Novosti Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo 2018-11-17T19:16:27+00:00 Joomla! - Open Source Content Management PAMETNO: Državu je iz koruptivnih ralja moguće izvući jedino kroz političke izbore 2018-11-17T05:05:08+00:00 2018-11-17T05:05:08+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26479-pametno-drzavu-je-iz-koruptivnih-ralja-moguce-izvuci-jedino-kroz-politicke-izbore Dalmatinski portal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/pametno.jpg" style="width: 500px; height: 235px;" /></p> <p> Iz <strong>koruptivnih ralja</strong> državu je moguće izvući jedino kroz političke izbore i to <strong>novih ljudi i</strong> novih snaga u dru&scaron;tvu. One u Hrvatskoj jo&scaron; postoje u svim područjima, valja ih ujediniti ne kroz političke programe, nego kao političke snage koje se okupljaju upravo oko pitanja antikorupcijskog djelovanja. Jer je korupcija najveći problem Hrvatske, najveća kočnica njezinog razvoja i glavni uzrok odlazaka ljudi. To je samo jedan je od zaključaka <strong>konferencije stranke Pametno</strong> naziva &#39;<strong>Hrvatska bez korupcije</strong>&#39;, održane u petak u Novinarskom domu u Zagrebu u kojoj su o posljedicama korupcije te kako iz tog stanja izići govorili i s publikom raspravljali <strong>Damir Bakić, Zdravko Petak, Dalija Ore&scaron;ković, Maja Vehovec</strong> i <strong>Vuk Vuković</strong>, pi&scaron;e Dalmatinski portal.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/pametno.jpg" style="width: 500px; height: 235px;" /></p> <p> Iz <strong>koruptivnih ralja</strong> državu je moguće izvući jedino kroz političke izbore i to <strong>novih ljudi i</strong> novih snaga u dru&scaron;tvu. One u Hrvatskoj jo&scaron; postoje u svim područjima, valja ih ujediniti ne kroz političke programe, nego kao političke snage koje se okupljaju upravo oko pitanja antikorupcijskog djelovanja. Jer je korupcija najveći problem Hrvatske, najveća kočnica njezinog razvoja i glavni uzrok odlazaka ljudi. To je samo jedan je od zaključaka <strong>konferencije stranke Pametno</strong> naziva &#39;<strong>Hrvatska bez korupcije</strong>&#39;, održane u petak u Novinarskom domu u Zagrebu u kojoj su o posljedicama korupcije te kako iz tog stanja izići govorili i s publikom raspravljali <strong>Damir Bakić, Zdravko Petak, Dalija Ore&scaron;ković, Maja Vehovec</strong> i <strong>Vuk Vuković</strong>, pi&scaron;e Dalmatinski portal.</p> </div> Treba li radnicima isplaćivati bruto plaću pa da sami plaćaju doprinose? 2018-11-16T23:08:11+00:00 2018-11-16T23:08:11+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26462-treba-li-radnicima-isplacivati-bruto-placu-pa-da-sami-placaju-doprinose Index.hr, FB Saša Cvetojević mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/placa2.jpg" style="width: 500px; height: 332px;" /></p> <p> Sve se če&scaron;će mogu čuti razmi&scaron;ljanja da bi trebalo uvesti <strong>isplatu bruto (2) plaće radnicima</strong>, kako bi se podigla <strong>svijest koliko zapravo plaćamo razne javne usluge</strong>. Prema sada&scaron;njem sustavu, radnik na račun dobije neto plaću, dok brigu o plaćanju raznih <strong>poreza </strong>i <strong>doprinosa </strong>koji idu uz taj rad vode poslodavci, zbog čega su ti tro&scaron;kovi na neki način skriveni te ljudi nerijetko nisu svjesni da npr. &quot;<strong>besplatno zdravstvo</strong>&quot;, u sklopu kojeg preglede čekaju mjesecima ili godinama, s ne ba&scaron; velikom plaćom plaćaju 1000 ili 2000 kuna mjesečno. Sličan iznos daju i za <strong>mirovinsko</strong>, iako mirovine vjerojatno neće vidjeti, i uz to jo&scaron; plaćaju razne naknade, poreze i prireze. Ne zaboravimo i koliko poreza platimo nakon &scaron;to dobijemo neto plaću. Hrvatska ima porez na dodanu vrijednost (<strong>PDV</strong>) od čak 25 posto, &scaron;to je nakon Mađarske najvi&scaron;a stopa u Europskoj uniji. A u slučaju da se pitate koliko zaposlenik s neto plaćom od 7.000 kuna ko&scaron;ta poslodavca u npr. Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7.600 kuna. Ovo je srž problema! No situacija u kojoj dobar dio stanovni&scaron;tva nije svjestan koliko svaki mjesec daje državi ide na ruku hrvatskim <strong>političarima </strong>koji se onda mogu hvaliti da su nekome ne&scaron;to dali i zauzvrat tražiti glasove, dobivati izbore i rasipati novac poreznih obveznika.<br /> <br /> - &quot;Ako bi oko ičega imalo smisla pokrenuti referendum, onda je to isplata radnicima bruto plaće. Samo isplatom svega onog &scaron;to ste <strong>ZARADILI </strong>va&scaron;im radom daje vam se po&scaron;tena naknada. Onda ne bi bilo poslodavaca koji ne isplaćuju doprinose, velikih firmi (često i sa državom kao vlasnikom) koje isplate neto, a ne plate bruto, ne bi bilo dealova posrnulih tajkuna s ekipom iz porezne gdje opet zakinu radnike i proračun.<br /> Za&scaron;to zakonodavac smatra radnika nedostojnim dužnikom koji bi platio svoje poreze i doprinose? Zar ne vjeruje svojim glasačima, svome narodu? Pa <strong>plaća </strong>narod i HRT i struju i vodu i komunalnu i mobitele i kabelsku...<br /> Čega vas je <strong>strah</strong>? Oduzmite to zlim poslodavcima i dajte da i prosječan radnik dobije preko 1.000 eura mjesečno. Dajte da onaj s većom plaćom dobije i 2-3.000 eura bruto. Dajte i bruto2 radniku. Za&scaron;to da im ja to otimam i dajem proračunu, u HZMO, HZZO i HZZ?<br /> Bojite se kako će radnik reagirati kad vidi KOLIKA MU JE STVARNO PLAĆA??? S pravom vas je strah!&quot;&nbsp; - pi&scaron;e na svom profilu &quot;direktor hrvatskog Facebooka&quot;, poduzetnik <strong>Sa&scaron;a Cvetojević</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/placa2.jpg" style="width: 500px; height: 332px;" /></p> <p> Sve se če&scaron;će mogu čuti razmi&scaron;ljanja da bi trebalo uvesti <strong>isplatu bruto (2) plaće radnicima</strong>, kako bi se podigla <strong>svijest koliko zapravo plaćamo razne javne usluge</strong>. Prema sada&scaron;njem sustavu, radnik na račun dobije neto plaću, dok brigu o plaćanju raznih <strong>poreza </strong>i <strong>doprinosa </strong>koji idu uz taj rad vode poslodavci, zbog čega su ti tro&scaron;kovi na neki način skriveni te ljudi nerijetko nisu svjesni da npr. &quot;<strong>besplatno zdravstvo</strong>&quot;, u sklopu kojeg preglede čekaju mjesecima ili godinama, s ne ba&scaron; velikom plaćom plaćaju 1000 ili 2000 kuna mjesečno. Sličan iznos daju i za <strong>mirovinsko</strong>, iako mirovine vjerojatno neće vidjeti, i uz to jo&scaron; plaćaju razne naknade, poreze i prireze. Ne zaboravimo i koliko poreza platimo nakon &scaron;to dobijemo neto plaću. Hrvatska ima porez na dodanu vrijednost (<strong>PDV</strong>) od čak 25 posto, &scaron;to je nakon Mađarske najvi&scaron;a stopa u Europskoj uniji. A u slučaju da se pitate koliko zaposlenik s neto plaćom od 7.000 kuna ko&scaron;ta poslodavca u npr. Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7.600 kuna. Ovo je srž problema! No situacija u kojoj dobar dio stanovni&scaron;tva nije svjestan koliko svaki mjesec daje državi ide na ruku hrvatskim <strong>političarima </strong>koji se onda mogu hvaliti da su nekome ne&scaron;to dali i zauzvrat tražiti glasove, dobivati izbore i rasipati novac poreznih obveznika.<br /> <br /> - &quot;Ako bi oko ičega imalo smisla pokrenuti referendum, onda je to isplata radnicima bruto plaće. Samo isplatom svega onog &scaron;to ste <strong>ZARADILI </strong>va&scaron;im radom daje vam se po&scaron;tena naknada. Onda ne bi bilo poslodavaca koji ne isplaćuju doprinose, velikih firmi (često i sa državom kao vlasnikom) koje isplate neto, a ne plate bruto, ne bi bilo dealova posrnulih tajkuna s ekipom iz porezne gdje opet zakinu radnike i proračun.<br /> Za&scaron;to zakonodavac smatra radnika nedostojnim dužnikom koji bi platio svoje poreze i doprinose? Zar ne vjeruje svojim glasačima, svome narodu? Pa <strong>plaća </strong>narod i HRT i struju i vodu i komunalnu i mobitele i kabelsku...<br /> Čega vas je <strong>strah</strong>? Oduzmite to zlim poslodavcima i dajte da i prosječan radnik dobije preko 1.000 eura mjesečno. Dajte da onaj s većom plaćom dobije i 2-3.000 eura bruto. Dajte i bruto2 radniku. Za&scaron;to da im ja to otimam i dajem proračunu, u HZMO, HZZO i HZZ?<br /> Bojite se kako će radnik reagirati kad vidi KOLIKA MU JE STVARNO PLAĆA??? S pravom vas je strah!&quot;&nbsp; - pi&scaron;e na svom profilu &quot;direktor hrvatskog Facebooka&quot;, poduzetnik <strong>Sa&scaron;a Cvetojević</strong>.</p> </div> Napokon dobre vijesti iz Vlade 2018-11-12T23:12:23+00:00 2018-11-12T23:12:23+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26455-napokon-dobre-vijesti-iz-vlade MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/placa.jpg" style="width: 552px; height: 334px;" /></p> <p> Ne, nije da nećete trebati poplaćati <strong>Uljanikove </strong>dugove, nije da će se bolje posložiti javna uprava, ukinuti županije i oformiti 5-6 regija, da će se pospajati &quot;zna se&quot; općine, pametnije upravljati zdravstvom, ukinuti članarine <strong>TZ </strong>za firme iz &quot;neturističkih&quot; sektora, da će se uistinu reformirati mirovinski sustav, razdvojiti penzije od rada od onih od privilegija.. i tako u&scaron;tedjeti milijarde na&scaron;eg javnog novca kojeg radnom čovjeku otmu, pardon, oporezuju u prosječnom &#39;rvatu nerje&scaron;ivoj <em>neto-brutto-brutto2</em> jednadžbi s previ&scaron;e davanja i nepoznanica..&nbsp; Ne nije to, ali dana&scaron;nje vijesti iz <strong>Vlade</strong> moraju barem malo obradovati <strong>radnog čovjeka</strong> i poslodavce koji uistinu cijene svoje radnike (a ne mogu ih, zbog poreza i svekolikih davanja &quot;po&scaron;teno&quot; platiti).<br /> Od 1. prosinca ove godine na snagu stupa odredba prema kojoj će <strong>se neoporezivi dio za božićnice, regres i ostale nagrade i naknade radnicima </strong>povećati s 2500 kuna na 7500 kuna, najavio je na sjednici Vlade <strong>Zdravko Marić</strong>, ministar financija. S ovim postaje neoporeziva jo&scaron; jedna prosječna mjesečna plaća koju će poslodavci, ako hoće, moći isplatiti radnicima na različite načine. 5.000 kina je to vi&scaron;e od dosada&scaron;njeg neoporezivog dijela &quot;nagrada&quot;. S ovim se omogućuje isplata takozvane &quot;<strong>13. plaće</strong>&quot;, dobro poznate npr. Austrijancima. <strong>Poslodavci </strong>su već duže vremena tražili da se poveća neoporezivi dio takvih nagrada za radnike i Vlada je poslodavcima i radnicima konačno rekla da, ponajprije zahvaljujući razumnim pojedincima iz Ministarstva gospodarstva, poduzetni&scaron;tva i obrta. Fala im.<br /> Eto napokon lijepe prilike da mi firma u kojoj radim konačno isplati <strong>Božićnicu</strong> i malo <strong>K-15</strong>, a kako sam uvijek gladan, odlično bi mi do&scaron;la i tax free <strong>nadoknada za topli obrok</strong> u ST spize.<br /> Kad sve to već godinama plaćam(o) <strong>Uljaniku, Petrokemiji, HAC</strong>-u i sličnim neimarima ovog dru&scaron;tva &quot;osiguranim&quot; vje&scaron;to ispregovaranim kolektivnim ugovorima, za&scaron;to ne bih i ja, maju&scaron;ni zupčanik u nevelikom ali upornom kotaču hrvatskog realnog sektora - to konačno dobio? <em>Mr. Hans, zahlen, bitte! Steuerfrei, naturlich.</em></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/placa.jpg" style="width: 552px; height: 334px;" /></p> <p> Ne, nije da nećete trebati poplaćati <strong>Uljanikove </strong>dugove, nije da će se bolje posložiti javna uprava, ukinuti županije i oformiti 5-6 regija, da će se pospajati &quot;zna se&quot; općine, pametnije upravljati zdravstvom, ukinuti članarine <strong>TZ </strong>za firme iz &quot;neturističkih&quot; sektora, da će se uistinu reformirati mirovinski sustav, razdvojiti penzije od rada od onih od privilegija.. i tako u&scaron;tedjeti milijarde na&scaron;eg javnog novca kojeg radnom čovjeku otmu, pardon, oporezuju u prosječnom &#39;rvatu nerje&scaron;ivoj <em>neto-brutto-brutto2</em> jednadžbi s previ&scaron;e davanja i nepoznanica..&nbsp; Ne nije to, ali dana&scaron;nje vijesti iz <strong>Vlade</strong> moraju barem malo obradovati <strong>radnog čovjeka</strong> i poslodavce koji uistinu cijene svoje radnike (a ne mogu ih, zbog poreza i svekolikih davanja &quot;po&scaron;teno&quot; platiti).<br /> Od 1. prosinca ove godine na snagu stupa odredba prema kojoj će <strong>se neoporezivi dio za božićnice, regres i ostale nagrade i naknade radnicima </strong>povećati s 2500 kuna na 7500 kuna, najavio je na sjednici Vlade <strong>Zdravko Marić</strong>, ministar financija. S ovim postaje neoporeziva jo&scaron; jedna prosječna mjesečna plaća koju će poslodavci, ako hoće, moći isplatiti radnicima na različite načine. 5.000 kina je to vi&scaron;e od dosada&scaron;njeg neoporezivog dijela &quot;nagrada&quot;. S ovim se omogućuje isplata takozvane &quot;<strong>13. plaće</strong>&quot;, dobro poznate npr. Austrijancima. <strong>Poslodavci </strong>su već duže vremena tražili da se poveća neoporezivi dio takvih nagrada za radnike i Vlada je poslodavcima i radnicima konačno rekla da, ponajprije zahvaljujući razumnim pojedincima iz Ministarstva gospodarstva, poduzetni&scaron;tva i obrta. Fala im.<br /> Eto napokon lijepe prilike da mi firma u kojoj radim konačno isplati <strong>Božićnicu</strong> i malo <strong>K-15</strong>, a kako sam uvijek gladan, odlično bi mi do&scaron;la i tax free <strong>nadoknada za topli obrok</strong> u ST spize.<br /> Kad sve to već godinama plaćam(o) <strong>Uljaniku, Petrokemiji, HAC</strong>-u i sličnim neimarima ovog dru&scaron;tva &quot;osiguranim&quot; vje&scaron;to ispregovaranim kolektivnim ugovorima, za&scaron;to ne bih i ja, maju&scaron;ni zupčanik u nevelikom ali upornom kotaču hrvatskog realnog sektora - to konačno dobio? <em>Mr. Hans, zahlen, bitte! Steuerfrei, naturlich.</em></p> </div> Radovi u polju po mjesecima 2018-11-12T10:24:00+00:00 2018-11-12T10:24:00+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26429-radovi-u-polju-po-mjesecima Tonči Jerčić Ćećo mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/radovi_polje.jpg" style="width: 250px; height: 183px;" /></p> <p> <strong>Studeni:</strong><br /> - branje maslina<br /> - pečenje rakije<br /> - prvo pretakanje vina i testiranje mladog vina<br /> - sadnja luka i boba<br /> <strong>Spiza:</strong><br /> - bravetina le&scaron;o<br /> - bravetina na &scaron;picu<br /> - razne vrste kupusa, ra&scaron;tika, glavati kupus, kaule, kelj<br /> - domaća koko&scaron; le&scaron;o<br /> - le&scaron;o meso s juhom<br /> - razna pečenja u &scaron;pakeru i ispod peke<br /> - gula&scaron; s krumpirima<br /> - rižot<br /> - punjene paprike<br /> <strong>Voće:</strong><br /> - smokva, bilica i zimnjača<br /> - grožđe<br /> - dunje<br /> - oskoru&scaron;e<br /> - jabuke<br /> - mandarine<br /> - koprnje<br /> - murve<br /> - kru&scaron;ke..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/radovi_polje.jpg" style="width: 250px; height: 183px;" /></p> <p> <strong>Studeni:</strong><br /> - branje maslina<br /> - pečenje rakije<br /> - prvo pretakanje vina i testiranje mladog vina<br /> - sadnja luka i boba<br /> <strong>Spiza:</strong><br /> - bravetina le&scaron;o<br /> - bravetina na &scaron;picu<br /> - razne vrste kupusa, ra&scaron;tika, glavati kupus, kaule, kelj<br /> - domaća koko&scaron; le&scaron;o<br /> - le&scaron;o meso s juhom<br /> - razna pečenja u &scaron;pakeru i ispod peke<br /> - gula&scaron; s krumpirima<br /> - rižot<br /> - punjene paprike<br /> <strong>Voće:</strong><br /> - smokva, bilica i zimnjača<br /> - grožđe<br /> - dunje<br /> - oskoru&scaron;e<br /> - jabuke<br /> - mandarine<br /> - koprnje<br /> - murve<br /> - kru&scaron;ke..</p> </div> Prvo pa zlato 2018-11-11T03:29:15+00:00 2018-11-11T03:29:15+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26456-prvo-pa-zlato Mladen Nejašmić / Maslina, SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/mirko_kovacevic.jpg" style="width: 250px; height: 182px; margin: 4px 8px; float: left;" />Tako je u jednoj rečenici <strong>Mladen Neja&scaron;mić,</strong> novinar Slobodne Dalmacije opisao nastup mladog pčelara <strong>Mirka Kovačevića</strong> iz <strong>Kre&scaron;eva Polja</strong>, u općini &Scaron;estanovac, na 9. međunarodnom pčelarskom sajmu &quot;<strong>Dalmatina</strong>&quot;, održanom u hotelu &quot;Zagreb&quot; u Splitu, gdje je njegov <strong>medun </strong>ovjenčan <strong>zlatnom diplomom</strong>. Prvo pa medun! Bravo! Osim &scaron;to se bavi pčelarstvom, ovaj mladi informatičar, koji je odnedavno počeo s pružanjem informatičkih usluga, za &scaron;to je dobio nepovratna sredstva od Hrvatskog zavoda za zapo&scaron;ljavanje, već je poznati maslinar u svome kraju. Početkom iduće godine planira otvoriti i <strong>OPG</strong>, a sve radi ostanka i opstanka na tvrdom podmosorskom kamenu..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/mirko_kovacevic.jpg" style="width: 250px; height: 182px; margin: 4px 8px; float: left;" />Tako je u jednoj rečenici <strong>Mladen Neja&scaron;mić,</strong> novinar Slobodne Dalmacije opisao nastup mladog pčelara <strong>Mirka Kovačevića</strong> iz <strong>Kre&scaron;eva Polja</strong>, u općini &Scaron;estanovac, na 9. međunarodnom pčelarskom sajmu &quot;<strong>Dalmatina</strong>&quot;, održanom u hotelu &quot;Zagreb&quot; u Splitu, gdje je njegov <strong>medun </strong>ovjenčan <strong>zlatnom diplomom</strong>. Prvo pa medun! Bravo! Osim &scaron;to se bavi pčelarstvom, ovaj mladi informatičar, koji je odnedavno počeo s pružanjem informatičkih usluga, za &scaron;to je dobio nepovratna sredstva od Hrvatskog zavoda za zapo&scaron;ljavanje, već je poznati maslinar u svome kraju. Početkom iduće godine planira otvoriti i <strong>OPG</strong>, a sve radi ostanka i opstanka na tvrdom podmosorskom kamenu..</p> </div> Uljanik: Spalionica novca poreznih obveznika 2018-11-10T12:44:44+00:00 2018-11-10T12:44:44+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26408-uljanik-spalionica-novca-poreznih-obveznika FB Davor Huić mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_10/uljanik.jpg" style="width: 264px; height: 190px; margin: 4px 8px; float: left;" />Država je prema <strong>Uljaniku</strong> izložena nekih <strong>4 milijarde kuna</strong> (500-600 mln eura), dakle to je novac koji je tamo potro&scaron;en, bačen, spiskan, spržen, uni&scaron;ten. Samo da bude jasno koliko je to novca, evo &scaron;to se moglo, odnosno &scaron;to se neće dogoditi zbog toga:<br /> Četiri milijarde kuna kad podijeli&scaron; na broj stanovnika to je vi&scaron;e od tisuću kuna po glavi, odnosno tri tisuće po svakom zaposlenom. Dakle svakom zaposlenom građaninu RH iz džepa su <strong>oteli </strong>3.000 kuna za ovo, jedan minimalac. Ono, opipljiv novac za razliku od dvije porezne reforme koje nisu ni približno toliko vratile poreznim obveznicima (koliko je ono bilo rasterećenje - 70 kuna mjesečno?).<br /> Kad četiri milijarde podijeli&scaron; na broj <strong>radnika Uljanika</strong>, ispadne da smo svakom poklonili po vi&scaron;e od milijun kuna. Pazi, milijun kuna. &Scaron;to se sve može za to - pokrenuti business, izgradit kuću s bazenom pa rentati ostatak života, uložiti u dionice, &scaron;kolovati desetoro djece na elitnim fakultetima. (Pazi, a oni <strong>&scaron;trajkaju </strong>i hoće jo&scaron;. Milijun nije dosta, daj dva!)...<br /> <em>Enjoy your weekend. </em>A u ponedjeljak podrži <strong>Vladu </strong>u ideji da tamo sprži jo&scaron; dvije milijarde kroz takozvani &quot;plan restrukturiranja&quot;.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_10/uljanik.jpg" style="width: 264px; height: 190px; margin: 4px 8px; float: left;" />Država je prema <strong>Uljaniku</strong> izložena nekih <strong>4 milijarde kuna</strong> (500-600 mln eura), dakle to je novac koji je tamo potro&scaron;en, bačen, spiskan, spržen, uni&scaron;ten. Samo da bude jasno koliko je to novca, evo &scaron;to se moglo, odnosno &scaron;to se neće dogoditi zbog toga:<br /> Četiri milijarde kuna kad podijeli&scaron; na broj stanovnika to je vi&scaron;e od tisuću kuna po glavi, odnosno tri tisuće po svakom zaposlenom. Dakle svakom zaposlenom građaninu RH iz džepa su <strong>oteli </strong>3.000 kuna za ovo, jedan minimalac. Ono, opipljiv novac za razliku od dvije porezne reforme koje nisu ni približno toliko vratile poreznim obveznicima (koliko je ono bilo rasterećenje - 70 kuna mjesečno?).<br /> Kad četiri milijarde podijeli&scaron; na broj <strong>radnika Uljanika</strong>, ispadne da smo svakom poklonili po vi&scaron;e od milijun kuna. Pazi, milijun kuna. &Scaron;to se sve može za to - pokrenuti business, izgradit kuću s bazenom pa rentati ostatak života, uložiti u dionice, &scaron;kolovati desetoro djece na elitnim fakultetima. (Pazi, a oni <strong>&scaron;trajkaju </strong>i hoće jo&scaron;. Milijun nije dosta, daj dva!)...<br /> <em>Enjoy your weekend. </em>A u ponedjeljak podrži <strong>Vladu </strong>u ideji da tamo sprži jo&scaron; dvije milijarde kroz takozvani &quot;plan restrukturiranja&quot;.</p> </div> Besplatna radionica za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i usluga 2018-11-07T15:44:24+00:00 2018-11-07T15:44:24+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26452-besplatna-radionica-za-unaprjedenje-poljoprivredne-proizvodnje-i-usluga MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2018_11/radovi_polje.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Poduzetnički centar <strong>CEDRA </strong>Split organizira besplatne <strong>radionice </strong>za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i agroturističkih usluga, namijenjene malim i srednjim poduzetnicima. Svi zainteresirani mogu se uključiti u sudjelovanje na radionici u <strong>Omi&scaron;u </strong>u Hotelu Plaža Omi&scaron; (Trg kralja Tomislava 6), u <strong>četvrtak</strong>, 8. studenog 2018. s početkom u <strong>17</strong> sati. Voditeljica radionica je <strong>Dora Vitez,</strong> mag.ing.agr., a program je u nastavku članka..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2018_11/radovi_polje.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Poduzetnički centar <strong>CEDRA </strong>Split organizira besplatne <strong>radionice </strong>za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje i agroturističkih usluga, namijenjene malim i srednjim poduzetnicima. Svi zainteresirani mogu se uključiti u sudjelovanje na radionici u <strong>Omi&scaron;u </strong>u Hotelu Plaža Omi&scaron; (Trg kralja Tomislava 6), u <strong>četvrtak</strong>, 8. studenog 2018. s početkom u <strong>17</strong> sati. Voditeljica radionica je <strong>Dora Vitez,</strong> mag.ing.agr., a program je u nastavku članka..</p> </div> Samo manji porezi i manje države mogu dići gospodarstvo 2018-11-06T20:06:52+00:00 2018-11-06T20:06:52+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26443-samo-manji-porezi-i-manje-drzave-mogu-dici-gospodarstvo Pametno.org mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/poduzetnici2.jpg" style="width: 600px; height: 349px;" /></p> <p> Ne dogode li se u naredne četiri godine radikalni zaokreti u smjeru smanjenja poreza i doprinosa na plaće, ne počnu li se sudski sporovi do pravomoćnosti rje&scaron;avati u rokovima od najvi&scaron;e tri godine, te, ne zaustavi li se bujanje državnog aparata država će doživjeti kolaps na svim razinama. To je samo jedan od zaključaka skupine uspje&scaron;nih i mladih <strong>hrvatskih poduzetnika</strong> koji su se u ponedjeljak, 5.11.2018. u Zagrebu odazvali pozivu &quot;za kavu&quot; stranke <strong>Pametno </strong>i davali odgovore na jednostavno pitanje: Je li moguće s manje poreza, manje države, a vi&scaron;e pravde u Hrvatskoj preokrenuti smjer gospodarskog uru&scaron;avanja države koja danas zauzima već i posljednja mjesta na ljestvici svih pokazatelja gospodarske uspje&scaron;nosti među zemljama i Europe i svijeta.<br /> U raspravi kojom je moderirao<strong> Vuk Vuković</strong> sudjelovali su <strong>Hrvoje Bujas </strong>(Pravi klik d.o.o., Crno jaje), <strong>Stevica Kuharski </strong>(Locodels),<strong> Hrvoje Prpić</strong> (Crane.hr, HGSpot), <strong>Dražen Ore&scaron;čanin</strong> (Poslovna inteligencija) i <strong>Antun Lucić</strong> (New Market). Svi redom složili su se oko potrebe značajnog smanjenja poreza, ukidanja svih parafiskalnih nameta te smanjenja doprinosa na plaću.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/poduzetnici2.jpg" style="width: 600px; height: 349px;" /></p> <p> Ne dogode li se u naredne četiri godine radikalni zaokreti u smjeru smanjenja poreza i doprinosa na plaće, ne počnu li se sudski sporovi do pravomoćnosti rje&scaron;avati u rokovima od najvi&scaron;e tri godine, te, ne zaustavi li se bujanje državnog aparata država će doživjeti kolaps na svim razinama. To je samo jedan od zaključaka skupine uspje&scaron;nih i mladih <strong>hrvatskih poduzetnika</strong> koji su se u ponedjeljak, 5.11.2018. u Zagrebu odazvali pozivu &quot;za kavu&quot; stranke <strong>Pametno </strong>i davali odgovore na jednostavno pitanje: Je li moguće s manje poreza, manje države, a vi&scaron;e pravde u Hrvatskoj preokrenuti smjer gospodarskog uru&scaron;avanja države koja danas zauzima već i posljednja mjesta na ljestvici svih pokazatelja gospodarske uspje&scaron;nosti među zemljama i Europe i svijeta.<br /> U raspravi kojom je moderirao<strong> Vuk Vuković</strong> sudjelovali su <strong>Hrvoje Bujas </strong>(Pravi klik d.o.o., Crno jaje), <strong>Stevica Kuharski </strong>(Locodels),<strong> Hrvoje Prpić</strong> (Crane.hr, HGSpot), <strong>Dražen Ore&scaron;čanin</strong> (Poslovna inteligencija) i <strong>Antun Lucić</strong> (New Market). Svi redom složili su se oko potrebe značajnog smanjenja poreza, ukidanja svih parafiskalnih nameta te smanjenja doprinosa na plaću.</p> </div> Primarna Martinina pogreška 2018-11-05T15:25:59+00:00 2018-11-05T15:25:59+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26423-primarna-martinina-pogreska Frenki Laušić / Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2018_05/martina_dalic.jpg" style="width: 250px; height: 186px; margin: 4px 8px; float: left;" />Knjiga <strong>Martine Dalić &ldquo;Slom ortačkog kapitalizma&rdquo;</strong> osobno je svjedočanstvo biv&scaron;e potpredsjednice Vlade o procesu kreiranja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim dru&scaron;tvima od sustavnog značaja za RH, takozvanog lexa Agrokor, i primjeni tog zakona u praksi, sa snažnim političkim, dnevno-političkim, ali i ideolo&scaron;kim i vrlo osobnim stavovima i porukama.<br /> U pozadini pravnih i, za sada, ekonomskih uspjeha primjene lexa leži primarna pogre&scaron;ka <strong>Martine Dalić</strong>, <strong>Andreja Plenkovića</strong> i tada&scaron;nje vlasti, uključujući i <strong>Most</strong>. Trebali su nakon 10. travnja 2017<strong>. </strong>novinarima <strong>pojasniti </strong>kako je nastao zakon i tko je sve u njegovu kreiranju sudjelovao, a da o tome prije nisu mogli detaljnije govoriti kako ih se ne bi optužilo za &scaron;irenje genovno osjetljivih informacija.<br /> Martina Dalić se u ovoj knjizi pita je li možda netalentirana za politiku kada to tada nije prepoznala kao problem. Veći je, međutim, problem &scaron;to to i sada ne prepoznaje kao <strong>problem</strong>, &scaron;to je vidljivo iz knjige i njezinih istupa. Na tome će trebati raditi i ona i brojni drugi političari u ovoj zemlji. Knjiga Martine Dalić je, glede i unatoč svega toga, itekako vrijedna čitanja, za &ldquo;profesionalce&rdquo; i &ldquo;laike&rdquo;, čitka, lako prohodna, a iako je pisana odlučnim, nerijetko i drskim stilom, ostavlja dovoljno prostora za polemiku i kritičko čitanje.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2018_05/martina_dalic.jpg" style="width: 250px; height: 186px; margin: 4px 8px; float: left;" />Knjiga <strong>Martine Dalić &ldquo;Slom ortačkog kapitalizma&rdquo;</strong> osobno je svjedočanstvo biv&scaron;e potpredsjednice Vlade o procesu kreiranja Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim dru&scaron;tvima od sustavnog značaja za RH, takozvanog lexa Agrokor, i primjeni tog zakona u praksi, sa snažnim političkim, dnevno-političkim, ali i ideolo&scaron;kim i vrlo osobnim stavovima i porukama.<br /> U pozadini pravnih i, za sada, ekonomskih uspjeha primjene lexa leži primarna pogre&scaron;ka <strong>Martine Dalić</strong>, <strong>Andreja Plenkovića</strong> i tada&scaron;nje vlasti, uključujući i <strong>Most</strong>. Trebali su nakon 10. travnja 2017<strong>. </strong>novinarima <strong>pojasniti </strong>kako je nastao zakon i tko je sve u njegovu kreiranju sudjelovao, a da o tome prije nisu mogli detaljnije govoriti kako ih se ne bi optužilo za &scaron;irenje genovno osjetljivih informacija.<br /> Martina Dalić se u ovoj knjizi pita je li možda netalentirana za politiku kada to tada nije prepoznala kao problem. Veći je, međutim, problem &scaron;to to i sada ne prepoznaje kao <strong>problem</strong>, &scaron;to je vidljivo iz knjige i njezinih istupa. Na tome će trebati raditi i ona i brojni drugi političari u ovoj zemlji. Knjiga Martine Dalić je, glede i unatoč svega toga, itekako vrijedna čitanja, za &ldquo;profesionalce&rdquo; i &ldquo;laike&rdquo;, čitka, lako prohodna, a iako je pisana odlučnim, nerijetko i drskim stilom, ostavlja dovoljno prostora za polemiku i kritičko čitanje.</p> </div> Kako to? 2018-11-04T15:30:31+00:00 2018-11-04T15:30:31+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26430-kako-to Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/kako_to.jpg" style="width: 600px; height: 319px;" /></p> <p> Nije nimalo neobična (a ni lažna) tvrdnja da uz sve &quot;neuplanjene&quot; planove, sve rupe u proračunu, sva obećanja vladajućih &quot;vertikala&quot; i svu &quot;osiguranu&quot; lovu, izgradnju <strong>brze ceste Split - Omi&scaron;</strong> blokiramo najvi&scaron;e mi, mje&scaron;tani općina čijim područjem bi ona već <strong>40-ak godina</strong> &quot;trebala&quot; prolaziti, odnosno na&scaron;a neaktivnost i &quot;moćne gomilice&quot; koje se kriju i pod pla&scaron;tom nekih na&scaron;ih udruga i inicijativa a sve zbog nekih, sasvim prozaičnih, interesa nekog iz njihovog &quot;vodstva&quot;. Toliku količine prvo neaktivnosti, nesposobnosti i javnog &quot;ne-interesa&quot;, pa nesloge i vrludanja oko &quot;varijanti&quot;, pa danas i očitog ru&scaron;enja dogovorenog, a sve nakon &quot;finog&quot; podmetanja i kontra-lobiranja kod &quot;nadležnih&quot; institucija i za&scaron;titnika u metropoli, ni jače sredine ne bi izdržale. A cijelo to vrijeme, a pogotovo zadnjih 20-tak godina, ti na&scaron;i dični i drčni <strong>Pile </strong>i <strong>Vrane </strong>(TM) i svi &quot;čimbenici&quot; na&scaron;ih lokalnih, županijskih i državnih vlasti u medijima i dalje &quot;pilaju naopako&quot;. Svi su, kao ono, za brzu cestu Split - Omi&scaron;, za modernu komunikacijsku infrastrukutru, za revitalizaciju na&scaron;ih starih sela, za moderni nautički i seoski turizam, za ku*ac, palac,.. ali, hebi ga, ne u mom dvori&scaron;tu!, ne u mojoj meji!, ne na mom putiću!, ne na mojoj didovini!, ne na mojoj zemljici! koju sam fri&scaron;ko (&quot;naslućujući&quot; trasu) preklani kupio, ne ispred mog kafića!, ne na mojoj plaži! na kojoj se kupam od stoljeća sedmog, ne za mog četvrtog mandata...<br /> <strong>Rezultat</strong>? I nakon 40 (četrdeset!) godina <strong>ni&scaron;ta</strong>, osim &quot;neuplanjenih&quot; planova kojima je istekla svaka dobivena dozvola, od brze ceste povi&scaron;e na&scaron;ih primorskih mjesta! A kakav će drugi ishod bit u ovoj kakafoniji interesa i populizma koji bi posramio i sve talijanske vladajuće zvijezdice i na&scaron;e živozida&scaron;e koji o vlasti snivaju dok si međusobno samo razmjenjuju sna&scaron;e.<br /> &quot;Najjači&quot; su mi sad ovi &quot;prosvjednici&quot; koji su se probudili nakon 10 godina navigavanja, pardon, spavanja i žmirenja na sve ono &scaron;to se u međuvremenu dogodilo u (njihovim?), ma na&scaron;im, malim mjestima, na nelegalna nasipavanja, na divlji &scaron;kver i otpad u luci, na propu&scaron;tene prilike da se na&scaron;im novcem uredi ta luka (<strong>luka Krilo</strong>, zasutavljeni projekt županijske lučke uprave), na katastrofalno komunalno stanje &quot;<strong>luke Bajnice</strong>&quot;. Na Afriku, samo s brodovima, rekao bi onaj poslovnjak iz Gane da je imao živaca iz Splita zaputiti se u vijađ &quot;Uberom&quot; do Omi&scaron;a.<br /> <strong> Gospodo draga, brza cesta Split-Omi&scaron; nema alternative! Nema! </strong>Sređivanje postojećih <strong>luka Krilo i Bajnice </strong>je nužnost ako se želi živjeti primjereno standardima 21 stoljeća. A velika razvojna prilika je i <strong>nova luka Krilo</strong> (eto pravog izazova i prilike za drage mi mlade brodare koje gledaju dulje od sezone, dvije), te revitalizacija na&scaron;ih <strong>starih sela </strong>koja su već puna rasko&scaron;nih vila bez vode, interneta, prilaznog puta.. te <strong>kompleks biv&scaron;e tvornice u Dugom Ratu </strong>koji ima vlasnika ali eto, kao da nema...<br /> Zar nam nije vi&scaron;e dosta palamuđenja u prazno, pričanja u vjetar i stajanja u mjestu? Hoćemo li konačno posložiti i upregnuti svoje <strong>pametne glave</strong>, naći po&scaron;teno i uporno <strong>vodstvo </strong>koje će voditi projekte prema dogovorenom cilju slu&scaron;ajući <strong>struku</strong> u njegovom ostvarenju?<br /> Ili ćemo si i dalje svojski sabotirati svoju bolju budućnost.<br /> Ma, kako to?</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/kako_to.jpg" style="width: 600px; height: 319px;" /></p> <p> Nije nimalo neobična (a ni lažna) tvrdnja da uz sve &quot;neuplanjene&quot; planove, sve rupe u proračunu, sva obećanja vladajućih &quot;vertikala&quot; i svu &quot;osiguranu&quot; lovu, izgradnju <strong>brze ceste Split - Omi&scaron;</strong> blokiramo najvi&scaron;e mi, mje&scaron;tani općina čijim područjem bi ona već <strong>40-ak godina</strong> &quot;trebala&quot; prolaziti, odnosno na&scaron;a neaktivnost i &quot;moćne gomilice&quot; koje se kriju i pod pla&scaron;tom nekih na&scaron;ih udruga i inicijativa a sve zbog nekih, sasvim prozaičnih, interesa nekog iz njihovog &quot;vodstva&quot;. Toliku količine prvo neaktivnosti, nesposobnosti i javnog &quot;ne-interesa&quot;, pa nesloge i vrludanja oko &quot;varijanti&quot;, pa danas i očitog ru&scaron;enja dogovorenog, a sve nakon &quot;finog&quot; podmetanja i kontra-lobiranja kod &quot;nadležnih&quot; institucija i za&scaron;titnika u metropoli, ni jače sredine ne bi izdržale. A cijelo to vrijeme, a pogotovo zadnjih 20-tak godina, ti na&scaron;i dični i drčni <strong>Pile </strong>i <strong>Vrane </strong>(TM) i svi &quot;čimbenici&quot; na&scaron;ih lokalnih, županijskih i državnih vlasti u medijima i dalje &quot;pilaju naopako&quot;. Svi su, kao ono, za brzu cestu Split - Omi&scaron;, za modernu komunikacijsku infrastrukutru, za revitalizaciju na&scaron;ih starih sela, za moderni nautički i seoski turizam, za ku*ac, palac,.. ali, hebi ga, ne u mom dvori&scaron;tu!, ne u mojoj meji!, ne na mom putiću!, ne na mojoj didovini!, ne na mojoj zemljici! koju sam fri&scaron;ko (&quot;naslućujući&quot; trasu) preklani kupio, ne ispred mog kafića!, ne na mojoj plaži! na kojoj se kupam od stoljeća sedmog, ne za mog četvrtog mandata...<br /> <strong>Rezultat</strong>? I nakon 40 (četrdeset!) godina <strong>ni&scaron;ta</strong>, osim &quot;neuplanjenih&quot; planova kojima je istekla svaka dobivena dozvola, od brze ceste povi&scaron;e na&scaron;ih primorskih mjesta! A kakav će drugi ishod bit u ovoj kakafoniji interesa i populizma koji bi posramio i sve talijanske vladajuće zvijezdice i na&scaron;e živozida&scaron;e koji o vlasti snivaju dok si međusobno samo razmjenjuju sna&scaron;e.<br /> &quot;Najjači&quot; su mi sad ovi &quot;prosvjednici&quot; koji su se probudili nakon 10 godina navigavanja, pardon, spavanja i žmirenja na sve ono &scaron;to se u međuvremenu dogodilo u (njihovim?), ma na&scaron;im, malim mjestima, na nelegalna nasipavanja, na divlji &scaron;kver i otpad u luci, na propu&scaron;tene prilike da se na&scaron;im novcem uredi ta luka (<strong>luka Krilo</strong>, zasutavljeni projekt županijske lučke uprave), na katastrofalno komunalno stanje &quot;<strong>luke Bajnice</strong>&quot;. Na Afriku, samo s brodovima, rekao bi onaj poslovnjak iz Gane da je imao živaca iz Splita zaputiti se u vijađ &quot;Uberom&quot; do Omi&scaron;a.<br /> <strong> Gospodo draga, brza cesta Split-Omi&scaron; nema alternative! Nema! </strong>Sređivanje postojećih <strong>luka Krilo i Bajnice </strong>je nužnost ako se želi živjeti primjereno standardima 21 stoljeća. A velika razvojna prilika je i <strong>nova luka Krilo</strong> (eto pravog izazova i prilike za drage mi mlade brodare koje gledaju dulje od sezone, dvije), te revitalizacija na&scaron;ih <strong>starih sela </strong>koja su već puna rasko&scaron;nih vila bez vode, interneta, prilaznog puta.. te <strong>kompleks biv&scaron;e tvornice u Dugom Ratu </strong>koji ima vlasnika ali eto, kao da nema...<br /> Zar nam nije vi&scaron;e dosta palamuđenja u prazno, pričanja u vjetar i stajanja u mjestu? Hoćemo li konačno posložiti i upregnuti svoje <strong>pametne glave</strong>, naći po&scaron;teno i uporno <strong>vodstvo </strong>koje će voditi projekte prema dogovorenom cilju slu&scaron;ajući <strong>struku</strong> u njegovom ostvarenju?<br /> Ili ćemo si i dalje svojski sabotirati svoju bolju budućnost.<br /> Ma, kako to?</p> </div> Deset godina bitcoina 2018-11-01T04:38:57+00:00 2018-11-01T04:38:57+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26420-deset-godina-bitcoina SD, MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2018_11/bitcoin.jpg" style="width: 250px; height: 196px; margin: 4px 8px; float: left;" />Slobodna Dalmacija</strong> na svojim stranicama donosi <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/572891/deset-godina-bitcoina-hoce-li-se-jedan-od-najvecih-financijskih-fenomena-naseg-doba-rasprsnuti-kao-balon-od-sapunice" target="_blank">priču o prvoj autonomnoj &#39;online&#39; valuti - <strong>Bitcoinu</strong></a>. Bitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna kriptovaluta koju ta platna mreža koristi. Nastao je kao produkt ideje programera <strong>Satoshi Nakamotoa</strong> (ime je alias) o brzom elektroničkom plaćanju na temelju javno dostupnih kriptografskih matematičkih algoritama i bez &quot;kontrole&quot; sredi&scaron;njih banaka i vlada, te s vrlo malim ili nikakvim transakcijskim tro&scaron;kovima. <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Bitcoin" target="_blank"><u><strong>Bitcoin</strong></u></a> je stvoren digitalno, i prepu&scaron;ten zajednici kojoj se svatko može pridružiti. Bitcoini se generiraju, odnosno &#39;rudare&#39;, pomoću kompleksnih računalnih matematičkih procesa. Količina bitcoina je ograničena (dakle nema &quot;<em>quantitative easinga</em>&quot; :-) i &scaron;to se &#39;rudari&#39; vi&scaron;e približava limitu to će taj postupak biti zahtjevniji. U ranim danima Bitcoin su karakterizirale brze fluktuacije vrijednosti, &scaron;to je privuklo brojne &scaron;pekulante. Međutim, tehnologija koja stoji iza bitcoina, <strong>blockchain</strong>, ključ sigurnosti internetskih transakcija, ponajveća je vrijednost koja je privukla i najveći interes. Riječ je o tehnologiji koja bi mogla unaprijediti velik broj industrija, dovodeći u pitanje dugogodi&scaron;nje poslovne modele, od osiguranja do nekretnina i dalje.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2018_11/bitcoin.jpg" style="width: 250px; height: 196px; margin: 4px 8px; float: left;" />Slobodna Dalmacija</strong> na svojim stranicama donosi <a href="https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/mozaik/clanak/id/572891/deset-godina-bitcoina-hoce-li-se-jedan-od-najvecih-financijskih-fenomena-naseg-doba-rasprsnuti-kao-balon-od-sapunice" target="_blank">priču o prvoj autonomnoj &#39;online&#39; valuti - <strong>Bitcoinu</strong></a>. Bitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna kriptovaluta koju ta platna mreža koristi. Nastao je kao produkt ideje programera <strong>Satoshi Nakamotoa</strong> (ime je alias) o brzom elektroničkom plaćanju na temelju javno dostupnih kriptografskih matematičkih algoritama i bez &quot;kontrole&quot; sredi&scaron;njih banaka i vlada, te s vrlo malim ili nikakvim transakcijskim tro&scaron;kovima. <a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Bitcoin" target="_blank"><u><strong>Bitcoin</strong></u></a> je stvoren digitalno, i prepu&scaron;ten zajednici kojoj se svatko može pridružiti. Bitcoini se generiraju, odnosno &#39;rudare&#39;, pomoću kompleksnih računalnih matematičkih procesa. Količina bitcoina je ograničena (dakle nema &quot;<em>quantitative easinga</em>&quot; :-) i &scaron;to se &#39;rudari&#39; vi&scaron;e približava limitu to će taj postupak biti zahtjevniji. U ranim danima Bitcoin su karakterizirale brze fluktuacije vrijednosti, &scaron;to je privuklo brojne &scaron;pekulante. Međutim, tehnologija koja stoji iza bitcoina, <strong>blockchain</strong>, ključ sigurnosti internetskih transakcija, ponajveća je vrijednost koja je privukla i najveći interes. Riječ je o tehnologiji koja bi mogla unaprijediti velik broj industrija, dovodeći u pitanje dugogodi&scaron;nje poslovne modele, od osiguranja do nekretnina i dalje.</p> </div> Zadruge za prosperitet gospodarstva 2018-11-01T03:12:45+00:00 2018-11-01T03:12:45+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26411-zadruge-za-prosperitet-gospodarstva Dalmatinski portal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2013_11/poljoprivrednik.jpg" style="width: 250px; height: 181px; margin: 4px 8px; float: left;" />Međunarodna<strong> konferencija o zadružnom poduzetni&scaron;tvu</strong> &#39;Zadruge za prosperitet gospodarstva&#39;, održana u subotu u <strong>Splitu</strong>, okupila je relevantne europske i domaće stručnjake iz područja zadrugarstva koji su raspravljali o trenutnom stanju i budućnosti zadrugarstva. Konferencija je organizirana s ciljem povećanja svijesti o zadrugarstvu, &scaron;irenju spoznaja i znanja o prednostima zadružnog načina poslovanja te isticanju uloge <strong>zadrugarstva </strong>za prosperitet gospodarstva. Svaki sedmi stanovnik na svijetu je član neke zadruge, a u zemljama Europske unije svaki peti stanovnik, dok je u <strong>Hrvatskoj</strong>, koja ima 20.000 zadruga, član zadruge tek svaki dvjestoti stanovnik. Zadrugarstvo je važna grana gospodarstva koju je potrebno razvijati i poticati, posebice u kontekstu zapo&scaron;ljavanja i samozapo&scaron;ljavanja.<br /> - Vrlo važno je shvatiti ideju da zadruge funkcioniraju kao tvrtke, a <strong>Hrvati </strong>se moraju rije&scaron;iti <strong>negativne percepcije zadruga </strong>kao socijalističkog relikta. Zadruge posluju kao tvrtke, ali način upravljanja koji se razlikuje od načina upravljanja u standardnom pojmu tvrtke je upravo ono &scaron;to ih definira kao zadruge. Zadruge također svojim djelovanjem na trži&scaron;tu žele ostvariti <strong>profitabilnost </strong>te pronaći svoje mjesto na trži&scaron;tu i ne mogu se oslanjati na pomoć države. Naravno, podr&scaron;ka države mora biti prisutna u stvaranju zakonskog okvira. U na&scaron;oj zemlji je zadrugarstvo snažno prisutno u svim segmentima iz čega proizlazi činjenica da je jedan od pet državljana <strong>Italije </strong>član neke zadruge, a gotovo 15 % bankarskog sektora i bankarskih kredita je organizirano po zadružnom modelu - rekao je <strong>Alessio Di Dio</strong>, predsjednik Legacoop Friuli Venezia Giulia, pi&scaron;e <a href="http://dalmatinskiportal.hr/hrvatska/medunarodna-konferencija-u-splitu--zadruge-u-italiji-ostvaruju-vise-od-8-posto-prihoda-ukupnog-bdp-a--dok-u-hrvatskoj-tek-0-3-posto/37269" target="_blank">Dalmatinski portal..</a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2013_11/poljoprivrednik.jpg" style="width: 250px; height: 181px; margin: 4px 8px; float: left;" />Međunarodna<strong> konferencija o zadružnom poduzetni&scaron;tvu</strong> &#39;Zadruge za prosperitet gospodarstva&#39;, održana u subotu u <strong>Splitu</strong>, okupila je relevantne europske i domaće stručnjake iz područja zadrugarstva koji su raspravljali o trenutnom stanju i budućnosti zadrugarstva. Konferencija je organizirana s ciljem povećanja svijesti o zadrugarstvu, &scaron;irenju spoznaja i znanja o prednostima zadružnog načina poslovanja te isticanju uloge <strong>zadrugarstva </strong>za prosperitet gospodarstva. Svaki sedmi stanovnik na svijetu je član neke zadruge, a u zemljama Europske unije svaki peti stanovnik, dok je u <strong>Hrvatskoj</strong>, koja ima 20.000 zadruga, član zadruge tek svaki dvjestoti stanovnik. Zadrugarstvo je važna grana gospodarstva koju je potrebno razvijati i poticati, posebice u kontekstu zapo&scaron;ljavanja i samozapo&scaron;ljavanja.<br /> - Vrlo važno je shvatiti ideju da zadruge funkcioniraju kao tvrtke, a <strong>Hrvati </strong>se moraju rije&scaron;iti <strong>negativne percepcije zadruga </strong>kao socijalističkog relikta. Zadruge posluju kao tvrtke, ali način upravljanja koji se razlikuje od načina upravljanja u standardnom pojmu tvrtke je upravo ono &scaron;to ih definira kao zadruge. Zadruge također svojim djelovanjem na trži&scaron;tu žele ostvariti <strong>profitabilnost </strong>te pronaći svoje mjesto na trži&scaron;tu i ne mogu se oslanjati na pomoć države. Naravno, podr&scaron;ka države mora biti prisutna u stvaranju zakonskog okvira. U na&scaron;oj zemlji je zadrugarstvo snažno prisutno u svim segmentima iz čega proizlazi činjenica da je jedan od pet državljana <strong>Italije </strong>član neke zadruge, a gotovo 15 % bankarskog sektora i bankarskih kredita je organizirano po zadružnom modelu - rekao je <strong>Alessio Di Dio</strong>, predsjednik Legacoop Friuli Venezia Giulia, pi&scaron;e <a href="http://dalmatinskiportal.hr/hrvatska/medunarodna-konferencija-u-splitu--zadruge-u-italiji-ostvaruju-vise-od-8-posto-prihoda-ukupnog-bdp-a--dok-u-hrvatskoj-tek-0-3-posto/37269" target="_blank">Dalmatinski portal..</a></p> </div> Najava: Sabatina 2018. u Malom Lošinju 2018-10-29T23:00:51+00:00 2018-10-29T23:00:51+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26242-najava-sabatina-2018-u-malom-losinju ZSD, Dalmatinski portal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="40 forever! " src="images/stories/2018_08/ana_slavo.jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ovogodi&scaron;nja <strong>Sabatina</strong>, 28. susret <strong>vinogradara </strong>i <strong>vinara</strong>, održat će se od <strong>15</strong>. do <strong>18. studenog </strong>2018. u Primorsko-goranskoj županiji u Hotelu Aurora u <strong>Malom Lo&scaron;inju</strong>, a <strong>uzorci </strong>proizvoda, vina i jakih alkoholnih pića, za ocjenjivanje mogu se dostaviti u Splitu, Zadru i Mostaru. Uzorci u Splitu se mogu dostaviti od 3. rujna do 1. listopada, svakim radnim danom, od 7 do 15 sati na adresu Zadružnog saveza Dalmacije u Tončićevoj ulici. Uzorci mladih vina mogu se predati samo u Splitu do 15. listopada. <strong>Sabatina </strong>je prilika za razmjenu iskustava, povezivanje, informiranje te nove poslovne kontakte i razgovore, a prepoznata je po dinamičnom programu koji, osim stručne edukacije i rasprava u okviru znanstveno-stručnih skupova, uključuje i vođene degustacije vina, praktične radionice, prezentacije u vinogradu, predstavljanje projekata, inovacija i slično, poručuju marljivi organizatori iz <strong>Zadružnog saveza Dalmacije</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="40 forever! " src="images/stories/2018_08/ana_slavo.jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />Ovogodi&scaron;nja <strong>Sabatina</strong>, 28. susret <strong>vinogradara </strong>i <strong>vinara</strong>, održat će se od <strong>15</strong>. do <strong>18. studenog </strong>2018. u Primorsko-goranskoj županiji u Hotelu Aurora u <strong>Malom Lo&scaron;inju</strong>, a <strong>uzorci </strong>proizvoda, vina i jakih alkoholnih pića, za ocjenjivanje mogu se dostaviti u Splitu, Zadru i Mostaru. Uzorci u Splitu se mogu dostaviti od 3. rujna do 1. listopada, svakim radnim danom, od 7 do 15 sati na adresu Zadružnog saveza Dalmacije u Tončićevoj ulici. Uzorci mladih vina mogu se predati samo u Splitu do 15. listopada. <strong>Sabatina </strong>je prilika za razmjenu iskustava, povezivanje, informiranje te nove poslovne kontakte i razgovore, a prepoznata je po dinamičnom programu koji, osim stručne edukacije i rasprava u okviru znanstveno-stručnih skupova, uključuje i vođene degustacije vina, praktične radionice, prezentacije u vinogradu, predstavljanje projekata, inovacija i slično, poručuju marljivi organizatori iz <strong>Zadružnog saveza Dalmacije</strong>.</p> </div> Mladen Klasić: Hrvatska brodogradnja nema budućnost 2018-10-29T13:46:25+00:00 2018-10-29T13:46:25+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26310-mladen-klasic-hrvatska-brodogradnja-nema-buducnost HRT mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_09/brodogradnja.jpg" style="width: 250px; height: 178px; margin: 4px 8px; float: left;" />Bez dlake na jeziku u emisiji <a href="https://vijesti.hrt.hr/461376/jasno-i-glasno-hrvatska-brodogradnja-nema-buducnost" target="_blank"><strong>HRT</strong>-a &quot;Druga strana&quot;</a> nedavno je govorio inženjer <strong>Mladen Klasić</strong>, &quot;doajen hrvatske brodogradnje&quot;, projektant i graditelj velikih brodova, direktor prodaje <strong>Uljanika </strong>u vrijeme njegove najveće ekspanzije - kada je profitom od prodaje brodova brodogradili&scaron;te moderniziralo tvornicu dizelskih motora, sagradilo tvornicu električnih aparata u <strong>&Scaron;ijani</strong>, tvornicu kontejnera u <strong>Vodnjanu </strong>i kovačnicu u <strong>Buzetu</strong>, dok su u <strong>Puli </strong>sagrađeni prvi stambeni neboderi s dvije tisuće stanova.<br /> Nimalo optimistično, <strong>Klasić </strong>je na HRT-u rekao da <strong>brodogradnja u Hrvatskoj nema budućnost</strong>, eventualno samo mala brodogradnja koja će pronaći svoje mjesto na trži&scaron;tu. Za Uljanik i <strong>3. maj</strong> kaže kako su već odavno trebali biti u stečaju. Nije mu jasno za&scaron;to država to prolongira. Prema njegovu mi&scaron;ljenju, trebalo bi proglasiti <strong>stečaj</strong>, &quot;očistiti&quot; brodogradili&scaron;te, provesti natječaj, prodati ga za jednu kunu, a onda neka kupac napravi s njim ono &scaron;to može, ali <strong>bez države</strong>. Rezolutno je protiv toga da država ulaže novac u brodogradili&scaron;ta. Danas su brodogradili&scaron;ta gubita&scaron;i, novac je jednostavno bačen kroz prozor, istaknuo je <strong>Klasić </strong>te dodao da gubici brodogradili&scaron;ta i novac upumpan u njih čine 1-1,5 posto BDP-a. Ponovio je kako brodogradnja u Hrvatskoj nema budućnost, <strong>trži&scaron;te </strong>će to, kaže, pokazati. Na pitanje o state&scaron;kom partneru odgovara kako oni u pravilu imaju svoje, druge interese i njihov angažman se svodi na ostvarivanje vlastitih ciljeva.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_09/brodogradnja.jpg" style="width: 250px; height: 178px; margin: 4px 8px; float: left;" />Bez dlake na jeziku u emisiji <a href="https://vijesti.hrt.hr/461376/jasno-i-glasno-hrvatska-brodogradnja-nema-buducnost" target="_blank"><strong>HRT</strong>-a &quot;Druga strana&quot;</a> nedavno je govorio inženjer <strong>Mladen Klasić</strong>, &quot;doajen hrvatske brodogradnje&quot;, projektant i graditelj velikih brodova, direktor prodaje <strong>Uljanika </strong>u vrijeme njegove najveće ekspanzije - kada je profitom od prodaje brodova brodogradili&scaron;te moderniziralo tvornicu dizelskih motora, sagradilo tvornicu električnih aparata u <strong>&Scaron;ijani</strong>, tvornicu kontejnera u <strong>Vodnjanu </strong>i kovačnicu u <strong>Buzetu</strong>, dok su u <strong>Puli </strong>sagrađeni prvi stambeni neboderi s dvije tisuće stanova.<br /> Nimalo optimistično, <strong>Klasić </strong>je na HRT-u rekao da <strong>brodogradnja u Hrvatskoj nema budućnost</strong>, eventualno samo mala brodogradnja koja će pronaći svoje mjesto na trži&scaron;tu. Za Uljanik i <strong>3. maj</strong> kaže kako su već odavno trebali biti u stečaju. Nije mu jasno za&scaron;to država to prolongira. Prema njegovu mi&scaron;ljenju, trebalo bi proglasiti <strong>stečaj</strong>, &quot;očistiti&quot; brodogradili&scaron;te, provesti natječaj, prodati ga za jednu kunu, a onda neka kupac napravi s njim ono &scaron;to može, ali <strong>bez države</strong>. Rezolutno je protiv toga da država ulaže novac u brodogradili&scaron;ta. Danas su brodogradili&scaron;ta gubita&scaron;i, novac je jednostavno bačen kroz prozor, istaknuo je <strong>Klasić </strong>te dodao da gubici brodogradili&scaron;ta i novac upumpan u njih čine 1-1,5 posto BDP-a. Ponovio je kako brodogradnja u Hrvatskoj nema budućnost, <strong>trži&scaron;te </strong>će to, kaže, pokazati. Na pitanje o state&scaron;kom partneru odgovara kako oni u pravilu imaju svoje, druge interese i njihov angažman se svodi na ostvarivanje vlastitih ciljeva.</p> </div> Krajem godine konačno bi mogla krenuti izgradnja nove luke Omiš 2018-10-29T09:16:33+00:00 2018-10-29T09:16:33+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26294-krajem-godine-konacno-bi-mogla-krenuti-izgradnja-nove-luke-omis DalmacijaDanas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_09/omis_luka.jpg" style="width: 600px; height: 384px;" /></p> <p> Grad <strong>Omi&scaron; </strong>bi u ljeto <strong>2021</strong>. godine trebao dobiti <strong>novu gradsku luku</strong>. Projekt je to vrijedan 75 milijuna kuna koji bi trebao započeti (ako ne bude žalbi) već krajem ove godine. Najveći dio sredstava osigurano je preko fondova, pi&scaron;e portal <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/krajem-godine-krece-izgradnja-luke-omis-grad-na-cetini-dobiva-svoju-zapadnu-obalu-a-vec-sljedece-godine-i-liniju-prema-bracu" target="_blank"><strong>DalmacijaDanas</strong></a>. Radi se o sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, i sredstvima Županije za lučku infrastrukturu. Omi&scaron; će ovim vrijednim projektom dobiti i 440 metara dugu <strong>&scaron;etnicu </strong>s oko 80 sezonskih <strong>vezova</strong>, hortikulturnim uređenjem, novom javnom rasvjetom i ormarima za struju i vodu, a pro&scaron;irit će se i postojeća infrastruktura obzirom da domaći brodari trenutno rade u vrlo skučenim uvjetima. Uredit će se ukupno 12 tisuća kvadrata obale.<br /> Omi&scaron;ani vjeruju da će se realizacijom ovog projekta dogoditi preporod njihovog grada. Omi&scaron; će promijeniti svoj izgled i privlačnost za turiste, kako s mora, tako s kopna. <strong>Nautički turizam</strong> u Omi&scaron;u vjerojatno će doživjeti značajan porast, a nova i moderna vizura grada trebala bi dodatno doprinijeti njegovoj atraktivnosti. Novost je i povezivanje s otokom <strong>Bračom</strong>, brodskom linijom <strong>Omi&scaron; &ndash; Postira</strong>. Tu će Grad Omi&scaron; raspisati natječaj za koncesiju. &Scaron;to se tiče prometne infrastrukture, Hrvatske ceste će raditi ispravljanje čuvene omi&scaron;ke &ldquo;S&rdquo; krivine i prometno povezivanje luke. Kad već svoju brzu cestu iz pravca Splita neće uskoro dočekati, Omi&scaron;ani po pitanju svoje luke i nove &scaron;etnice mogu konačno biti optimistični.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_09/omis_luka.jpg" style="width: 600px; height: 384px;" /></p> <p> Grad <strong>Omi&scaron; </strong>bi u ljeto <strong>2021</strong>. godine trebao dobiti <strong>novu gradsku luku</strong>. Projekt je to vrijedan 75 milijuna kuna koji bi trebao započeti (ako ne bude žalbi) već krajem ove godine. Najveći dio sredstava osigurano je preko fondova, pi&scaron;e portal <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/krajem-godine-krece-izgradnja-luke-omis-grad-na-cetini-dobiva-svoju-zapadnu-obalu-a-vec-sljedece-godine-i-liniju-prema-bracu" target="_blank"><strong>DalmacijaDanas</strong></a>. Radi se o sredstvima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, i sredstvima Županije za lučku infrastrukturu. Omi&scaron; će ovim vrijednim projektom dobiti i 440 metara dugu <strong>&scaron;etnicu </strong>s oko 80 sezonskih <strong>vezova</strong>, hortikulturnim uređenjem, novom javnom rasvjetom i ormarima za struju i vodu, a pro&scaron;irit će se i postojeća infrastruktura obzirom da domaći brodari trenutno rade u vrlo skučenim uvjetima. Uredit će se ukupno 12 tisuća kvadrata obale.<br /> Omi&scaron;ani vjeruju da će se realizacijom ovog projekta dogoditi preporod njihovog grada. Omi&scaron; će promijeniti svoj izgled i privlačnost za turiste, kako s mora, tako s kopna. <strong>Nautički turizam</strong> u Omi&scaron;u vjerojatno će doživjeti značajan porast, a nova i moderna vizura grada trebala bi dodatno doprinijeti njegovoj atraktivnosti. Novost je i povezivanje s otokom <strong>Bračom</strong>, brodskom linijom <strong>Omi&scaron; &ndash; Postira</strong>. Tu će Grad Omi&scaron; raspisati natječaj za koncesiju. &Scaron;to se tiče prometne infrastrukture, Hrvatske ceste će raditi ispravljanje čuvene omi&scaron;ke &ldquo;S&rdquo; krivine i prometno povezivanje luke. Kad već svoju brzu cestu iz pravca Splita neće uskoro dočekati, Omi&scaron;ani po pitanju svoje luke i nove &scaron;etnice mogu konačno biti optimistični.</p> </div>