Balkan i srednja Europa - iduće velike žrtve gospodarske krize

Iduća velika žrtva svjetske gospodarske krize - nakon Amerike - bit će Balkan, srednja Europa i Baltik, preko kojih će se kriza, najesen, preliti na cijelu Europsku uniju, i osobito na njezine najrazvijenije zemlje u "staroj Europi". S tim su se potkraj ovog tjedna složili svi vodeći analitičari u Americi i Europi, nakon što su panični austrijski plan - za spašavanje austrijskih, talijanskih, švedskih i grčkih banaka, koje su pozajmile enormne svote komitentima od vrha Baltika, preko Mitteleurope do dna Balkana, pa sad vide da ih najmanje petina neće biti naplativa - zasad odbili i Bruxelles i Berlin. I, ne samo da to neće biti kratkotrajna, lako rješiva recesija, ili kratkotrajna depresija - piše Ivo Jakovljević u Novom Listu - nego će po svemu sudeći to biti višegodišnja privredna depresija, što će cijelu "drugu Europu" (a osobito Hrvatsku, koja je sve strateške karte stavila na priključivanje Uniji), baciti na koljena ...

Balkan i srednja Europa - iduće velike žrtve gospodarske krize

Piše: Ivo Jakovljević / Novi List
Izvor: Novi List

Svjetska banka očekuje da će Hrvatska ove godine zabilježiti pad gospodarske aktivnosti od najmanje 1,5 posto, no i ta se stopa još preispituje, jer se još ne zna koliki će biti pad vanjske potražnje, a time i hrvatskog izvoza, kada će se oporaviti financijsko tržište niti kada će privatni kapital postati manje osjetljiv na rizik i krenuti u nove akvizicije i investicije, rekla je u petak glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, Sanja Mađarević Šujster.

Hrvatska je, naime, za zaduživanje u inozemstvu, sve do kraja prošle godine imala dobar pristup stranim tržištima, uslijed čega je u 2008. vanjski dug povećan 17,5 posto, dvostruko više nego godinu ranije.

No, uslijed krize je trošak zaduživanja za Hrvatsku, kao i za razvijene zemlje, danas četiri puta veći nego prije godinu dana, zbog čega u Svjetskoj banci ove godine očekuju preokret, te veće oslanjanje države na financiranje na domaćem tržištu (koje bi trebalo "ostaviti" za financiranje domaćih kompanija, op.ur.).

Hrvatsku u 2009. očekuje otplata dugova i kamata u visini 21 posto BDP-a, nakon 8,9 posto BDP-a u prošloj godini, što je najviši iznos dosad, koji svjedoči o tome da je i Hrvatska potonula u dužničku krizu.


Balkan pred višegodišnjom depresijom

Recesija u istočnoeuropskim zemljama bit će ozbiljnija nego u drugim regijama, zbog velikih neravnoteža, i podvrgnut će pritisku rejtinge lokalnih banaka i njihovih matičnih banaka na Zapadu, objavila je agencija za kreditni rejting Moody's.

Kombinacija povećanih rezervacija za loša potraživanja, rast bankovnih troškova zaduživanja i pad tečajeva, pritisnut će profitabilnost banaka i pridonijeti eroziji njihove kapitalne osnovice.

Nagrižena financijska snaga istočnoeuropskih ogranaka ima negativan 'prelijevajući' efekt na njihove matične kuće u zapadnoj Europi, ističu u Moody'su.

Većina zapadnih banaka aktivnih u toj regiji ima imovinu u nizu zemalja i mogle bi postati selektivnije pri financiranju svojih podružnica, što bi dodatno pojačalo rizik za slabije zemlje, napominju u Moody'su. Usprkos
tome, banke imaju motiva da nastave financirati svoje podružnice u istočnoj Europi.

Naime, odluka krovne banke o povlačenju iz jedne zemlje mogla bi narušiti povjerenje klijenata u drugu zemlju, te prouzročiti odvojene štete, podsjećaju u Moody'su.

Zapadnoeuropske banke na čelu s talijanskim UniCreditom, austrijskima Erste Group i Raiffeisen te francuskim Societe Generaleom, pokupovale su proteklih godina većinu banaka u istočnoj Europi, kako bi ostvarile korist od snažnog rasta kredita, koji je bio pokretačka snaga gospodarskog procvata u regiji.


Hrvatska na infuziji

HNB - u najnovijoj analizi - procjenjuje da će deficit tekućeg računa platne bilance u 2008. biti oko 4,5 milijardi eura, ili 11 posto BDP-a, podsjećajući da je iŽeljko Rohatinskinozemni dug krajem prošle godine dosegnuo 39 milijardi eura ili 94 posto BDP-a.

Kao krupna ograničenja naveo je i pad izvozne potražnje, bitno smanjenje izravnih inozemnih ulaganja, pitanje u kojoj će mjeri poduzeća moći reprogramirati svoj vanjski dug u ovoj godini, te visoke otplate inozemnog duga.

U ovoj godini treba vratiti 12,8 milijardi eura glavnice i oko milijardu eura kamate, što je otprilike trećina BDP-a, rekao je na posebno sazvanoj konferenciji za novinare, guverner Željko Rohatinski, podsjetivši da bitnu ulogu imaju kretanja u financijskom sektoru i ostvarivanje dva cilja: stabilnost financijskog sustava i tečaja kune.

Europska unija u srijedu je izrazila zabrinutost zbog slabljenja valuta u istočnoeuropskim zemljama, koje nisu članice eurozone, kao i nekih susjednih zemalja u regiji, uključujući Hrvatsku.

Povjerenik EU za gospodarsku i monetarnu politiku, Joaquin Almunia, kazao je - prenosi Hina - kako ga zabrinjava stanje banaka u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi, pri čemu je posebno ukazao na Rumunjsku, te zemlje koje još nisu članice EU: Ukrajinu, Hrvatsku i Srbiju.

Predstavljajući Komisijinu procjenu srednjoročnih fiskalnih planova zemalja EU, Almunia je izrazio spremnost Unije da pomogne tim zemljama, naglasivši međutim kako bi ona bila drugačija za zemlje članice i one koje to nisu.


Panika seli u Njemačku

Panika se prošlih dana prenijela na većinu europskih zemalja, nakon što je i analiza Strafora, od 17. veljače, pokazala da su "u banani", ne samo Hrvatska, nego ponajviše austrijske banke, koje su zemljama srednje i istočne Europe pozajmile iznos u protuvrijednosti od 75 posto austrijskog godišnjeg bruto-proizvoda, a za njima i talijanski UniCredit i Intesa, koji su, skupa, Mitteleuropi i Balkanu pozajmili protuvrijednost veću od 50 posto talijanskoga BDP-a!

Podjednako tako, švedske su se banke preigrale na Baltiku, kao i grčke na Balkanu. Sve su se uhvatile za glavu, kad su prije koji dan procijenile da su izgledi, da im se vrati pozajmljeno s kamatama do temelja uzdrmani, i da već mogu zaboraviti na najmanje jednu petinu svojih zajmova!

Jednu trećinu moći će preobraziti u nekretnine (na temelju hipotekarnih kredita), ali kome će to, uz čije kredite, i po kojim cijenama, preprodati?

Panika se začudo još nije prelila u Hrvatsku, koja mašta da bi idućeg ljeta od inozemnih turista mogla zaraditi toliko, da može uredno vraćati enormu ratu dospjeloga vanjskog duga.

No, samo od početka kolovoza lani do jučer poljski je zlot prema euru otklizao čak 45 posto, mađarska forinta 27, srbijanski dinar 23, a rumunjski lej 15 posto, što se preslikalo i na hrvatsko tržište, preko kune, čiji je tečaj još koliko-toliko vezan uz euro.

Dakle, Hrvatska može zaboraviti da bi na račun turista iz bankrotiranih zemalja mogla vraćati sve svoje dospjele inozemne dugove, pogotovo stoga što hrvatski izvoz, kojemu se zatvara prezahtjevno tržište Unije, više nema što dodatnog tražiti niti na tržištima najzaostalijih zemalja Balkana, koje su u kolapsu.

Povezani članci

Who's Online

We have 164 guests and no members online