Mladi bi sigurnu plaću i fiksnu satnicu u nekoj javnoj tvrtki (i tata bi sine :-)
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 31 Svibanj 2009
- Čitanja: 5136

OKRUGLI STOL O MLADIMA I PERSPEKTIVAMA ZAPOŠLJAVANJA
Mladi bi sigurnu plaću i fiksnu satnicu u nekoj javnoj tvrtki
Studenti splitskih fakulteta koji su sudjelovali u raspravi na okruglom stolu u u budućnosti se vide u nekoj državnoj firmi, sa sigurnom plaćom, fiksnim radnim vremenom i točnim opisom posla
Piše: Magdalena Družijanić / Slobodna Dalmacija
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX
Izvor: Slobodna Dalmacija
Naslijeđe socijalizma
Kod nas se još uvijek osjeća naslijeđe socijalizma, kada su se drugi brinuli za nas, kazao je Pražan, a glavna uzrečica naših ljudi je “Ma tko će meni dati takav posao“.
Pražen se osvrnuo i na krivi pristup mladih ljudi prilikom prijavljivanja za natječaje za posao.- Njih 70 posto, barem ovih što su bili kod mene, ne zna napraviti životopis, prepisuju jedni od drugih jedne te iste šprance, a kad ih pitam zašto bi željeli taj posao, oni rečenicu počnu sa “pa... Ako ih pitam čime se Gideon bavi, oni kažu da nisu stigli otići na internetske stranice i pogledati – govori Pražan.
Nedostaje specijalizirani i kvalitatan kadar
Hrvatskoj, istakao je, nedostaje i kvalitetnog ljudskog kadra za specifičan posao, jer velika većina najčešće završi neki opći smjer. U prilog tome, nastavio je dalje Renato Jerončić, govori i podatak što je recimo malo koji Hrvat na poziciji menadžera u hotelu.
- Sjećam se jednog razgovora u većem društvu, kada je jedan stranac tražio direktora hotela, s 10 godina iskustva i pet svjetskih jezika. Rekao sam im da stave oglas na ploču HZZ-a pa su se počeli smijati – tvrdi Jerončić i dodaje da je to zapravo istina, jako je malo takvih u Hrvatskoj pa je kadar morao dovesti iz inozemstva.
Željana Kalaš osvrnula se na gradski program djelovanja za mlade koji je već neko vrijeme aktivan na razini grada Splita, a od ukupno 99 mjera, odnosno osam skupina, zabrinjavajuće je što su, kazala je, mladi najmanje interesa pokazali za zapošljavanje i poduzetništvo, a najviše za slobodno vrijeme.
Tek dva posto zaposlenih ulaže u sebe
Iako se čini da su problem nezaposleni kojih je u našoj županiji svaki drugi, to su upravo zaposleni, koji jednom kad se zaposle, više ne ulažu u sebe. Onih koji se koriste bilo kojim oblikom cjeloživotnog obrazovanja u Splitsko-dalmatinskoj županiji samo je dva posto, a to je poražavajuće – kaže Jerončić.