EU-a Hrvatsku već dijeli na Sjeverozapadnu, Jadransku i Panonsku

U trećem kvartalu ove godine trebala bi biti usvojena Strategija regionalnog razvoja u skladu s politikom EU-a, prema kojoj je Hrvatska podijeljena na tri statističke regije, a očekuje se i donošenje novog zakona o regionalnom razvoju, potvrdili su nam u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koje će donošenjem tih dvaju akata postati glavno upravljačko tijelo za regionalni razvoj. Pravedniji i transparentniji sustav dodjele proračunskih sredstava regionalnoj i lokalnoj razini u RH očekivani su rezultati jednog od najvećih projekata usmjerenog na ravnomjerni razvoj svih područja ...

STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA U SKLADU S POLITIKOM EU-a PREDVIÐA DA HRVATSKA BUDE PODIJELJENA NA TRI STATISTIČKE REGIJE

U EU-u Hrvatsku već dijele na Sjeverozapadnu, Jadransku i Panonsku


U podjeli na 21 županiju kritičari vide prekrajanje izbornog tijela iz vremena devedesetih. U EU-u se u brojnim prilikama koristi regionalna trodioba na Sjeverozapadnu, Panonsku i Jadransku Hrvatsku


Pišu: Tina Disopra, Petar Dorić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Kako će u praksi funkcionirati podjela na tri regije koje će koristiti sredstva pretpristupnih fondova EU-a, ŽTri statističke regije Hrvatske:  Sjeverozapadna, Jadranska i Panonskaodnosno, u budućnosti - nakon ulaska u EU - sredstva strukturnih fondova te koje su mogućnosti razvoja, pojasnio nam je bivši voditelj radne pregovaračke skupine za poglavlje regionalne politike i dekan splitskog Ekonomskog fakulteta, SDP-ovac Branko Grčić, koji ističe da podjela na tri statističke regije ne podrazumijeva ukidanje županija.

- Županije ostaju bitan administrativni segment, ali postoje specifični razvojni projekti koji prelaze županijske dimenzije. One imaju administrativnu snagu i strukturu koja može podržati realizaciju tih projekata - objasnio je dr. Grčić.

- Postoji više razina planiranja razvoja: jedna je NUTS 2 razina, a u nju spadaju područja koja dobivaju izravne potpore. Na drugoj je razini izrada županijskih razvojnih strategija. Dakle, izdvojit će se prioriteti razvoja županija i temeljem toga bit će napravljeni operativni akcijski planovi: za gospodarske, društvene djelatnosti, infrastrukturu i razvoj i slično - pojasnio je Branko Grčić.


Nered u sustavu

Splitski Ekonomski fakultet izradio je studiju novoga regionalnog razvoja, a njihov projekt definirao je posve novi sustav klasifikacije pojedinih područja, među kojima su najugroženiji i najslabije razvijeni otoci, brdsko-planinska područja te Grad Vukovar. Sudionici tog projekta zaključili su i da bi nova kvalifikacija trebala podrazumijevati pet kategorija, od kojih samo prve dvije, odnosno one najsiromašnije, dobivaju izravne potpore. U postojećem sustavu, naime, vlada popriličan kaos.

- Pokazalo se da je u postojećem sustavu više od sto iznadprosječno razvijenih jedinica koje još uvijek spadaju u one koje država potiče, dok, s druge strane, nekih stotinjak jedinica nije u tom sustavu, a više od šezdeset posto ih ima ispod 75 posto prosjeka razvijenosti u Hrvatskoj - otkrio nam je dr. Branko Grčić.

I u nadležnome ministarstvu ističu kako je zadaća regionalne razvojne politike omogućiti svim regijama da ostvare svoj potencijal i iskoriste mogućnosti za održivi razvoj i blagostanje svojih stanovnika, posvećujući pri tome dodatnu pažnju područjima koja zaostaju u razvoju.

- Usporedba stupnja razvijenosti županija po većini razvojnih pokazatelja pokazuje izrazito raslojavanje hrvatskih županija na manji broj razvijenih i veći broj slabije razvijenih. Zbog sve većeg produbljivanja društveno-gospodarskih razlika i razvojnih mogućnosti u različitim dijelovima zemlje kao i nastojanja Republike Hrvatske da u potpunosti integrira svoje gospodarstvo i tržište u globalni kontekst, Vlada Republike Hrvatske identificirala je potrebu definiranja regionalne politike jednim od svojih prioriteta - pojasnio nam je državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Karlo Ðurašić, uz napomenu da je predviđeno i uvođenje  novog sustava nadzora i mjerenja učinka svih mjera i aktivnosti financiranih iz proračuna RH usmjerenih na regionalni razvoj.


Tri Hrvatske

Administrativna podjela na dvadeset plus jednu, zagrebačku, županiju ne temelji se na povijesnim, nego proizvoljnim razlozima u kojima brojni domaći i strani kritičari vide prekrajanje izbornog tijela iz vremena prve polovice devedesetih. Javna je tajna da u EU-u nisu oduševljeni prevelikim brojem hrvatskih administrativnih jedinica, kao i da se u brojnim prilikama koristi regionalna trodioba na: Sjeverozapadnu, Panonsku i Jadransku - Hrvatsku.

Ovakva je podjela posljednji put aktualizirana sredinom proteklog travnja, kada se održavala Vladina turneja regionalnih radionica namijenjenih lokalnim dužnosnicima, oko priprema za apliciranja u strategijske i kohezijske fondove EU-a, redom vezane uz regionalni razvoj, kao i novi krug priprema zakona o regionalnom razvoju.

Hrvatska podijeljena na tri regije uglavnom se povezuje standardima EUROSTAT-a, statističke agencije EU-a, te se pojavljuje kao preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova namijenjenih regionalnom razvoju.

Statistička podjela iz travnja 2007., utvrđena za potrebe Sporazuma o pridruživanju (SSA) i dostavljanja Europskoj komisiji podatka o iznosu bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, usklađenog na razini prostornih jedinica za statistiku - definirala je trodiobu prostornih jedinica drukčiju od županijskog sustava.

Sjeverozapadnu Hrvatsku sačinjavale bi jedinice: Grad Zagreb te županije Zagrebačka, Međimurska, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka.

Središnju i Istočnu (Panonsku) Hrvatsku činile bi županije: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka.

Jadransku Hrvatsku činile bi županije:Primorsko-goranska, Istarska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska.


Fondovi

Regionalni razvoj treća je komponenta IPA programa, koji je donijelo Vijeće EU-a, a odnosi se na potporu državama kandidatkinjama u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a i provedbama propisa, kao i u pripremama za korištenje fondova koji će Hrvatskoj biti na raspolaganju kao državi članici Unije.

Najveći iznos planiran za regionalni razvoj do 2011. godine je 257,35 milijuna eura.

Kreditiranje programa

Tri statističke regije predstavljaju razvojnu šansu za korištenje pretpristupnih fondova EU-a, odnosno strukturnih fondova nakon ulaska u EU. Korištenje tih fondova podrazumijeva kvalitetne programe, a upravo krupni programi trebali bi ostvariti utjecaj na ravnomjeran regionalni razvoj.

Glavne grupacije integriraju se kroz operativne programe, pa tako postoje:

- operativni programi za razvoj regionalne konkurentnosti,
- operativni programi za infrastrukturu,
- operativni programi za ekologiju...

Nakon što se predlože projekti, bit će raspisani natječaji, a onaj tko dobije na natječaju, ostvaruje pravo na bespovratni kredit EU-a.


Približavanje EU prosjeku

Državni tajnik Ministarstva regionalnog razvoja Karlo Ðurašić ističe kako je od vitalnog značenja da nacionalna i EU regionalna politika predstavljaju konzistentnu, integriranu i učinkovitu osnovu za paralelno korištenje nacionalnih i EU sredstava namijenjenih jačanju kohezije, a u cilju smanjenja unutarnjih regionalnih razvojnih razlika te stvaranja uvjeta koji će omogućiti Hrvatskoj da se približi prosječnoj razini društveno-gospodarskog razvoja u Europskoj uniji.

Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja, Hrvatska se u 2005. godini nalazila na 50 posto prosjeka razvijenosti EU-27 mjerenog BDP-a po glavi stanovnika po paritetu kupovne moći.

Uspoređujući podatke za istu godinu na NUTS II razini s prosjekom EU-27, najrazvijenija, Sjeverozapadna Hrvatska, nalazila se na 64,3% EU prosjeka; Jadranska Hrvatska na 47,6 %, dok je  najslabije razvijena, Panonska Hrvatska, bila na 34,5 % prosjeka EU-a.

Povezani članci

Who's Online

We have 243 guests and no members online