Gdje je nestao čovjek

don Ivan GrubišićKriza neoliberalizma je evidentna i nije je više potrebno stavljati pod upitnik, budući da se ne očituje samo u sferi gospodarstva, već su u globalnoj krizi i cjelokupni svjetski sustavi odgoja i obrazovanja. Došli smo u slijepu ulicu iz koje treba tražiti nove izlaze u svjetskoj politici i gospodarstvu. Zgrada grubog kapitalizma temeljila se na profitu, tržištu, zaradi i interesu, odnosno nije imala dovoljno humanosti da bi je ona držala na okupu. Mislim da treba početi od čovjeka, a osloboditi se povijesnih predrasuda, kazao je dr. don Ivan Grubišić na tribini Kriza neoliberalizma - Neoliberalna ideologija nakon 2008." ...

O GLOBALNOJ KRIZI NEOLIBERALIZMA I NJEZINIM GLOBALNIM UZROCIMA

Gdje je nestao čovjek

Zgrada grubog kapitalizma temeljila se na profitu, tržištu, zaradi i interesu, odnosno nije imala dovoljno humanosti da bi je ona držala na okupu. Treba početi od čovjeka, a osloboditi se povijesnih predrasuda

Piše: Petar Dorić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Gdje je nestao čovjek?Čovjek ne smije biti sredstvo nego cilj, jer kada riješimo potrebe malog čovjeka, riješit ćemo i potrebe cijelog društva.

Rekao je ovo dr. don Ivan Grubišić iz Splita na tribini „Kriza neoliberalizma - Neoliberalna ideologija nakon 2008.", na kojoj su, u organizaciji Centra za politološka istraživanja (CPI), sudjelovali i mr. Zoran Malenica, dr. Mislav Kukoč i dr. Anđelko Milardović.

Sociolog dr. don Ivan Grubišić pozvao se na teoretičara Hansa Kinga, autora teorije „svjetskog ethosa" kao sustava vrijednosti dovoljno globalnog da bi bio općeprihvaćen, te socijalne vizije Vaclava Havela, kineskog filozofa Konfucija, kao i brojne biblijske interpretacije.

Prema mr. Zoranu Malenici, za razumijevanje današnje globalne krize neoliberalizma potrebno je osvrnuti se na rasprave od prije dva desetljeća, kada su se uspoređivali sustavi kapitalizma i socijalizma, te se završilo „idiličnim krajem povijesti" Francisa Fukuyame.

Malenica smatra da je sadašnja kriza uzrokovana dominacijom tzv. anglo-saksonskog ili američkog oblika kapitalizma nad tzv. rajnsko-japanskim oblikom, koji nije samo uvažavao nego se i temeljio na nekim osnovnim socijalnim elementima.
 

Uloga države

„Prema prvome modelu, zaposlenička plaća je jednaka onoj vrijednosti koje ima trenutačno na tržištu. Drugi model, u plaću obračunava npr. godine radnog staža i obračunava je prema socijalnim i kolektivnim ugovorima. Prevladavanjem prvog, neoliberalnijeg oblika kapitalizma nad drugim opala je uloga države kao korektivnog instrumenta, a otvoren je put nadnacionalnim kompanijama koje uživaju u niskoporeznim zonama", kaže Zoran Malenica.

Ovaj splitski sociolog tvrdi da je početak neoliberalizma u godinama dolaska na vlast američkog predsjednika Ronalda Reagana, te da je procesu znatno pomogla neaktivnost sindikata i demokratske ljevice u devedesetim godinama.

Prema Malenici, isprazno se očekivalo kako će bivše socijalističke zemlje inkorporirati demokratske sustave vrijednosti, kao što ni danas nije vjerojatno kako će doći do globalne promjene društvenih sustava.

don Ivan Grubišić
Don Ivan Grubišić

Dr. Anđelko Milardović, voditelj CPI-a, prije spomenutom modelu njemačko-japanskog „socijalnog kapitlizma" suprotstavio je model tzv. Chicago škole neoliberalizma, odnosno „tržišni fundamentalizam", istvojetnog ishoda kao i kod mr. Malenice.

Ekonomski neoliberalizam izazvao je politički neokonzervativizam, a do paradoksa je došlo kada su socijalno-demokratske stranke prihvatile neoliberalizam. Sve su stranke sada ukrcane u isti čamac, došlo je do svojevrsnog izjednačavanja.

Neokonzervativci danas za 700 milijardi dolara postaju socijalisti, no ne pomažu oni običnim građanima, nego bankarima koji i jesu uzrokovali krizu", rekao je dr. Anđelko Milardović.

Dr. Mislav Kukoč iz Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" tvrdi kako je riječ o krizi neoliberalne globalizacije kao još uvijek nezavršene epohe, pozitivnih i negativnih pojavnih oblika.


Libertarijalizam

Globalizaciju možemo uočiti kroz postojanje univerzalnih proizvoda zbog kojih više nije potrebno ići u Trst u šoping jer se nalaze u prvom obližnjem šoping-centru. Krizu uočavamo pojavama novih razlika u cijenama, zbog kojih ćemo možda opet biti prisiljeni ići u inozemstvo po robu široke potrošnje."

Dr. Mislav Kukoč smatra „libertarijalizam" ekstremnim oblikom liberalizma, a definira ga nepostojanjem državnog nadzora nad transnacionalnim kapitalom koji bježi u "porezne rajeve".

Prema dr. Kukoču, ideologija neoliberalizma zasniva se na deregulaciji, odnosno vjerovanju kako samo tržište može sebe regulirati, pri čemu se pohlepa smatra poželjnom jer potiče ambiciju i inovaciju.

„Teoretičarima je bilo jasno da kriza neoliberalizma stiže i da se mora dogoditi, kao što sada stiže regulacija umjesto deregulacije. Potrebna nam je humanizacija globalizacije, odnosno stavljanje pod demokratski nadzor i etički dodatak", rekao je dr. Mislav Kukoč.

Ideologija neoliberalizma zasniva se na deregulaciji, odnosno vjerovanju kako samo tržište može sebe regulirati, pri čemu se pohlepa smatra poželjnom

Prema dr. Kukoču, ekonomska je kriza u Hrvatskoj neizbježna zbog velikog vanjskog duga, nerazmjera između uvoza i izvoza, neproizvodnoga gospodarstva i očekujućeg pada zarade od turizma.

Hrvatska bi, prema ovom predavaču, lakše podnijela krizu kao članica EU-a, jer je lakše umanjiti posljedice krize u većem skupu država.

Povezani članci

Who's Online

We have 333 guests and no members online