besplatno.
 
Tatjana Holjevac komentira kako su svi započeli s wireless komunikacijom, “jer je to nešto što ljudima omogućuje mobilnost, ali to nije ono što bi inteligentni gradovi trebali pružati”.
 
Razvoj zemlje, ističe ona, računa se prema tome koliko ima broadbenda i to je osnovni razlog zbog kojeg, kao država, zaostajemo. “U informatici i telekomunikacijama nije napravljeno ono što je liberalizacija trebala napraviti i mi zapravo stagniramo s tehnologijama koje su na razini na kojoj su bile kad smo prodali T-HT”, zaključuje Tatjana Holjevac.
 

Biznisu jeftiniji pristup
 
Zbog nepotpune liberalizacije tržišta nema pravih investicija u širenju broadbanda prema građanstvu u posljednjih 10 godina, zaključuje Ivan Jenkač, voditelj varaždinskog projekta Inteligentni grad.

“Mi smo kao društvo u odnosu na Zapad u smislu razvoja hendikepirani. Zadaća je lokalne uprave, koja je puno fleksibilnija i dinamičnija u takvim odlukama, da preuzme stvar u svoje ruke i krene u takve investicije. Građanin mora imati pristup internetu, u Estoniji je to čak ustavno pravo. Mi kao lokalne zajednice možemo i ne moramo davati servise, ali zajednica sama mora biti interaktivna.


 
Poslovnom sektoru jako je bitno osigurati što jeftiniju infrastrukturu kako bi mogao smanjiti fiksne troškove koje danas ulaže u informatizaciju, što traži vrlo nisku osnovnu pristupnu cijenu.
 
Tu Hrvatska kasni i zadaća je lokalne uprave da iziđe u susret građanima i biznisu te im osigura infrastrukturu, a što se kroz povećanje radnih mjesta i visokoobrazovanih ljudi s bolje plaćenim radnim mjestima vraća u proračun”,
naglašava Jenkač, koji pojam “inteligentni grad” shvaća kao simbiozu stanovnika, privatnog sektora i javne uprave.
 

PROČITAJTE VIŠE...
http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=385