Novosti Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo 2017-10-20T10:34:14+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Doing bussiness in Croatia: Prihodi privatni, gubici društveni 2017-10-18T10:57:13+00:00 2017-10-18T10:57:13+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24799-doing-bussiness-in-croatia-prihodi-privatni-gubici-drustveni Josip Novosel / Flash.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/business.jpg" style="width: 250px; height: 283px; margin: 4px 8px; float: left;" />Porezna uprava vidi manjak od jedne kune u pekari, ali ne vidi manjak od 15 milijardi kuna u Agrokoru! WTF? Svi se sjećamo kako je<strong> Slavko Linić</strong> terorizirao male poduzetnike i zatvarao im firme i obrte zbog manjka od nekoliko kuna u kasi. Obične ljude je tretirao kao najveće kriminalce i prikazivao to kao veliki uspjeh pravne države. Za isto to vrijeme su se krale milijarde kuna iz Agrokora, a država se pravila slijepa. <strong>SDP </strong>i <strong>HDZ </strong>su sve ove godine odobravali <strong>kriminal u Agrokoru</strong> zajedno s HNB-om, HANF-om, HBOR-om, revizorskim kućama, DORH-om i poreznom upravom. Vlada sada planira formirati istražno povjerenstvo u kojem će sjediti ljudi koji o porezima i financijama maltene nemaju blage veze. Za&scaron;to plaćamo poreznu upravu kad se mora formirati istražno povjerenstvo da obavi ne&scaron;to za &scaron;to su poreznici već plaćeni da obave? Sjećate li se da je ikad neko povjerenstvo otkrilo ne&scaron;to i da je nakon toga netko za to kazneno odgovarao? <strong>Ivica Todorić</strong> ne može zavr&scaron;iti u zatvoru jer bi onda pola sada&scaron;nje i biv&scaron;ih <strong>Vlada </strong>moralo ići u zatvor zajedno s kompletnim vrhom <strong>DORH</strong>-a, <strong>HNB</strong>-a, <strong>HANFE</strong>, <strong>HBOR</strong>-a, <strong>porezne </strong>i svih <strong>revizorskih kuća</strong> koje su obavljale reviziju u Agrokoru. U Hrvatskoj su prihodi uvijek privatni, a tro&scaron;kovi dru&scaron;tveni. Kazneni progon je namjenjen samo za siroma&scaron;ne građane ove zemlje. &rdquo;Eliti&rdquo; je dovoljno da na sudu kažu da se ne sjećaju, da su to politička podmetanja ili da nisu ni&scaron;ta znali o tome i oslobođeni su bilo kakve kaznene odgovornosti.<br /> <br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp; -&nbsp; <strong>Josip Novosel, <a href="https://flash.hr/2017/10/porezna-vidi-manjak-od-jedne-kune-u-pekari-ali-ne-vidi-manjak-od-15-milijardi-kuna-u-agrokoru/" target="_blank">Flash.hr</a></strong></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/business.jpg" style="width: 250px; height: 283px; margin: 4px 8px; float: left;" />Porezna uprava vidi manjak od jedne kune u pekari, ali ne vidi manjak od 15 milijardi kuna u Agrokoru! WTF? Svi se sjećamo kako je<strong> Slavko Linić</strong> terorizirao male poduzetnike i zatvarao im firme i obrte zbog manjka od nekoliko kuna u kasi. Obične ljude je tretirao kao najveće kriminalce i prikazivao to kao veliki uspjeh pravne države. Za isto to vrijeme su se krale milijarde kuna iz Agrokora, a država se pravila slijepa. <strong>SDP </strong>i <strong>HDZ </strong>su sve ove godine odobravali <strong>kriminal u Agrokoru</strong> zajedno s HNB-om, HANF-om, HBOR-om, revizorskim kućama, DORH-om i poreznom upravom. Vlada sada planira formirati istražno povjerenstvo u kojem će sjediti ljudi koji o porezima i financijama maltene nemaju blage veze. Za&scaron;to plaćamo poreznu upravu kad se mora formirati istražno povjerenstvo da obavi ne&scaron;to za &scaron;to su poreznici već plaćeni da obave? Sjećate li se da je ikad neko povjerenstvo otkrilo ne&scaron;to i da je nakon toga netko za to kazneno odgovarao? <strong>Ivica Todorić</strong> ne može zavr&scaron;iti u zatvoru jer bi onda pola sada&scaron;nje i biv&scaron;ih <strong>Vlada </strong>moralo ići u zatvor zajedno s kompletnim vrhom <strong>DORH</strong>-a, <strong>HNB</strong>-a, <strong>HANFE</strong>, <strong>HBOR</strong>-a, <strong>porezne </strong>i svih <strong>revizorskih kuća</strong> koje su obavljale reviziju u Agrokoru. U Hrvatskoj su prihodi uvijek privatni, a tro&scaron;kovi dru&scaron;tveni. Kazneni progon je namjenjen samo za siroma&scaron;ne građane ove zemlje. &rdquo;Eliti&rdquo; je dovoljno da na sudu kažu da se ne sjećaju, da su to politička podmetanja ili da nisu ni&scaron;ta znali o tome i oslobođeni su bilo kakve kaznene odgovornosti.<br /> <br /> &nbsp;&nbsp;&nbsp; -&nbsp; <strong>Josip Novosel, <a href="https://flash.hr/2017/10/porezna-vidi-manjak-od-jedne-kune-u-pekari-ali-ne-vidi-manjak-od-15-milijardi-kuna-u-agrokoru/" target="_blank">Flash.hr</a></strong></p> </div> Valjalo je otići iz Žilića dvora do Danske da bi se vratio doma i radio u najatraktivnijoj firmi u ovom dijelu Europe 2017-10-18T05:03:20+00:00 2017-10-18T05:03:20+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24815-valjalo-je-otici-iz-zilica-dvora-do-danske-da-bi-se-vratio-doma-i-radio-u-najatraktivnijoj-firmi-u-ovom-dijelu-europe Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/tonci_zilic3.jpg" style="width: 600px; height: 382px;" /></p> <p> Nova jurilica <strong>Mate Rimca</strong> nosi radni naziv <strong>Concept Two</strong> ili skraćeno C2, doznaje <a href="http://www.poslovni.hr/hrvatska/dalic-od-ek-trazi-jos-novca-za-rd-333288" target="_blank">Poslovni dnevnik</a>. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj. Tvrtki <strong><a href="http://www.rimac-automobili.com" target="_blank">Rimac automobili</a></strong> je cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i ovdje izgraditi tvornicu automobila. Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (&ldquo;Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja&rdquo;) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna). Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&amp;D projekt hrvatske industrije i najveći koji je pro&scaron;ao cjelokupnu IRI proceduru. Tvrtka je nedavno objavila da traži <strong>djelatnike </strong>na <a href="http://www.rimac-automobili.com/en/company/careers/" target="_blank">100-tinjak ogla&scaron;enih radnih mjesta</a>.<br /> <br /> Tko zna, možda će jedno od njih, mjesto razvijatelja softvera, uskoro pripasti i na&scaron;em mladom sumje&scaron;taninu <strong>Tonću Žiliću</strong> (21) koji je nakon zavr&scaron;ene Tehničke &scaron;kole za strojarstvo i mehatroniku <strong>Split</strong>, uspje&scaron;no studirao ICT tehnologije na sveučili&scaron;tu VIA u <strong>Horsensu</strong>, <strong>Danska</strong>, te je sada upravo na posljednjem semestru studija, na studentskoj praksi u domovini(!), u tvrtci<strong> Rimac Automobili</strong> u <strong>Svetoj Nedjelji</strong> kod Zagreba, gdje uči i naporno radi na razvoju &quot;pozadinskog&quot; (&quot;backend&quot;) softvera, mahom u <strong>Java</strong> tehnologijama (Spring, Spring Boot, Influx DB,..) za brojne module koje tvrtka razvija i ugrađuje u svoje proizvode i gotova rje&scaron;enja koje prodaje drugim tvrtkama koje ulaze ili su već u iznimno zanimljivoj high-tech areni električnih vozila i automobilskih rje&scaron;enja (hrvatske) sutra&scaron;njice.<br /> <br /> Eto, valjalo je otići iz <strong>Žilića dvora</strong> do <strong>Danske </strong>da bi se vratio doma i radio u najatraktivnijoj firmi (u ovom dijelu Europe) za mlade ICT inženjere koji se &quot;ne boje&quot; hardvera i umjesto &quot;električnih janjaca&quot; sanjaju samovozeće automobile &quot;Made in Croatia&quot; kako nečujno jezde povi&scaron;e Jesenica,<strong> Dugog Rata</strong>, na brzoj cesti Split-Omi&scaron;.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/tonci_zilic3.jpg" style="width: 600px; height: 382px;" /></p> <p> Nova jurilica <strong>Mate Rimca</strong> nosi radni naziv <strong>Concept Two</strong> ili skraćeno C2, doznaje <a href="http://www.poslovni.hr/hrvatska/dalic-od-ek-trazi-jos-novca-za-rd-333288" target="_blank">Poslovni dnevnik</a>. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj. Tvrtki <strong><a href="http://www.rimac-automobili.com" target="_blank">Rimac automobili</a></strong> je cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i ovdje izgraditi tvornicu automobila. Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (&ldquo;Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja&rdquo;) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna). Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&amp;D projekt hrvatske industrije i najveći koji je pro&scaron;ao cjelokupnu IRI proceduru. Tvrtka je nedavno objavila da traži <strong>djelatnike </strong>na <a href="http://www.rimac-automobili.com/en/company/careers/" target="_blank">100-tinjak ogla&scaron;enih radnih mjesta</a>.<br /> <br /> Tko zna, možda će jedno od njih, mjesto razvijatelja softvera, uskoro pripasti i na&scaron;em mladom sumje&scaron;taninu <strong>Tonću Žiliću</strong> (21) koji je nakon zavr&scaron;ene Tehničke &scaron;kole za strojarstvo i mehatroniku <strong>Split</strong>, uspje&scaron;no studirao ICT tehnologije na sveučili&scaron;tu VIA u <strong>Horsensu</strong>, <strong>Danska</strong>, te je sada upravo na posljednjem semestru studija, na studentskoj praksi u domovini(!), u tvrtci<strong> Rimac Automobili</strong> u <strong>Svetoj Nedjelji</strong> kod Zagreba, gdje uči i naporno radi na razvoju &quot;pozadinskog&quot; (&quot;backend&quot;) softvera, mahom u <strong>Java</strong> tehnologijama (Spring, Spring Boot, Influx DB,..) za brojne module koje tvrtka razvija i ugrađuje u svoje proizvode i gotova rje&scaron;enja koje prodaje drugim tvrtkama koje ulaze ili su već u iznimno zanimljivoj high-tech areni električnih vozila i automobilskih rje&scaron;enja (hrvatske) sutra&scaron;njice.<br /> <br /> Eto, valjalo je otići iz <strong>Žilića dvora</strong> do <strong>Danske </strong>da bi se vratio doma i radio u najatraktivnijoj firmi (u ovom dijelu Europe) za mlade ICT inženjere koji se &quot;ne boje&quot; hardvera i umjesto &quot;električnih janjaca&quot; sanjaju samovozeće automobile &quot;Made in Croatia&quot; kako nečujno jezde povi&scaron;e Jesenica,<strong> Dugog Rata</strong>, na brzoj cesti Split-Omi&scaron;.</p> </div> Splitska tvrtka Profico među 50 najbrže rastućih tech kompanija u srednjoj Europi 2017-10-17T23:31:36+00:00 2017-10-17T23:31:36+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24816-splitska-tvrtka-profico-medu-50-najbrze-rastucih-tech-kompanija-u-srednjoj-europi MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/gospodarstvo/informaticar.jpg" style="width: 250px; height: 162px; margin: 4px 8px; float: left;" />Konzultantska kuća <strong>Deloitte </strong>objavila je popis 50 najbrže rastućih tehnolo&scaron;kih kompanija iz zemalja Srednje Europe. Splitska IT tvrtka <strong>Profico </strong>na&scaron;la se na 28. mjestu popisa (4. po rastu u Hrvatskoj), &scaron;to je prvi put u povijesti objava &quot;Deloitte Technology Fast 50 CE&quot; da se na ovom prestižnom popisu na&scaron;la i jedna tvrtka iz Splita. Čestitam kolegama!<br /> Napomenimo jo&scaron; da se na ovogodi&scaron;njem popisu na&scaron;lo osam tvrtki iz Hrvatske, mahom iz IT sektora. 4. na popisu je <strong>Rimac automobili</strong> (Sveta Nedjelja), 22. <strong>Code Consulting </strong>(Vukovar), 25. <strong>Telum </strong>(Zadar), 28. <strong>Profico </strong>(Split), 35. <strong>Undabot </strong>(Zagreb), 40. <strong>Hangar 18</strong> (Koprivnica), 45. <strong>Gauss </strong>(Vukovar) i 49. <strong>Infinum</strong> (Karlovac).<br /> Nema jo&scaron; nikog iz Omi&scaron;a ili Dugog Rata, valjda ne zadugo :-))</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/gospodarstvo/informaticar.jpg" style="width: 250px; height: 162px; margin: 4px 8px; float: left;" />Konzultantska kuća <strong>Deloitte </strong>objavila je popis 50 najbrže rastućih tehnolo&scaron;kih kompanija iz zemalja Srednje Europe. Splitska IT tvrtka <strong>Profico </strong>na&scaron;la se na 28. mjestu popisa (4. po rastu u Hrvatskoj), &scaron;to je prvi put u povijesti objava &quot;Deloitte Technology Fast 50 CE&quot; da se na ovom prestižnom popisu na&scaron;la i jedna tvrtka iz Splita. Čestitam kolegama!<br /> Napomenimo jo&scaron; da se na ovogodi&scaron;njem popisu na&scaron;lo osam tvrtki iz Hrvatske, mahom iz IT sektora. 4. na popisu je <strong>Rimac automobili</strong> (Sveta Nedjelja), 22. <strong>Code Consulting </strong>(Vukovar), 25. <strong>Telum </strong>(Zadar), 28. <strong>Profico </strong>(Split), 35. <strong>Undabot </strong>(Zagreb), 40. <strong>Hangar 18</strong> (Koprivnica), 45. <strong>Gauss </strong>(Vukovar) i 49. <strong>Infinum</strong> (Karlovac).<br /> Nema jo&scaron; nikog iz Omi&scaron;a ili Dugog Rata, valjda ne zadugo :-))</p> </div> Rođendanska akcija u dućanima Galeba 2017-10-17T20:30:47+00:00 2017-10-17T20:30:47+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24810-rodendanska-akcija-u-ducanima-galeba MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_09/galeb(1).jpg" style="width: 250px; height: 234px; margin: 4px 8px; float: left;" />Prigodom rođendana <strong>trikotaže Galeb</strong> kupce do kraja listopada očekuje<strong> akcija &#39;3+1 gratis&#39; </strong>na cijeli Galebov asortiman. Posjetite najbliži Galeb dućan i potražite najnovije modele iz nove kolekcije jesen/zima - kvalitetne, udobne i moderne trenirke, majice i pidžame za cijelu obitelj - poručuju iz poznate omi&scaron;ke tvrtke. - Iskoristite priliku - odjenite se kvalitetno, a povoljno. Pronađite za sebe ne&scaron;to iz &scaron;irokog asortimana brendova <strong>Galeb</strong>, <strong>Adriatic</strong>, <strong>GLB </strong>i odjenite se u zdrav i kvalitetan hrvatski proizvod.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_09/galeb(1).jpg" style="width: 250px; height: 234px; margin: 4px 8px; float: left;" />Prigodom rođendana <strong>trikotaže Galeb</strong> kupce do kraja listopada očekuje<strong> akcija &#39;3+1 gratis&#39; </strong>na cijeli Galebov asortiman. Posjetite najbliži Galeb dućan i potražite najnovije modele iz nove kolekcije jesen/zima - kvalitetne, udobne i moderne trenirke, majice i pidžame za cijelu obitelj - poručuju iz poznate omi&scaron;ke tvrtke. - Iskoristite priliku - odjenite se kvalitetno, a povoljno. Pronađite za sebe ne&scaron;to iz &scaron;irokog asortimana brendova <strong>Galeb</strong>, <strong>Adriatic</strong>, <strong>GLB </strong>i odjenite se u zdrav i kvalitetan hrvatski proizvod.</p> </div> Hrvati nemaju tržišnu ekonomiju nego crony kapitalizam 2017-10-15T13:55:46+00:00 2017-10-15T13:55:46+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24795-hrvati-nemaju-trzisnu-ekonomiju-nego-crony-kapitalizam Mario Nakić / Liberal.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/crony.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dok svjedočimo svakodnevnom prepucavanju preko medija između <strong>Ivice Todorića</strong> i predstavnika aktualne <strong>vlasti</strong>, podizanja kaznenih prijava i najava vi&scaron;emilijunskih tužbi zog slučaja <strong>Agrokor</strong>, mene zanima samo jedno: hoće li hrvatski narod sad napokon shvatiti da Hrvati nisu 1991. pre&scaron;li u trži&scaron;nu ekonomiju nego u kronizam ili ono &scaron;to se na Zapadu zove <strong>crony kapitalizam</strong>, pi&scaron;e <strong>Mario Nakić</strong> na stranicama portala<strong> <u><a href="http://liberal.hr/clanak.php?id=1153" target="_blank">Liberal.hr.</a></u></strong><br /> Ovo će biti jako dobar test za na&scaron;u pravnu državu. Hoće li se odgovornost zaustaviti samo na članovima uprave Agrokora koji su zapravo iskoristili ono &scaron;to im je bilo ponuđeno na stolu ili će institucije proče&scaron;ljati i sve one koji su trebali, a propustili odraditi svoj posao <strong>jednako prema svima?</strong> Kako je Agrokor poslovao, sve nam je jasnije. Međutim, činjenica da je ova inače represivna država cijelo vrijeme žmirila na takvo poslovanje, a u isto vrijeme provodila represiju nad brojnim malim poduzetnicima i obrtnicima je neoprostiva. I ne samo to, Agrokor je uredno povlačio i najveći udio državnih poticaja namijenjenih malim poduzetnicima i poljoprivrednicima. Svaki put kad su seljaci prosvjedovali tražeći veće poticaje, činili su uslugu Ivici Todoriću.. Tako to u <strong>Hrvatskoj </strong>(zasad) ide. Hrvati nemaju<strong> </strong>trži&scaron;nu ekonomiju i vladavini prava nego crony kapitalizam. Nemamo ni &quot;s&quot; od slobodnog trži&scaron;ta, pa nije ni čudo da nas investitori zaobilaze u &scaron;irokom luku, ljudima je jasno da njihova imovina ni poslovanje ovdje nije sigurno dok se vodi <strong>&scaron;arlatanska politika pogodovanja povla&scaron;tenima</strong> na račun ostalih...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/crony.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dok svjedočimo svakodnevnom prepucavanju preko medija između <strong>Ivice Todorića</strong> i predstavnika aktualne <strong>vlasti</strong>, podizanja kaznenih prijava i najava vi&scaron;emilijunskih tužbi zog slučaja <strong>Agrokor</strong>, mene zanima samo jedno: hoće li hrvatski narod sad napokon shvatiti da Hrvati nisu 1991. pre&scaron;li u trži&scaron;nu ekonomiju nego u kronizam ili ono &scaron;to se na Zapadu zove <strong>crony kapitalizam</strong>, pi&scaron;e <strong>Mario Nakić</strong> na stranicama portala<strong> <u><a href="http://liberal.hr/clanak.php?id=1153" target="_blank">Liberal.hr.</a></u></strong><br /> Ovo će biti jako dobar test za na&scaron;u pravnu državu. Hoće li se odgovornost zaustaviti samo na članovima uprave Agrokora koji su zapravo iskoristili ono &scaron;to im je bilo ponuđeno na stolu ili će institucije proče&scaron;ljati i sve one koji su trebali, a propustili odraditi svoj posao <strong>jednako prema svima?</strong> Kako je Agrokor poslovao, sve nam je jasnije. Međutim, činjenica da je ova inače represivna država cijelo vrijeme žmirila na takvo poslovanje, a u isto vrijeme provodila represiju nad brojnim malim poduzetnicima i obrtnicima je neoprostiva. I ne samo to, Agrokor je uredno povlačio i najveći udio državnih poticaja namijenjenih malim poduzetnicima i poljoprivrednicima. Svaki put kad su seljaci prosvjedovali tražeći veće poticaje, činili su uslugu Ivici Todoriću.. Tako to u <strong>Hrvatskoj </strong>(zasad) ide. Hrvati nemaju<strong> </strong>trži&scaron;nu ekonomiju i vladavini prava nego crony kapitalizam. Nemamo ni &quot;s&quot; od slobodnog trži&scaron;ta, pa nije ni čudo da nas investitori zaobilaze u &scaron;irokom luku, ljudima je jasno da njihova imovina ni poslovanje ovdje nije sigurno dok se vodi <strong>&scaron;arlatanska politika pogodovanja povla&scaron;tenima</strong> na račun ostalih...</p> </div> Besplatne radionice za poduzetnike 2017-10-15T11:51:31+00:00 2017-10-15T11:51:31+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24784-besplatne-radionice-za-poduzetnike Poslovni dnevnik mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_08/mladic.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Poduzetnici, obrtnici i svi zainteresirani prijavite se na besplatne poslovne edukacije i interaktivne radionice u Splitu,<strong> 27. listopada</strong> 2017., u Županijskoj komori Split na Rivi, Obala Ante Trumbića 4. <strong>Poslovni uzlet </strong>namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima, no svakako su dobrodo&scaron;li i predstavnici većih kompanija. Edukacija <strong>Kre&scaron;imira Jusupa</strong> iz HT-a o &quot;Cloud uslugama&ldquo; će vas naučiti kako uspje&scaron;no voditi poslovanje i kada niste u uredu, a edukacija gospođe <strong>Željke Marić </strong>iz Hitro.hr-a &quot;Kako pokrenuti svoj vlastiti posao i koji pravni oblik odabrati?&ldquo;. Glavni i zavr&scaron;ni dio dana je dvosatna radionica &quot;Umijeće rada s gostima u ugostiteljstvu i turizmu&ldquo; koju će održati gospodin <strong>Tonči Drlje</strong> iz Visoke &scaron;kole Aspira. Na radionici ćete moći iz prve ruke saznati koja su to očekivanja gostiju i o čemu ovise, kako ostaviti dobar prvi dojam i kakav utjecaj osobni stavovi mogu imati na kvalitetu rada s gostima. No to nije sve..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_08/mladic.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Poduzetnici, obrtnici i svi zainteresirani prijavite se na besplatne poslovne edukacije i interaktivne radionice u Splitu,<strong> 27. listopada</strong> 2017., u Županijskoj komori Split na Rivi, Obala Ante Trumbića 4. <strong>Poslovni uzlet </strong>namijenjen je malim i srednjim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima, no svakako su dobrodo&scaron;li i predstavnici većih kompanija. Edukacija <strong>Kre&scaron;imira Jusupa</strong> iz HT-a o &quot;Cloud uslugama&ldquo; će vas naučiti kako uspje&scaron;no voditi poslovanje i kada niste u uredu, a edukacija gospođe <strong>Željke Marić </strong>iz Hitro.hr-a &quot;Kako pokrenuti svoj vlastiti posao i koji pravni oblik odabrati?&ldquo;. Glavni i zavr&scaron;ni dio dana je dvosatna radionica &quot;Umijeće rada s gostima u ugostiteljstvu i turizmu&ldquo; koju će održati gospodin <strong>Tonči Drlje</strong> iz Visoke &scaron;kole Aspira. Na radionici ćete moći iz prve ruke saznati koja su to očekivanja gostiju i o čemu ovise, kako ostaviti dobar prvi dojam i kakav utjecaj osobni stavovi mogu imati na kvalitetu rada s gostima. No to nije sve..</p> </div> Sabatina 2017. u studenom u Primoštenu 2017-10-14T18:02:23+00:00 2017-10-14T18:02:23+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24567-sabatina-2017-u-studenom-u-primostenu Maslina, SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/kultura/vino.jpg" style="width: 250px; height: 179px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dvadeset i sedmi međunarodni susret vinogradara i vinara <strong>Sabatina 2017. </strong>održat će se od 2. do 5. studenog 2017. u &Scaron;ibensko-kninskoj županiji, u primo&scaron;tenskom <strong>Adriatiq Hotelu Zora</strong>. Sabatina godi&scaron;nje okuplja i povezuje <strong>vinogradare </strong>i <strong>vinare </strong>međusobno, sa strukom, te s ostalim gospodarskim subjektima izravno vezanim za vinogradarstvo i vinarstvo iz Hrvatske i inozemstva. Sabatina je prilika za razmjenu iskustava, povezivanje, informiranje te nove poslovne kontakte i razgovore, a prepoznata je po dinamičnom programu koji, osim stručne edukacije i rasprava u okviru znanstveno-stručnih skupova, uključuje i vođene degustacije vina, praktične radionice, prezentacije u vinogradu, predstavljanje projekata, inovacija i sl. S ciljem promocije te povećanja kvalitete i potro&scaron;nje hrvatskih proizvoda, organizatori iz <strong>Zadružnog saveza Dalmacije</strong> su okupili tim ovla&scaron;tenih stručnjaka koji vr&scaron;e ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, a ocjenjivanje po pojedinim kategorijama vr&scaron;i se u razdoblju 5. &ndash; 20. listopada 2017. U<strong>zorci </strong>vina i/ili jakih alkoholnih pića za ocjenjivanje i prezentaciju u okviru <strong>Sabatine </strong>mogu se dostaviti na nekoliko lokacija, a splitska je Zadružni savez Dalmacije, 21000 Split, Kamila Tončića 4, gdje možete dostaviti <strong>uzorak va&scaron;eg vina </strong>od 1. 9. 2017. do 2. 10. 2017. (mlada vina do 16. 10. 2017.) osobno ili po&scaron;tom radnim danima od 7 do 15 sati. Progla&scaron;enje najboljih proizvoda tj. &Scaron;ampiona Sabatine 2017. događa se na samoj manifestaciji dana 4.11.2017. u Adriatiq Hotelu Zora u Primo&scaron;tenu.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/kultura/vino.jpg" style="width: 250px; height: 179px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dvadeset i sedmi međunarodni susret vinogradara i vinara <strong>Sabatina 2017. </strong>održat će se od 2. do 5. studenog 2017. u &Scaron;ibensko-kninskoj županiji, u primo&scaron;tenskom <strong>Adriatiq Hotelu Zora</strong>. Sabatina godi&scaron;nje okuplja i povezuje <strong>vinogradare </strong>i <strong>vinare </strong>međusobno, sa strukom, te s ostalim gospodarskim subjektima izravno vezanim za vinogradarstvo i vinarstvo iz Hrvatske i inozemstva. Sabatina je prilika za razmjenu iskustava, povezivanje, informiranje te nove poslovne kontakte i razgovore, a prepoznata je po dinamičnom programu koji, osim stručne edukacije i rasprava u okviru znanstveno-stručnih skupova, uključuje i vođene degustacije vina, praktične radionice, prezentacije u vinogradu, predstavljanje projekata, inovacija i sl. S ciljem promocije te povećanja kvalitete i potro&scaron;nje hrvatskih proizvoda, organizatori iz <strong>Zadružnog saveza Dalmacije</strong> su okupili tim ovla&scaron;tenih stručnjaka koji vr&scaron;e ocjenjivanje vina i jakih alkoholnih pića, a ocjenjivanje po pojedinim kategorijama vr&scaron;i se u razdoblju 5. &ndash; 20. listopada 2017. U<strong>zorci </strong>vina i/ili jakih alkoholnih pića za ocjenjivanje i prezentaciju u okviru <strong>Sabatine </strong>mogu se dostaviti na nekoliko lokacija, a splitska je Zadružni savez Dalmacije, 21000 Split, Kamila Tončića 4, gdje možete dostaviti <strong>uzorak va&scaron;eg vina </strong>od 1. 9. 2017. do 2. 10. 2017. (mlada vina do 16. 10. 2017.) osobno ili po&scaron;tom radnim danima od 7 do 15 sati. Progla&scaron;enje najboljih proizvoda tj. &Scaron;ampiona Sabatine 2017. događa se na samoj manifestaciji dana 4.11.2017. u Adriatiq Hotelu Zora u Primo&scaron;tenu.</p> </div> Novi hrvatski borbeni zrakoplov 2017-10-14T11:03:42+00:00 2017-10-14T11:03:42+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24756-novi-hrvatski-borbeni-zrakoplov Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/kanader.jpg" style="width: 606px; height: 352px;" /></p> <p> Potpredsjednik Vlade, ministar obrane RH, za&scaron;tite od požara i obrane od poplava, general i poduzetnik<strong> </strong>s državom<strong> Damir Krstičević</strong> ovih dana zaokružuje svoju prvu godinu mandata u Vladi koji je, uz požare i poplave, obilježila i ministrova ambicija za kupovinom eskadrile borbenih zrakoplova. U sustavu u kojem se ne može obaviti ni po&scaron;teni remont starih ruskih <strong>MIG</strong>-ova, u nekonkurentnoj ekonomiji u kojoj je udio turizma ogromnih 20%, sanjati o nabavci preskupe eskadrile starih <strong>F-16</strong>, ne&scaron;to mlađih korejskih <strong>FA-50</strong> ili pak europskih favorita, &scaron;vedskih <strong>Gripena </strong>je neekonomično, opasno po javne financije (i na&scaron; ogromni javni dug) i.. neozbiljno. Ne znam &scaron;to predlažu stručnjaci (ne ovi &scaron;to &quot;remontiraju&quot; migove za 50K provzije) i kakvim se sve to dubinskim analizama i offset-match programima oni vode, no i amateri poput mene znaju da ono &scaron;to si od flote nebeske moramo priu&scaron;titi jest možda samo popuna postojeće eskadrile s novim <strong>Canadair CL-415</strong> avionima, popularnim <strong>Kanaderima</strong>. To je, bojim se, jedini tip &quot;borbenog&quot; zrakoplova kakav danas Hrvatskoj treba.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/kanader.jpg" style="width: 606px; height: 352px;" /></p> <p> Potpredsjednik Vlade, ministar obrane RH, za&scaron;tite od požara i obrane od poplava, general i poduzetnik<strong> </strong>s državom<strong> Damir Krstičević</strong> ovih dana zaokružuje svoju prvu godinu mandata u Vladi koji je, uz požare i poplave, obilježila i ministrova ambicija za kupovinom eskadrile borbenih zrakoplova. U sustavu u kojem se ne može obaviti ni po&scaron;teni remont starih ruskih <strong>MIG</strong>-ova, u nekonkurentnoj ekonomiji u kojoj je udio turizma ogromnih 20%, sanjati o nabavci preskupe eskadrile starih <strong>F-16</strong>, ne&scaron;to mlađih korejskih <strong>FA-50</strong> ili pak europskih favorita, &scaron;vedskih <strong>Gripena </strong>je neekonomično, opasno po javne financije (i na&scaron; ogromni javni dug) i.. neozbiljno. Ne znam &scaron;to predlažu stručnjaci (ne ovi &scaron;to &quot;remontiraju&quot; migove za 50K provzije) i kakvim se sve to dubinskim analizama i offset-match programima oni vode, no i amateri poput mene znaju da ono &scaron;to si od flote nebeske moramo priu&scaron;titi jest možda samo popuna postojeće eskadrile s novim <strong>Canadair CL-415</strong> avionima, popularnim <strong>Kanaderima</strong>. To je, bojim se, jedini tip &quot;borbenog&quot; zrakoplova kakav danas Hrvatskoj treba.</p> </div> Počela berba maslina, hoće li se Vlade opet zaputiti s maslinama preko kanala? 2017-10-13T18:52:55+00:00 2017-10-13T18:52:55+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24790-pocela-berba-maslina Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_10/vlade_brnicevic3.jpg" style="width: 600px; height: 382px;" /></p> <p> Na <strong>Braču </strong>je počela <strong>berba </strong>i <strong>prerada maslina</strong>, a po tradiciji prvi su u maslinike u&scaron;li <strong>Postirani</strong>. Utvrđene su i cijene prerade maslina. Tako za kilogram prerađenog ploda treba platiti 1,10 kuna, dok cijena prerade na presi, gdje stane 250 kilograma ploda, iznosi 330 kuna. Za članove Poljoprivredne zadruge ta je cijena povoljnija. Tu je, naravno, i otkup maslinova ulja, i to po cijeni od 45 kuna za 1 kilogram, dok je za članove PZ-a ta cijena 49 kuna. Zanimljivo je spomenuti da Postirani preradu maslina rade na <strong>centrifugi</strong>, ali su istodobno zadržali i tradicionalni način prerade &ldquo;<strong>na presi</strong>&rdquo; Tako maslinari i njihovi kupci imaju mogućnost izbora. A kad smo već kod izbora, prisjetimo se da je lani na&scaron; sumje&scaron;tanin <strong>Vlade Brničević </strong>ba&scaron; Postirsku uljaru odabrao za preradu maslina, &scaron;to je zabilježilo <strong>Ivica Radić</strong> na stranicama Slobodne Dalmacije.<br /> <br /> - &quot;Nakon 25 godina, maslinari iz <strong>Dugog Rata</strong> ponovno su počeli dovoziti svoje masline na preradu na Brač, u <strong>Postirsku uljaru.</strong> Prvi je to učinio <strong>Vlade Brničević</strong>, koji je svojom gajetom dugom &scaron;est metara punom tek ubranih maslina u dva navrata zaplovio Bračkim kanalom put Postira. Prvi put je prevezao 500 kilograma, a drugi put 640 kg maslina. Na preradu maslina u Postirsku uljaru poduzetni je Vlade sa sobom poveo nasljednike, svoje dvije kćerke i sina. Vladina supruga <strong>Vesna </strong>nadodala je kako <strong>Brač</strong> svakoga dana gledaju s prozora pa su odlučili preko kanala s maslinama skoknuti do Postira. Ionako sve okolne uljare na kopnu dobro poznaju pa su željeli sada isprobati jednu otočnu. Fe&scaron;ta je bila na odlasku, a jo&scaron; veća na povratku s fri&scaron;kim uljem u <strong>Dugi Rat</strong>.&quot;<br /> <br /> Mogao bi na&scaron; <strong>Vlade </strong>s nasljednicima za tjedan, dva, opet gajetom s maslinama put Brača..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_10/vlade_brnicevic3.jpg" style="width: 600px; height: 382px;" /></p> <p> Na <strong>Braču </strong>je počela <strong>berba </strong>i <strong>prerada maslina</strong>, a po tradiciji prvi su u maslinike u&scaron;li <strong>Postirani</strong>. Utvrđene su i cijene prerade maslina. Tako za kilogram prerađenog ploda treba platiti 1,10 kuna, dok cijena prerade na presi, gdje stane 250 kilograma ploda, iznosi 330 kuna. Za članove Poljoprivredne zadruge ta je cijena povoljnija. Tu je, naravno, i otkup maslinova ulja, i to po cijeni od 45 kuna za 1 kilogram, dok je za članove PZ-a ta cijena 49 kuna. Zanimljivo je spomenuti da Postirani preradu maslina rade na <strong>centrifugi</strong>, ali su istodobno zadržali i tradicionalni način prerade &ldquo;<strong>na presi</strong>&rdquo; Tako maslinari i njihovi kupci imaju mogućnost izbora. A kad smo već kod izbora, prisjetimo se da je lani na&scaron; sumje&scaron;tanin <strong>Vlade Brničević </strong>ba&scaron; Postirsku uljaru odabrao za preradu maslina, &scaron;to je zabilježilo <strong>Ivica Radić</strong> na stranicama Slobodne Dalmacije.<br /> <br /> - &quot;Nakon 25 godina, maslinari iz <strong>Dugog Rata</strong> ponovno su počeli dovoziti svoje masline na preradu na Brač, u <strong>Postirsku uljaru.</strong> Prvi je to učinio <strong>Vlade Brničević</strong>, koji je svojom gajetom dugom &scaron;est metara punom tek ubranih maslina u dva navrata zaplovio Bračkim kanalom put Postira. Prvi put je prevezao 500 kilograma, a drugi put 640 kg maslina. Na preradu maslina u Postirsku uljaru poduzetni je Vlade sa sobom poveo nasljednike, svoje dvije kćerke i sina. Vladina supruga <strong>Vesna </strong>nadodala je kako <strong>Brač</strong> svakoga dana gledaju s prozora pa su odlučili preko kanala s maslinama skoknuti do Postira. Ionako sve okolne uljare na kopnu dobro poznaju pa su željeli sada isprobati jednu otočnu. Fe&scaron;ta je bila na odlasku, a jo&scaron; veća na povratku s fri&scaron;kim uljem u <strong>Dugi Rat</strong>.&quot;<br /> <br /> Mogao bi na&scaron; <strong>Vlade </strong>s nasljednicima za tjedan, dva, opet gajetom s maslinama put Brača..</p> </div> Pročitajte kako je Omiš u nekoliko godina postao zeleni grad 2017-10-11T14:15:33+00:00 2017-10-11T14:15:33+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24544-procitajte-kako-je-omis-u-nekoliko-godina-postao-zeleni-grad Marijo Kavain / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_08/peovica3.jpg" style="width: 640px; height: 326px;" /></p> <p> Omi&scaron;ko (i dugoratsko, op.ur.) komunalno poduzeće <strong>Peovica </strong>prvo je u Hrvatskoj kojem su odobrena sredstva za izgradnju <strong>reciklažnog dvori&scaron;ta</strong> iz EU fonda Konkurentnost i Kohezija, pohvalili su se iz gradske vlasti u priopćenju koje potpisuje gradonačelnik <strong>Ivo Tomasović</strong>. Riječ je o priličnom uspjehu gradske komunalne tvrtke koja se predvođena direktorom <strong>Leonardom Ljubičićem</strong> i njegovim mladim i poduzetnim stručnim timom već godinama naveliko priprema kako bi u zadanim rokovima ispunila obveze koje su definirane Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, kao i Planom gospodarenja otpadom, pi&scaron;e <a href="http://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/501020/kako-je-omis-u-nekoliko-godina-postao-zeleni-grad-graani-ce-uskoro-smece-ubacivati-u-cipirane-kante-naplacivat-ce-se-svako-praznjenje-a-racuni-ce-biti--manji" target="_blank"><u><strong>Slobodna Dalmacija</strong></u></a>. Naime, zahvaljujući investiciji i bespovratnim sredstvima u izosu od 2,26 mil.kuna izgradnju i opremanje reciklažnog dvori&scaron;ta u <strong>Zakučcu </strong>gdje će mje&scaron;tanima <strong>Omi&scaron;a</strong>, <strong>Dugog Rata, &Scaron;estanovca</strong> i <strong>Zadvarja </strong>biti omogućeno besplatno deponiranje vi&scaron;e od 20 raznih frakcija otpada, tvrtka Peovica će plaćati manju rentu za kori&scaron;tenje Karepovca odnosno Regionalnog centra za obradu otpada u <strong>Lećevici</strong>, a može računati i na poticajnu naknadu predviđenu spomenutom Uredbom za smanjenje količine nerazvrstanog otpada. Kada se uzme u obzir da su u <strong>Peovici </strong>već dobro odmaknuli i s projektom odvojenog prikupljanja otpada od vrata do vrata, po čemu će već od ove jeseni Omi&scaron; postati treći grad u Hrvatskoj s takvim sustavom, u&scaron;tede bi mogle biti i veće. Peovica je naime zadnje dvije godine investirala 2,5 milijuna kuna u osam projekata koji se odnose na izgradnju zelenih otoka, kupovinu podzemnih kontejnera i opremu za odvojeno prikupljanje, odnosno čipove i posebne kante za smeće. Mje&scaron;tani će tako uskoro smeće odlagati u čipirane kante i naplaćivat će im se svako pražnjenje kante - &scaron;to je vi&scaron;e otpada odvojeno za recikliranje i odloženo na zelenim otocima ili u reciklažnom dvori&scaron;tu, manji je račun za odvoz smeća. Kompletni sustav trebao bi početi fukncionirati do kraja sljedeće godine, a u planu je i izgradnja kompostane i nabavka novih vozila. Ukupno se investicije tako penju na 13 milijuna kuna. Početak radova na reciklažnom dvori&scaron;tu se planira u studenom ove godine.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_08/peovica3.jpg" style="width: 640px; height: 326px;" /></p> <p> Omi&scaron;ko (i dugoratsko, op.ur.) komunalno poduzeće <strong>Peovica </strong>prvo je u Hrvatskoj kojem su odobrena sredstva za izgradnju <strong>reciklažnog dvori&scaron;ta</strong> iz EU fonda Konkurentnost i Kohezija, pohvalili su se iz gradske vlasti u priopćenju koje potpisuje gradonačelnik <strong>Ivo Tomasović</strong>. Riječ je o priličnom uspjehu gradske komunalne tvrtke koja se predvođena direktorom <strong>Leonardom Ljubičićem</strong> i njegovim mladim i poduzetnim stručnim timom već godinama naveliko priprema kako bi u zadanim rokovima ispunila obveze koje su definirane Uredbom o gospodarenju komunalnim otpadom, kao i Planom gospodarenja otpadom, pi&scaron;e <a href="http://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/501020/kako-je-omis-u-nekoliko-godina-postao-zeleni-grad-graani-ce-uskoro-smece-ubacivati-u-cipirane-kante-naplacivat-ce-se-svako-praznjenje-a-racuni-ce-biti--manji" target="_blank"><u><strong>Slobodna Dalmacija</strong></u></a>. Naime, zahvaljujući investiciji i bespovratnim sredstvima u izosu od 2,26 mil.kuna izgradnju i opremanje reciklažnog dvori&scaron;ta u <strong>Zakučcu </strong>gdje će mje&scaron;tanima <strong>Omi&scaron;a</strong>, <strong>Dugog Rata, &Scaron;estanovca</strong> i <strong>Zadvarja </strong>biti omogućeno besplatno deponiranje vi&scaron;e od 20 raznih frakcija otpada, tvrtka Peovica će plaćati manju rentu za kori&scaron;tenje Karepovca odnosno Regionalnog centra za obradu otpada u <strong>Lećevici</strong>, a može računati i na poticajnu naknadu predviđenu spomenutom Uredbom za smanjenje količine nerazvrstanog otpada. Kada se uzme u obzir da su u <strong>Peovici </strong>već dobro odmaknuli i s projektom odvojenog prikupljanja otpada od vrata do vrata, po čemu će već od ove jeseni Omi&scaron; postati treći grad u Hrvatskoj s takvim sustavom, u&scaron;tede bi mogle biti i veće. Peovica je naime zadnje dvije godine investirala 2,5 milijuna kuna u osam projekata koji se odnose na izgradnju zelenih otoka, kupovinu podzemnih kontejnera i opremu za odvojeno prikupljanje, odnosno čipove i posebne kante za smeće. Mje&scaron;tani će tako uskoro smeće odlagati u čipirane kante i naplaćivat će im se svako pražnjenje kante - &scaron;to je vi&scaron;e otpada odvojeno za recikliranje i odloženo na zelenim otocima ili u reciklažnom dvori&scaron;tu, manji je račun za odvoz smeća. Kompletni sustav trebao bi početi fukncionirati do kraja sljedeće godine, a u planu je i izgradnja kompostane i nabavka novih vozila. Ukupno se investicije tako penju na 13 milijuna kuna. Početak radova na reciklažnom dvori&scaron;tu se planira u studenom ove godine.</p> </div> Zvijezde pametne kuhinje na konferenciji u Seattleu 2017-10-10T21:38:48+00:00 2017-10-10T21:38:48+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24744-zvijezda-pametne-kuhinje-robot-kuhar-gammachef-splitskog-poduzetnickog-dvojca MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/gammachef.jpg" style="width: 550px; height: 379px;" /></p> <p> Prvi hrvatski robot-kuhar <strong>Gammachef </strong>jedan je od 15 najboljih startupa iz područja pametnih kuhinja na svijetu i u&scaron;ao je u finale startup natjecanja koje organizira globalno najveća konferencija posvećena inovacijama u pripremi hrane <strong>Smart Kitchen Summit 2017</strong>. Na konferenciji u <strong>Seattleu </strong>suosnivač Gammachefa <strong>Dražen Drnas</strong> (drugi partner je dugoraćanima poznatiji <strong>Đulijano Nola</strong>) izložiti će svoju viziju kuhinje budućnosti. Drnas je u razgovoru za <a href="http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatskog-robot-kuhara-zele-miele-bosch-v-zug-332607" target="_blank"><u><strong>Poslovni dnevnik</strong></u></a> rekao da im je prehrambeni partner <strong>Podravka</strong>, ali da intenzivno tragaju za kvalitetnim tehnolo&scaron;kim partnerom s kojim bi krenuli u serijsku proizvodnju robota-kuhara Gammachefa. Interes za taj posao pokazali su neki od najvećih igrača iz svijeta malih kućanskih aparata, od <strong>Gorenja, Whirpola, Boscha</strong>, da spomenem samo neke koje su poduzetni i radi&scaron;ni splićani s svojim robotom-kuharom uspjeli ugodno iznenaditi. - &quot;<em>Siguran sam da će nam u budućnosti kuhati roboti. To će se svakako dogoditi. Onoga trenutka kad će vas automobil sam voziti kući, neće vam vi&scaron;e biti čudno da vas doma dočeka već skuhani ručak koji je napravio stroj. Možemo govoriti o tome kojom će se brzinom ti strojevi ra&scaron;iriti, kao i razini automatizacije u praksi, ali da će to biti realnost nije upitno</em>&quot;, kaže <strong>Drnas</strong>. Njega i Nolu zainteresirani su mogli poslu&scaron;ati u petak u Splitu na <a href="http://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24734-cisex-friday-u-splitu" target="_blank"><u><strong>CISEx Friday</strong></u></a> druženju informatičara izvoznika softvera, a Nolu na subotnjoj kavi u Rivice..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/gammachef.jpg" style="width: 550px; height: 379px;" /></p> <p> Prvi hrvatski robot-kuhar <strong>Gammachef </strong>jedan je od 15 najboljih startupa iz područja pametnih kuhinja na svijetu i u&scaron;ao je u finale startup natjecanja koje organizira globalno najveća konferencija posvećena inovacijama u pripremi hrane <strong>Smart Kitchen Summit 2017</strong>. Na konferenciji u <strong>Seattleu </strong>suosnivač Gammachefa <strong>Dražen Drnas</strong> (drugi partner je dugoraćanima poznatiji <strong>Đulijano Nola</strong>) izložiti će svoju viziju kuhinje budućnosti. Drnas je u razgovoru za <a href="http://www.poslovni.hr/hrvatska/hrvatskog-robot-kuhara-zele-miele-bosch-v-zug-332607" target="_blank"><u><strong>Poslovni dnevnik</strong></u></a> rekao da im je prehrambeni partner <strong>Podravka</strong>, ali da intenzivno tragaju za kvalitetnim tehnolo&scaron;kim partnerom s kojim bi krenuli u serijsku proizvodnju robota-kuhara Gammachefa. Interes za taj posao pokazali su neki od najvećih igrača iz svijeta malih kućanskih aparata, od <strong>Gorenja, Whirpola, Boscha</strong>, da spomenem samo neke koje su poduzetni i radi&scaron;ni splićani s svojim robotom-kuharom uspjeli ugodno iznenaditi. - &quot;<em>Siguran sam da će nam u budućnosti kuhati roboti. To će se svakako dogoditi. Onoga trenutka kad će vas automobil sam voziti kući, neće vam vi&scaron;e biti čudno da vas doma dočeka već skuhani ručak koji je napravio stroj. Možemo govoriti o tome kojom će se brzinom ti strojevi ra&scaron;iriti, kao i razini automatizacije u praksi, ali da će to biti realnost nije upitno</em>&quot;, kaže <strong>Drnas</strong>. Njega i Nolu zainteresirani su mogli poslu&scaron;ati u petak u Splitu na <a href="http://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24734-cisex-friday-u-splitu" target="_blank"><u><strong>CISEx Friday</strong></u></a> druženju informatičara izvoznika softvera, a Nolu na subotnjoj kavi u Rivice..</p> </div> Svakidašnja jadikovka 2017-10-07T07:43:34+00:00 2017-10-07T07:43:34+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24772-svakidasnja-jadikovka Željana Matijević / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2014_11/vozac.jpg" style="width: 250px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Sat i pol u autobusu - čuvenoj Prometovoj <strong>&scaron;ezdesetki</strong> na relaciji od <strong>Omi&scaron;a </strong>do <strong>Splita</strong>! Upravo kao nekada <strong>Kalebića trabakulom</strong> na istoj relaciji, dakle od Omi&scaron;a preko Donjih Poljica do Splita, sa stajanjem u Dugome Ratu i u Podstrani, u portu u Svetom Martinu. Pamtim te dane, pamtim, sjetim ih se često, podiđe me muka, okrene mi se želudac... Sigurno sam i pet godina života ostavila čekajući u koloni i mileći u busu na zlosretnoj dionici, žao mi je mene i svih nas <strong>patnika sirobujskih</strong>, a posebno onih koji su ondje ostavili živote. Neću ponavljati da je cesta kroz Perun planirana i prije 50 godina, neću ponavljati da semafor na križanju za TTTS mnogi okrivljuju, kao &scaron;to okrivljuju i one &scaron;to na Magistralu uskaču i iz sporedne ceste kod &quot;<strong>Vjeke</strong>&quot; nadomak &quot;<strong>Lava</strong>&quot;! Neću ponavljati ni to da bi od pustog sirobujskog nadvožnjaka bio bolji onaj kod već spomenutog križanja za TTTS, a neću ni aktualizirati govorkanja kako su pare za cestu do Omi&scaron;a oti&scaron;e za Rijeku...&quot;, tako počinje cjeloživotna agonija sirobujske veteranke čuvene Prometove &scaron;ezdesetke, <strong>Željane Matijević</strong> koja je osvanula na stranicama <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/509498/cjelozivotna-agonija-sirobujske-veteranke-zlosretna-cesta-odnijela-mi-je-najmanje-pet-godina-zivota--provela-sam-ih-u-autobusu" target="_blank"><u><strong>Slobodne Dalmacije</strong></u></a>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2014_11/vozac.jpg" style="width: 250px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Sat i pol u autobusu - čuvenoj Prometovoj <strong>&scaron;ezdesetki</strong> na relaciji od <strong>Omi&scaron;a </strong>do <strong>Splita</strong>! Upravo kao nekada <strong>Kalebića trabakulom</strong> na istoj relaciji, dakle od Omi&scaron;a preko Donjih Poljica do Splita, sa stajanjem u Dugome Ratu i u Podstrani, u portu u Svetom Martinu. Pamtim te dane, pamtim, sjetim ih se često, podiđe me muka, okrene mi se želudac... Sigurno sam i pet godina života ostavila čekajući u koloni i mileći u busu na zlosretnoj dionici, žao mi je mene i svih nas <strong>patnika sirobujskih</strong>, a posebno onih koji su ondje ostavili živote. Neću ponavljati da je cesta kroz Perun planirana i prije 50 godina, neću ponavljati da semafor na križanju za TTTS mnogi okrivljuju, kao &scaron;to okrivljuju i one &scaron;to na Magistralu uskaču i iz sporedne ceste kod &quot;<strong>Vjeke</strong>&quot; nadomak &quot;<strong>Lava</strong>&quot;! Neću ponavljati ni to da bi od pustog sirobujskog nadvožnjaka bio bolji onaj kod već spomenutog križanja za TTTS, a neću ni aktualizirati govorkanja kako su pare za cestu do Omi&scaron;a oti&scaron;e za Rijeku...&quot;, tako počinje cjeloživotna agonija sirobujske veteranke čuvene Prometove &scaron;ezdesetke, <strong>Željane Matijević</strong> koja je osvanula na stranicama <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/509498/cjelozivotna-agonija-sirobujske-veteranke-zlosretna-cesta-odnijela-mi-je-najmanje-pet-godina-zivota--provela-sam-ih-u-autobusu" target="_blank"><u><strong>Slobodne Dalmacije</strong></u></a>.</p> </div> Nova kolekcija donjeg rublja Galeb 2017-10-06T10:07:44+00:00 2017-10-06T10:07:44+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24743-nova-kolekcija-donjeg-rublja-galeb MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/galeb(1).jpg" style="width: 250px; height: 234px; margin: 4px 8px; float: left;" />I ove jeseni <strong>trikotaža Galeb</strong> predstavlja i donosi kvalitetne modele i udobne materijale poznatih brendova <strong>Galeb</strong>, <strong>Adriatic </strong>i <strong>GLB</strong>. Nova kolekcija jesen/zima, koju prati kampanja s manekenkom <strong>Anitom Dujić</strong>, stigla je u prodavaonice Galeba gdje se mogu pronaći trendovske i moderne odjevne kombinacije za cijelu obitelj. &Scaron;iroki asortiman donjeg rublja, te vanjskog i spavaćeg programa nudi pone&scaron;to za svačiji ukus i dob - poručuju iz omi&scaron;ke tvrtke <strong>Galeb</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/galeb(1).jpg" style="width: 250px; height: 234px; margin: 4px 8px; float: left;" />I ove jeseni <strong>trikotaža Galeb</strong> predstavlja i donosi kvalitetne modele i udobne materijale poznatih brendova <strong>Galeb</strong>, <strong>Adriatic </strong>i <strong>GLB</strong>. Nova kolekcija jesen/zima, koju prati kampanja s manekenkom <strong>Anitom Dujić</strong>, stigla je u prodavaonice Galeba gdje se mogu pronaći trendovske i moderne odjevne kombinacije za cijelu obitelj. &Scaron;iroki asortiman donjeg rublja, te vanjskog i spavaćeg programa nudi pone&scaron;to za svačiji ukus i dob - poručuju iz omi&scaron;ke tvrtke <strong>Galeb</strong>.</p> </div> Riviera: Odmarališta 'naša' bajna 2017-10-06T06:59:53+00:00 2017-10-06T06:59:53+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24535-odmaralista-nasa-bajna Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_08/odmraliste1.jpg" style="width: 600px; height: 399px;" /></p> <p> <a href="http://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24343-grad-zenica-objavio-je-medunarodni-javni-poziv-za-prodaju-zenickog-odmaralista-na-ducama" target="_blank">Prodaje se Zeničko odmarali&scaron;te</a>, fala Bogu i Allahu, no &scaron;to ćemo s ostalim predratnim <strong>odmarali&scaron;tima</strong> omladine i radnog naroda biv&scaron;e države koja se nalaze na području na&scaron;e općine, a od kojih su &quot;najatraktivnija&quot; <strong>pantaganama </strong>i ostalim njihovim dugogodi&scaron;njim stalnim gostima ova u <strong>Dućama</strong>? Nije da je Zeničko odmarali&scaron;te jedino, daleko od toga da je i posljednje, tu su i <strong>Studentsko sarajevsko odmarali&scaron;te</strong>, pa odmarali&scaron;te nekada&scaron;nje ekipe <strong>Crvenog Križa</strong> iz <strong>Na&scaron;ica, Donjeg Miholjca, Orahovice</strong>, nedaleko je i čuveno<strong> Leskovačko odmarali&scaron;te</strong> koje je, ako me sjećanje ne vara, u tranziciji prona&scaron;lo novog kupca. Ima ih jo&scaron;. Dućani i općinari ih sve znaju, no za potrebe ovog članka zadržimo se na ova dva čije Vam prekrasne eksterijere donosimo na slikama snimljenim u srpnju. Ovo smeće i razni građevinski i mje&scaron;tovit otpad uredno se odlaže na igrali&scaron;tu odmarali&scaron;ta Crvenog Križa. Ne treba valjda posebno napominjati da su skoro svi susjedi ovih nekada&scaron;njih odmarali&scaron;ta etablirani iznajmljivači privatnog smje&scaron;taja, popularni u Srednjoj Europi, da su obližnje kuće i vile pola godine pune turista, najče&scaron;će stranaca koji uživaju u <strong>Dućama</strong>, njihovim plažama, moru, plažnim kafićima i ostalim koncesionarskim sadržajima.. ali ne dao bog većeg zla pa da nevina dječja igra odvede bezbrižnu ili nesta&scaron;nu djecu pred ovakvu opasnu ruinu koja tu, na susjednoj parceli, stoji takoreći &quot;od stoljeća sedmog&quot;, ruina koja najbolje svjedoči odnosu vlasnika ili na&scaron;e lokalne samouprave spram svog (na&scaron;eg!) okoli&scaron;a, dok mi, mje&scaron;tani, koja to sve naizgled &quot;trpimo&quot; (dok preko noći tu deponiramo &quot;vi&scaron;ak&quot; od rekonstrukcije četvrtog kata) ili općinara koji &quot;muče&quot; (jerbo plaća stiže uredno, mučao ti, pričao ili pak radio). Nećemo sad uputiti u eter ona te&scaron;ka pitanja.. da li ova &quot;odmarali&scaron;ta&quot; plaćaju komunalnu naknadu, slivne vode.. i ostale sitnice koje lokalce bacaju u očaj, a nerjetko i u ovrhu? Mogu li se odmarali&scaron;ta pantagani i na&scaron;a odlagali&scaron;ta građevinskog otpada barem očistiti i ograditi da ne predstavljaju opasnost za okolinu, naravno, na račun vlasnika, ma tko on u tranziciji i pretvorbi sada bio? Ne, to bi bilo previ&scaron;e. Ta lito je. Sve je OK. A nije lo&scaron;e ni mučat i gledat svoja posla. (A priko noći tu iskrcat karijolu &scaron;uta od dogradnje drugog kupatila u apartman A6). Dobrodo&scaron;li na rivijeru!</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_08/odmraliste1.jpg" style="width: 600px; height: 399px;" /></p> <p> <a href="http://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24343-grad-zenica-objavio-je-medunarodni-javni-poziv-za-prodaju-zenickog-odmaralista-na-ducama" target="_blank">Prodaje se Zeničko odmarali&scaron;te</a>, fala Bogu i Allahu, no &scaron;to ćemo s ostalim predratnim <strong>odmarali&scaron;tima</strong> omladine i radnog naroda biv&scaron;e države koja se nalaze na području na&scaron;e općine, a od kojih su &quot;najatraktivnija&quot; <strong>pantaganama </strong>i ostalim njihovim dugogodi&scaron;njim stalnim gostima ova u <strong>Dućama</strong>? Nije da je Zeničko odmarali&scaron;te jedino, daleko od toga da je i posljednje, tu su i <strong>Studentsko sarajevsko odmarali&scaron;te</strong>, pa odmarali&scaron;te nekada&scaron;nje ekipe <strong>Crvenog Križa</strong> iz <strong>Na&scaron;ica, Donjeg Miholjca, Orahovice</strong>, nedaleko je i čuveno<strong> Leskovačko odmarali&scaron;te</strong> koje je, ako me sjećanje ne vara, u tranziciji prona&scaron;lo novog kupca. Ima ih jo&scaron;. Dućani i općinari ih sve znaju, no za potrebe ovog članka zadržimo se na ova dva čije Vam prekrasne eksterijere donosimo na slikama snimljenim u srpnju. Ovo smeće i razni građevinski i mje&scaron;tovit otpad uredno se odlaže na igrali&scaron;tu odmarali&scaron;ta Crvenog Križa. Ne treba valjda posebno napominjati da su skoro svi susjedi ovih nekada&scaron;njih odmarali&scaron;ta etablirani iznajmljivači privatnog smje&scaron;taja, popularni u Srednjoj Europi, da su obližnje kuće i vile pola godine pune turista, najče&scaron;će stranaca koji uživaju u <strong>Dućama</strong>, njihovim plažama, moru, plažnim kafićima i ostalim koncesionarskim sadržajima.. ali ne dao bog većeg zla pa da nevina dječja igra odvede bezbrižnu ili nesta&scaron;nu djecu pred ovakvu opasnu ruinu koja tu, na susjednoj parceli, stoji takoreći &quot;od stoljeća sedmog&quot;, ruina koja najbolje svjedoči odnosu vlasnika ili na&scaron;e lokalne samouprave spram svog (na&scaron;eg!) okoli&scaron;a, dok mi, mje&scaron;tani, koja to sve naizgled &quot;trpimo&quot; (dok preko noći tu deponiramo &quot;vi&scaron;ak&quot; od rekonstrukcije četvrtog kata) ili općinara koji &quot;muče&quot; (jerbo plaća stiže uredno, mučao ti, pričao ili pak radio). Nećemo sad uputiti u eter ona te&scaron;ka pitanja.. da li ova &quot;odmarali&scaron;ta&quot; plaćaju komunalnu naknadu, slivne vode.. i ostale sitnice koje lokalce bacaju u očaj, a nerjetko i u ovrhu? Mogu li se odmarali&scaron;ta pantagani i na&scaron;a odlagali&scaron;ta građevinskog otpada barem očistiti i ograditi da ne predstavljaju opasnost za okolinu, naravno, na račun vlasnika, ma tko on u tranziciji i pretvorbi sada bio? Ne, to bi bilo previ&scaron;e. Ta lito je. Sve je OK. A nije lo&scaron;e ni mučat i gledat svoja posla. (A priko noći tu iskrcat karijolu &scaron;uta od dogradnje drugog kupatila u apartman A6). Dobrodo&scaron;li na rivijeru!</p> </div> Ivica Veža: Kako smo od zemlje cijenjenih razvojnih intituta spali na zemlju 4K 2017-10-06T04:47:19+00:00 2017-10-06T04:47:19+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24637-ivica-veza-kako-smo-od-zemlje-cijenjenih-razvojnih-intituta-spali-na-zemlju-4k Ivica Veža / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/ivica_veza.jpg" style="width: 600px; height: 291px;" /></p> <p> Vi&scaron;e puta sam pisao o potrebi osnivanja razvojnih instituta. koi bi bili spiritus movens <strong>razvoja hrvatskoga gospodarstva</strong>, posebno industrijskih poduzeća. I dalje smatram da država bez inovacija, novih proizvoda i usluga temeljenih na znanju nema ni budućnost. Bez suvisle strategije u svim segmentima. od uprave, gospodarstva, znanosti i obrazovanja, poljoprivrede, turizma i dr., nema napretka.&nbsp; Posljedice se vide i po visini <strong>GDP</strong>-a, gdje smo danas pali na pretposljednje mjesto u EU-u. Nažalost, sve vi&scaron;e se ostvaruje strategija razvoja RH o kojoj sam pisao prije vi&scaron;e godina, sa <strong>4K </strong>(kuhari, konobari, kurve i kriminalci). Jo&scaron; jednom napominjem da. naravno, nemam ni&scaron;ta protiv prva dva zanimanja. Zaključak?. Danas <strong>mladi </strong>imaju najče&scaron;će dvije mogućnosti.. učlaniti se u &ldquo;voljenu&rdquo; stranku i onda na putu bez skrupula napredovati, te doći do nekog sigurnog radnog mjesta rezerviranog samo za uhljebe, ili uzeti kartu za putovanje u inozemstvo u jednom smjeru. Ostaju ipak jo&scaron; neke<strong> inovativne mogućnosti preživljavanja</strong>, na primjer iznajmljivanje turistima postavljenog &scaron;atora na teraci kuće. Hoćemo li im osigurati uvjete da ostanu, jer ih sunce tuđeg neba neće grijati poput na&scaron;eg (kako pi&scaron;e Aleksa &Scaron;antić)? Hoćemo li im osigurati kvalitetna i kreativna radna mjesta, gdje će pokazati svoje znanje i kroz motivaciju osigurati budućnost kako svojoj obitelji, tako i Lijepoj na&scaron;oj? Takva radna mjesta su sigurno i ona na Brodarskom institutu, koji bismo morali, kao i Imunolo&scaron;ki zavod, spasiti. I zato sam kao odgovorni član Nadzornog odbora ovo imao potrebu napisati za javnost. Možda se ne&scaron;to i pokrene..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_09/ivica_veza.jpg" style="width: 600px; height: 291px;" /></p> <p> Vi&scaron;e puta sam pisao o potrebi osnivanja razvojnih instituta. koi bi bili spiritus movens <strong>razvoja hrvatskoga gospodarstva</strong>, posebno industrijskih poduzeća. I dalje smatram da država bez inovacija, novih proizvoda i usluga temeljenih na znanju nema ni budućnost. Bez suvisle strategije u svim segmentima. od uprave, gospodarstva, znanosti i obrazovanja, poljoprivrede, turizma i dr., nema napretka.&nbsp; Posljedice se vide i po visini <strong>GDP</strong>-a, gdje smo danas pali na pretposljednje mjesto u EU-u. Nažalost, sve vi&scaron;e se ostvaruje strategija razvoja RH o kojoj sam pisao prije vi&scaron;e godina, sa <strong>4K </strong>(kuhari, konobari, kurve i kriminalci). Jo&scaron; jednom napominjem da. naravno, nemam ni&scaron;ta protiv prva dva zanimanja. Zaključak?. Danas <strong>mladi </strong>imaju najče&scaron;će dvije mogućnosti.. učlaniti se u &ldquo;voljenu&rdquo; stranku i onda na putu bez skrupula napredovati, te doći do nekog sigurnog radnog mjesta rezerviranog samo za uhljebe, ili uzeti kartu za putovanje u inozemstvo u jednom smjeru. Ostaju ipak jo&scaron; neke<strong> inovativne mogućnosti preživljavanja</strong>, na primjer iznajmljivanje turistima postavljenog &scaron;atora na teraci kuće. Hoćemo li im osigurati uvjete da ostanu, jer ih sunce tuđeg neba neće grijati poput na&scaron;eg (kako pi&scaron;e Aleksa &Scaron;antić)? Hoćemo li im osigurati kvalitetna i kreativna radna mjesta, gdje će pokazati svoje znanje i kroz motivaciju osigurati budućnost kako svojoj obitelji, tako i Lijepoj na&scaron;oj? Takva radna mjesta su sigurno i ona na Brodarskom institutu, koji bismo morali, kao i Imunolo&scaron;ki zavod, spasiti. I zato sam kao odgovorni član Nadzornog odbora ovo imao potrebu napisati za javnost. Možda se ne&scaron;to i pokrene..</p> </div>