Mirjana Nazor: Društvo smo neograničene neodgovornosti

17. godišnja konferencija hrvatskih psihologaOd 11. do 14. studenoga, u Splitu se održavala 17. godišnja konferencija hrvatskih psihologa. Ovaj se skup, koji organizira Društvo psihologa u Splitu, održavao u hotelu "Le Meridien Lav", a glavna tema kojom su se hrvatski psiholozi bavili jest "Odgovornost - osobna, profesionalna i društvena". Prije održavanja konferencije, novinar Slobodne Dalmacije Damir Pilić,  razgovarao je s predsjednicom Programskog odbora dr. Mirjanom Nazor, želeći doznati koliko je današnje hrvatsko društvo (ne)odgovorno i kakva bi trebala biti uloga psihologa u takvom društvu ...


DR. MIRJANA NAZOR, PREDSJEDNICA PROGRAMSKOG ODBORA 17. KONFERENCIJE HRVATSKIH PSIHOLOGA

Društvo smo neograničene neodgovornosti


Ako ljudi odgovaraju za svoje loše postupke, manja je mogućnost za razvoj kriminala i korupcije. Mi takvo društvo sigurno nismo. Kad bi uspješnost u korupciji i kriminalu donosila svjedodžbe, gotovo svi bi u Lijepoj našoj preko noći bili školovani


Piše: Damir Pilić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


• • Koliko će biti predavača na konferenciji?

- Mislim da možemo reći da je odaziv aktivnih dr. Mirjana Nazorsudionika premašio sva naša očekivanja. Bit će ih oko 240, a rad konferencije odvijat će se temeljem usmenih izlaganja, okruglih stolova, simpozija, radionica, predstavljanja knjiga i projekata te postera. Naravno, kao i uvijek na konferencijama, imamo i pozvane predavače. Ove godine to su britanska psihoterapeutkinja Arlene Audergon, naši psiholozi Larisa Buhin, Mirjana Krizmanić i Vladimir Kolesarić, te naš sociolog don Ivan Grubišić.

• • Koje će teme biti najzastupljenije?

- Teme kojima ćemo se baviti tijekom četiri dana trajanja konferencije vrlo su raznolike. Naime, uz osnovnu temu konferencije - a to je "ODGOVORNOST: osobna, profesionalna i društvena" - bilo je moguće prijaviti i teme iz bilo kojeg područja interesa pojedinog psihologa. Govorit će se, da spomenem samo neke teme, o sudjelovanju psihologa u velikim nesrećama i katastrofama, o važnosti rada psihologa u penalnom sustavu, o edukaciji psihologa kao sudskih vještaka, o pitanjima vezanim uz razvoj karijere, o žrtvama nasilja, o patološkom kockanju, o mnogim pitanjima vojne psihologije, o odgovornosti u postupku profesionalne selekcije... Bit će riječi i o nekim statusnim pitanjima psihologa, npr. o statusu kliničkih i zdravstvenih psihologa u zdravstvenom sustavu te o Zakonu o psihološkoj djelatnosti.

Važno je još spomenuti da je ovo i godina u kojoj slavimo 130. obljetnicu rođenja i 50. godišnjicu smrti jednog od utemeljitelja hrvatske psihologije Ramira Bujasa. Njemu u čast Hrvatsko psihološko društvo proglasilo je 2009. godinu godinom Ramira Bujasa. Njemu će biti posvećeno jedno od plenarnih predavanja.

• • Hoće li sve te raznolike teme "pojesti" glavnu temu, a to je odgovornost?

- Moja je procjena da je u odnosu na ukupan broj radova, okruglih stolova, simpozija i radionica tematika odgovornosti ipak zastupljena manje nego što bi to ova problematika zahtijevala. Ali, treba reći da će problematika odgovornosti, i kad neće biti izravno dotaknuta, ipak implicitno naći svoje mjesto u mnogim oblicima rada na konferenciji.

• • Zašto ste ove godine odabrali baš temu "odgovornosti"? Je li to neka aluzija na stanje u društvu?

- Čini mi se da je tema zaista "prava" u ovom trenutku. Jasno, taj je trenutak u nas prisutan već poduže vrijeme. Pitanje odgovornosti u nas, kako nam je svima poznato, još nije postalo nešto što se podrazumijeva, nego nešto što tek treba ustoličiti. Pričanje o odgovornosti dobro nam ide, ali odgovorno ponašanje prihvaćamo malo teže. Ako ljudi u nekom društvu odgovaraju za svoje loše postupke, snose neku odgovornost - ponekad materijalnu, ponekad samo moralnu - mnogo je manja mogućnost za razvoj kriminala i korupcije. Mi takvo društvo sigurno nismo.

Dapače, iznimno smo plodno tlo upravo za kriminal i korupciju, koje, nažalost, nalazimo u svim segmentima društva. Afere u državnim tvrtkama nisu nas, čini mi se, toliko pogodile kao, na primjer, spoznaja o korupciji na sveučilištu. Ali i ono je sastavni dio društva u kojem živimo i, nažalost, i u njemu se ogledaju općeprisutne negativnosti. Ne bih rekla da je tema ove konferencije aluzija na stanje u društvu, nego vapaj za onim što nam silno nedostaje i uništava nas na osobnom, ali i na društvenom planu.

• • Koliko se brojne aktualne afere oko korupcije i kriminala u državnim tvrtkama uklapaju u ovo o čemu govorimo?

- Nisu nam potrebne velike afere, iako su se dobro uklopile, da bismo shvatili kako odgovornosti u našem društvu nema ni u tragovima. I prije ovih posljednjih afera već smo se zabavljali "maestrima" i "indeksima" i drugim manje poznatim temama. Ljuti me kada mlade optužujemo za neodgovornost, a zaboravljamo da to ponašanje uče od nas. Kada bi uspješnost u korupciji i kriminalu donosila neke svjedodžbe, gotovo svi bi u Lijepoj našoj preko noći bili školovani. Znatno bi se podignula naša obrazovna razina!

• • Gdje u hrvatskoj svakodnevici nalazite najviše primjera neodgovornosti?

- Svjedoci smo postojanja rastrošne države, goleme nedjelotvorne administracije, prevelikog broja gradova i županija koje svakodnevno gutaju novac koji nemamo. Često nesposobni i korumpirani upravljaju određenim tvrtkama, a posljedice toga osjećamo svi. Novac curi na sve strane, a ljudi svakodnevno ostaju bez posla i, što je još gore, bez nade da će doći do promjena nabolje. Sve je to vrlo neodgovorno.

Još jedan svježi primjer govori o neodgovornosti i nesposobnosti. Četiri su dana bila potrebna da nizozemski stručnjaci utvrde da su za odsukavanje "Marka Pola" potrebni zračni jastuci - a jedan domaći strojar koji razmišlja to je izrekao čim je vidio što se dogodilo. Već smo se susretali s problemom adekvatnog reagiranja u slučaju nesreća i katastrofa i uočili brojne nelogičnosti i neprofesionalnost u funkcioniranju službi u čijem je djelokrugu taj rad. Uočili neke probleme, malo se uzrujavali, kritizirali, jadali... i na tome je uglavnom sve stalo.

Osim u poslovanju, nedostatak odgovornosti prisutan je i u našem odnosu prema djeci i mladima. Nimalo im ne pomažemo u odrastanju, kada su im potrebna jasna pravila ponašanja i njihova dosljedna primjena. Mi, nažalost, prečesto propovijedamo licemjerje - jedno govorimo, drugo radimo. I mnogi mladi od toga naprosto bježe.

• • Na lanjskoj konferenciji u Poreču tema je bila "Mediji i etika", a hrvatski su psiholozi s te konferencijeodaslali i javni apel hrvatskim televizijama za ukidanje pojedinih reality emisija koje teško krše načela privatnosti i intime. Možemo li i s ovogodišnje konferencije očekivati neku društvenu poruku?

- Nadam se da ćemo odaslati neku poruku, jer mislim da i to spada u odgovorno ponašanje. Kada ćemo već četiri dana razgovarati o brojnim pitanjima uže i šire, izravno i neizravno povezanim s odgovornošću, potrebno je da se nakon toga i javno oglasimo. Na ovoj konferenciji bit će predstavljena knjiga "Psihologija - mediji - etika: iskustva i promišljanja za bolju suradnju", koja je nastala na temelju promišljanja iznesenih na lanjskoj konferenciji. Osnovni je cilj te knjige, kako ističu autori, "pružiti podršku u znanju, stavu i donošenju etičnijih odluka isticanjem dobre suradnje psihologa i medija".

• • Što očekujete od ovogodišnje konferencije?

- Nadam se da ćemo, s jedne strane, progovarajući o nekim aktualnim problemima i pitanjima te nudeći odgovore na barem neka pitanja i rješenja na neke probleme, približiti javnosti rad psihologa te pokazati da psiholozi znaju i trebaju raditi u mnogim segmentima društva.

S druge strane, vjerujem da ćemo kao struka razriješiti neke naše dvojbe vezane uz profesionalnu odgovornost - koja je naša uloga u društvu? Evo samo dva pitanja. Moramo li se oglašavati kada uočimo da mediji djeluju štetno na mentalno zdravlje i djece i odraslih? Trebamo li više javno istupati popularizirajući psihološke spoznaje koje bi mogle pomoći u svakodnevnom životu?

• • Možemo li odmah prijeći na ta pitanja? Bi li se hrvatski psiholozi, po vama, morali oglašavati kada uoče da mediji štetno djeluju na mentalno zdravlje i djece i odraslih?

- Mislim da bismo se zaista morali više angažirati kada su mediji u pitanju. Doista dopuštamo prekomjerno zagađivanje duhovnog okoliša u kojem odrastaju naša djeca, udišući brojne otrove koji mogu i trajno oštetiti dušu i tijelo. Međutim, ove bi godine poruka mogla biti i sveobuhvatnija, dakle, vezana ne samo uz medije, nego i uz ozbiljnije shvaćanje odgovornosti u svim aspektima života, ako nam je stalo do mentalnog zdravlja djece, ali i odraslih.

• • Smatrate li da bi se hrvatski psiholozi i inače morali snažnije uključiti u društvena zbivanja? Zašto, na primjer, nema javnih strukovnih kritiziranja ponašanja javnih osoba za koje je očito da štetno utječu na razvoj djece i mladih, ali i na mentalno zdravlje odraslih?

- Kao što rekoh, to je jedno od važnih pitanja - koliko i kada se javljati da ne bismo postali kontraproduktivni i svima dosadili sa svojevrsnim "popovanjem". Međutim, mislim da bi trebalo reagirati s mjerom, bez moraliziranja, znanstveno utemeljeno - to je pitanje naše profesionalne odgovornosti, o čemu će biti riječi na ovoj konferenciji.

Mi psiholozi, ali ne samo mi, često imamo na savjesti tzv. grijehe propusta - nečinjenje onoga što znamo da bi trebalo učiniti. Naše stručno znanje vjerojatno nas češće nego neke druge struke stavlja u položaj da možemo procijeniti što je za djecu, mlade, ali i odrasle loše u smislu poticanja besperspektivnosti, depresivnosti, netolerancije, urušavanja mentalnog zdravlja i tada bismo se morali oglasiti.

Ali, opet se moramo vratiti medijima. Pitanje je je li relativno rijetko reagiranje psihologa na društveno loša ponašanja posljedica inertnosti i uspavanosti psihologa, ili onemogućavanja njihove javne reakcije. Imaju li svi koji bi željeli reagirati i kritizirati priliku to učiniti, ili ih mediji pomalo ignoriraju?

• • Što vi mislite?

- Moje osobno iskustvo govori da mi ponekad mediji ne omoguće da reagiram na ono što mislim da treba kritizirati i upozoriti na loše posljedice različitih neodgovornosti.

Povezani članci

Who's Online

We have 177 guests and no members online