U penziju na stoti rođendan!

novinar JakovDrhtavim prstima Jakov je utipkao nekoliko slova, popravio naočale i izmaknuo štap pored stola. Raa.. slovkao je i lagano milovao tasturu kompjutera. Ili barem onoga što je on mislio da mala zelena kutijica u njegovim rukama predstavlja. Di su ona stara vremena kad sam se mogao prisjetit onoga što sam htio napisat, pomislio je još vitalni barba. Ma, završi to, još koji tjedan pa će ti stoti rođendan, a onda će i penzija, utjehu svom novinaru pružao je sjedokosi djedica i u(ne)rednik Mladen. Redakcija Dugi Rat Online, ljeta Gospodnjeg 2081... E, tako bi nekako, bude li zdravlja, mogao izgledati insert iz radnog okruženja para marljivih zaposlenika trudbenika naše redakcije za nekih sedam-osam desetljeća. I nije možda uopće fantastična priča ...

FALA LIPA 

U Mirovinu na stoti rođendan!

Hrvatska Vlada ozbiljno razmišlja o produljenju radnog vijeka poslovno aktivnog stanovništva RH

Piše: Pero Livajić

JakovI nije možda uopće fantastična priča. Ako se poklopi par stvari, zemlja napokon uđe u EU i nastavi provoditi postojeća demografska politika za pola stoljeća bit ćemo nacija radnih staraca  

E, tako bi nekako, bude li zdravlja, mogao izgledati insert iz radnog okruženja para marljivih zaposlenika trudbenika našeg online lista za nekih sedam-osam desetljeća.


Vile Marije i Tesla roadsteri unucima

mladićIako će od 2018. i muškarci i žene prema zamisli Vlade raditi do svoje 65. godine, već se sada čuju preporuke da se radni vijek značajno produlji, i to zbog navodno prilično lošeg omjera radno aktivnog stanovništva i umirovljenika.

Do 2050. Hrvatska bi po na žalost posve realnim procjenama trebala imati između 470 i 830 tisuća žitelja manje nego danas, a samim tim snizit će se i stopa poslovno aktivnog puka koji plaća nemale doprinose raznoraznim mirovinskim fondovima.

Jedno od rješenja je i produljenje radnog vijeka, poručio je nedavno i ostao čitav aktualni ministar gospodarstva u sebi valjda uvelike računajući koliko bi to donjelo dopunskih plaća vječnim uhljebljenicima s Markova trga. Vila, vikendica, auta unucima...

vlada


Vrt i malo mira

zamišljenaMariji A. nije ni 50, a izgleda duplo vremešnija. Propalog lica, upalih obraza, debelih vena na nogama. Cijeli život, dobro tri četvrtine njega, za kasom je dućana i supermarketa. Uvijek na usluzi i meti čudljivim kupcima, nervoznim šefovima i ušminkanim bezkurpuloznim vlasnicima, svakovrsnim mešetarima. Sjedne jedino doma, kad joj dopuste suprug i djeca.

Njenim vršnjacima Ivanki B. za pletećim strojem, Nedi C. za šankom kafića, Luciji D. s metlom na ulici i Marinu B. suncem opaljenom na štivi ribarskog kaića, penzija je najljepši san. Konačan odmor, kućica, vrt i malo mira.

Činilo se da su blizu, ali eto na sad. Kako je krenulo i što se sprema. Crnčit i mučat. Još skoro pa pola života...


Iz škole na burzu, s posla u kapsela...

zamišljenStatistika pokazuje da se u Hrvatskoj, u naredna četiri desetljeća, očekuje povećanje populacije iznad 65 godina sa sadašnjih 17 na 28 posto, dok će radno sposobno stanovništvo opasti sa 67 posto, koliko je danas, na svega 59 posto uposlenika.

Prema demografskim kretanjima naša zemlja se nalazi na dnu Europe sa samo 57, 1 posto poslovno aktivnog stanovništva.

Unatoč tome što je nezaposlenost najmanja u posljednjih 10 godina, u mnogim zanimanjima je prisutan nedostatak radne snage, tako da je danas pravo umijeće naći armirače u graditeljstvu, pa čak i prodavače u kioscima.

Poražavajuće zvuči podatak da RH godišnje gubi 10 tisuća stanovnika, što projicira da bi sredinom stoljeća u državi moglo biti oko pola milijuna žitelja manje nego sada.

U ovom trenutku na jednog našeg umirovljenika dolazi 1,44 uposlena. Od 222 tisuće nezaposlenih, svaki sedmi je star iznad 55 godina, pri čemu polovica nema nikakvo zanimanje ili zanat.

Konstantan pad poroda i starenje stanovništva smanjuje potencijal za ekonomski rast i povećava socijalne transfere države, a jedna je opcija i produženje radnog vijeka.

Stručnjaci predlažu izradu nacionalnog strateškog dokumenta koji bi temeljito tretirao problem uz punu potporu sindikata i poslodavaca.


Pomicanje granica i pad standarda

zamišljenPomicanje granice za umirovljenje, kad god bilo, vjerovatno neće odmah pasti na plodno tlo kod nas. Zato bi fleksibilizacija sustava odlaska u mirovinu, uz uvođenje financijske koristi za one koji ostanu raditi, mogla biti prihvatljiva opcija.

Većina europskih zemalja zadnjh godina susreće se sa promjenama demografskih i gospodarskih pretpostavki, što za sobom povlači i procese starenja stanovništva.

U Hrvatskoj je najveći skok u ekonomskoj dobnoj strukturi žitelja zabilježen između 1991. i 2001., a prema posljednjem popisu prosječna je starost naših državljana 39,7 godina. Udio onih iznad 65 ljeta u životnom kalendaru izjednačio se sa 15,6 posto udjela mladih ispod 14 godina.

Na tržištu rada u RH danas je 1, 6 milijuna osoba, a procjenjuje se da bi 2050. ta brojka trebala pasti na 1, 1 miljun osiguranika.

Takvo stanje disbalansa uvest će zemlju u međugeneracijski konflikt s upitnim zadovoljenjem troškova iz prihoda rada. To bi moglo utjecati na fiskalna kretanja kapitala, nekretnina, roba, bilancu plaćanja i pad životnog standarda.


Goethe, Faust i Miroslav Radman

U idućih pet ili 10 godina hrvatska prosječna dob će, zbog demografskog minusa, toliko porasti da će Vlada morati računati s produljenjem radnog vijeka na 70 ili čak 80, a starijima ćemo nazivati tek one iznad 90 godina, vrlo ozbiljno smatra Dr. Mate Ljubičić iz HZZO- a.

Radman i ÐikićČak i da nije upitan opstanak i budžet mirovinskih fondova, aktivan život, uz niz drugih prevencija, važan su faktor kvalitetnijeg starenja, tvrdi Miroslav Radman.

Slanje u mirovinu sa samo 65 godina, u današnje vrijeme modernog zdravstva, tvrdi, nema nikakvog smisla i bacanje je resursa. U toj dobi, smatra, čovjek je iskustveno jako bogat. Ako je uz to i živ po imaginaciji imamo nečije znanje i motivaciju na kvadrat.

Nema razloga da netko prestane raditi jer netko drugi drži da je star

Uostalom, Goethe je napisao Fausta sa 70 i nešto godina. U svijetu je to danas rutina, pa znanstvenici iznad 65 godina, ali i sa 80, zaključuje akademik iz Splita, odlaze u Kaliforniju i stvaraju nove vrhunske karijere unutar najpoznatijih instituta.

Premda je dugovječnost evolucijska prednost koja nam je dala mnogo više vremena za sve o čemu su naši preci mogli tek sanjati, produljenje životnog vijeka drastično je povećalo troškove društva koje sve teže podnosi teret zbrinjavanja osoba koje izlaze iz procesa rada.

Produljenje radnog vremena metoda je kojom europske zemlje kane riješiti nastali problem, unatoč poteškoćama.

Pomicanje granice umirovljenje kod nas osjetljiva je tema za svaku vlast jer se na prste mogu izbrojati birači kojima se radi u sedemdestima.

čovjek


Vladin bauštelac i kirurg djedica

Produljenje radnog vijeka na 68 ili 70 godina, kako predlažu Vlada i Svjetska banka, ne dolazi u obzir jer nisu iste mogućnosti radnog doprinosa nekog tko se penje na skelu primjerice sa 50, 55 ili 65 godina.

Kod nas je u ukupnom broju nezaposlenih trećina jako mladih koji će, ako starijima odgodimo umirovljenje, dulje čekati posao nego sada. To znači da će se tada teže odlučivati na osnivanje obitelji i duže ostajati na skrbi roditelja. Oni onda i kada se zaposle, teško mogu ostvariti puni staž i punu mirovinu, pa se time samo stvaraju novi umirovljenici sa umanjenim mirovinama, veli Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Biste li pustili 67-godišnjem kirurgu da vas operira, upitao je i zaključio kako za zdravlji temelj mirovinskog sustava treba samo povisiti plaće i otvoriti nova radna mjesta. 
 

Povezani članci

Who's Online

We have 260 guests and one member online

  • admin