Poljičanin i Argentinac čuvaju raj

Vedran Bađun- Dođite u zoru, rano u jutro, prije svitanja. Naći se tada u kanjonu, doživjeti izlazak prvih zraka sunca visoko iznad i između strmih klisura Dinare i Mosora nezaboravan je doživljaj - uputio nas je Vedran Bađun, prvi dalmatinski rendžer, s radnim mjestom u širem pojasu donjeg toka Cetine, na dijelu između Omiša i Tisnih stina. Velika argentinska doga zauzela je mjesto na pramcu malog gumenjaka u kojem svakodnevno, svih sedam dana u tjednu, dakle i vikendima kada je i najviše posla, 33-godišnji Zakučanin polazi u obilazak dugog terena. Čovjek i pas, dva najbolja prijatelja, na braniku dalmatinskog raja ...

DVA  PRIJATELJA I PREKRASNA PRIRODA

Poljičanin i Argentinac čuvaju raj

Piše: Pero Livajić / Večernji List
Izvor: Večernji List

- Orendo, vaja! - poslušao je, bez lavljeg pogovora, blijedosmeđi Elhorrendo Casador, ili u prijevodu Grozni lovac, naredbu svog vlasnika. Velika argentinska doga zauzela je mjesto na pramcu malog gumenjaka u kojem svakodnevno, svih sedam dana u tjednu, dakle i vikendima kada je i najviše posla, 33-godišnji Zakučanin polazi u obilazak dugog terena.

Čovjek i pas, dva najbolja prijatelja, na braniku dalmatinskog raja

Vedran Bađun

- Španjolsko ime vara. Dobar je, umiljat i drag. Najsretniji sam posve sam u prirodi, ali uz njega u društvu vrijeme brže prolazi, treba u osam sati proći desetak kilometara - veli nam Vedran.

Obilazak kreće kod utoka u more, iz Planova.

- Kombiniram. Jednom idem brodicom, drugi put pješačim livadama što posebno volim, a automobil koristim zaista rijetko, samo ako pada kiša - kaže mladi djelatnik Županijske javne ustanove za gospodarenje zaštićenim krajolicima.

Uzvodno prema Kaštel slanici i Radmanovim mlinicama, treba vidjeti je li i gdje onečišćena rijeka, što se događa s okolnom vegetacijom i životinjskim svijetom, miruju li flora i fauna...

- Pratim sve i zapisujem, mnogo me toga i osobno zanima. Cijela lokacija je biološki vrlo raznolika. Izbrojao sam, tako, da legla i staništa na ovom području ima čak 100 i više različitih vrsta ptica, uglavnom močvarica. Neke su i pravi raritet u nas, kao što je sitna čigra. Takva je i čaplja - ushićeno priča Vedran i otkriva kako tu obitavaju i četiri vrste zmija, ali samo je poskok otrovnica.

Spusti se lisica, zaluta i pokoji vuk, u šetnji naiđe na vjevericu i zeca. Navodno se pojavio i ris, ali o tome nema nikakvih dokaza.


Dvonožna štetočina

- Najveća opasnost je ljudska nemar. Zimi problem predstavljaju lovci i krivolovci, dok nedjeljom i ljeti nevolje čine izletnici i turisti. Roštiljaju, pa sijeku čitava stabla. Pale vatru, iako je to na otvorenom zabranjeno činiti bez našeg nadzora. Ostavljaju hrpe svega i svačega.

Ruku im daju mještani koji bacaju televizije, stara vozila, frižidere i slično gdje god stignu, a najgore je za 1. svibnja i najezde posjetitelja. Premda se ekološka svijest podiže, još su obje obale na udaru dvonožnih štetočina - užasava se rendžer i pokazuje na kubike zemlje i građevinskog materijala, među šašom i trstikom, u skrivenom kutku, uz cestu pored Podašpilja.

cetina- Cetinu previše volim, obožavam. Smatram je svojim dnevnim boravkom u kojem sigurno neću dozvoliti da nepažljivi gosti ostavljaju tone otpada - poručio je Vedran, dok ispred Otoka ljubavi, oko podneva, okreće čamac, put natrag i ušća ...