Heroji šugava vremena

Koliko hrvatsko društvo cijeni i vrednuje svoje velikane, vidi se iz činjenice da se njihov lik i djelo brzo zaboravljaju. U srijedu je tako obilježena prva godišnjica smrti akademika Ivana Supeka (1915.-2007.), hrvatskog fizičara, filozofa, književnika, humanista i borca za mir. Tom su prilikom uvaženi intelektualci posjetili grob još jednog velikog čovjeka - Vlade Gotovca - kojemu Hrvatska duguje mnogo više nego se danas usudi priznati. Supek se zalagao za kulturu znanja, mira i tolerancije, za vrijednosti slobode i demokracije, za razvoj znanosti i filozofske misli. Iako je umro razočaran u društvo, cijeli je život bio vjeran svojim idealima humanizma i socijalne pravde ...

VERTIKALA
Moralna vertikala je put popločen i dvojbenim kompromisima

Piše: Ana Jerković / Slobodna Dalmacija


Proroci i disidenti

- Ivan Supek bio je obilježje ove naše tranzicije - riječi su svećenika i sociologa dr. don Ivana Grubišića. - Narod je pokazao kakav je kad takvim veličinama nije zahvalan i ne održava uspomenu na njih. Smatram da danas ima još dobrih i moralnih ljudi, međutim, ne pojavljuju se u javnosti. Hrvatska je "privatizirana" od strane političara, biznismena, kojekakvih show-programa, zbog kojih je na površinu isplivalo nešto što nema nikakvu vrijednost, posebno kada je riječ o karakterima, moralu i društvenoj angažiranosti, kaže Grubišić.

- Malo je ljudi od pera, znanosti, koji su prepoznatljivi. Kao društvo siromašni smo moralnim vertikalama. Ljudi kao Supek i Gotovac imali su što za reći i bili su hrabri da to javno kažu, što su oznake pravih intelektualaca. U Starom zavjetu, moralne veličine su bili proroci, a danas su to disidenti - zaključuje Grubišić.

Da danas u Hrvatskoj nema ličnosti koja bi se mogla usporediti s Ivanom Supekom, mišljenja je i sociolog Zoran Malenica, koji je u svojoj posljednjoj knjizi "Ogledi o hrvatskom društvu" direktno suprotstavio autoritarnu Tuđmanovu i demokratsku Supekovu Hrvatsku.

 
Oštro kritiziranje

- Supek je smatrao da samostalna hrvatska država mora biti i demokratska i socijalna, što je isticao u oštrim kritikama Tuđmanove politike, no nikada nije bio ekstremni nacionalist ili šovinist - tvrdi Malenica.

Danas postoji vrlo ograničen broj intelektualaca poput onih kojima je pripadao Supek 60-ih i 70-ih godina (kao Jean Paul Sartre, Bertrand Russell...), a koji su javno kritički promišljali probleme našeg vremena, navodi Malenica. To, međutim, nije slučaj samo kod nas nego i u svjetskim relacijama, s iznimkom Noama Chomskog.

- Otežavajuća okolnost za Hrvatsku jest i u tome što je zadnjih nekoliko godina s hrvatske društvene i političke scene otišlo još nekoliko vrsnih intelektualaca kao što su Branko Horvat, Vlado Gotovac, Srđan Vrcan, Stipe Šuvar, Dubravko Škiljan... - navodi Malenica. Osim navedenih, vrijedno bi bilo spomenuti i Miku Tripala, Miroslava Krležu...

 

Sluh za duh

Iz ekonomske perspektive, ekonomist i profesor Tihomir Radić, ocijenio je Supeka kao izuzetnu ličnost, a tvrdi da danas ipak ima njemu sličnih, ali nisu, nažalost, ni poznati ni popularni.

- Moralna vertikala mora imati prije svega sluh za duh vremena, za spoznaju očitih, ali neraspoznatljivih promjena - kaže Radić. - Takve ličnosti rade civilizacijske zaokrete, svjesni su važnosti slobodnog društva u kojemu će tržišne slobode služiti prije svega za dobrobit ljudi, a ne za zgrtanje profita. Onaj tko uspije definirati da je na pomolu tržišni svijet koji će nastati na ruševinama nepravednog, nemoralnog i asocijalnog trgovačkog društva, u kojoj god profesiji radio, može postići autoritet velike ličnosti.

Znanstvenik Vladimir Paar mišljenja je da se moralne autoritete može sagledati iz više rakursa. Počevši od osobe koja nije sklona kompromisu, nego se povodi isključivo za vlastitim osjećajem moralnog kodeksa, te se bez obzira na posljedice suprotstavlja svemu što je izvan tog okvira.

Veliki ljudi ne bi smjeli biti kompromisni već se trebaju povoditi za moralnim kodeksom, te se suprotstavljati svemu što je izvan tog okvira, kaže akademik Paar

Vladimir Paar

- To osobito dolazi do izražaja u doba nedemokratskih režima koji progone neistomišljenike - kaže Paar. - Akademik Supek ulagao je mnogo energije za mir u svijetu, a da od toga nije imao osobne koristi. No njegova je glavna zasluga bila što je postavio temelje modernih prirodnih znanosti u Hrvatskoj, vodeći politiku otvorenosti prema svijetu, te talentirane mlade znanstvenike slao na usavršavanje u inozemstvo.

U demokratskom društvu, pojam moralne vertikale svodi se na pojam profesionalne odgovornosti, mišljenja je Paar. Ali time, kao i većom orijentacijom medija na skandale, to često ispada izvan žarišta pažnje.

- Za nekoliko stotina osoba u Hrvatskoj rekao bih da spadaju u taj krug, inženjeri, liječnici, političari, književnici... No, to znači i spremnost na kompromise s ciljem da se pridonese općoj dobrobiti. Jer moralna vertikala ne znači samo ustrajanje na svojim načelima, nego i borbu za njihovo usvajanje u društvu. To je put popločen i dvojbenim kompromisima. No time se ne gubi moralna vertikala - ustvrdio je na koncu Paar.


Ni sveci ni nepogrešivi

prof. Mirjana NazorKoje su vrline i kvalitete jednog moralnog uzora, otkrila nam je psihologinja Mirjana Nazor.

- To sigurno nisu sveci, a ni nepogrešivi ljudi. Ali svakako su to oni koje se ne može ničim kupiti, ni zastrašiti. Ne odustaju od svojih ideja, svog mišljenja i ponašanja koje je rezultat postojećih ideja. Spremni su saslušati drukčija mišljenja jer poštuju ljude. Vrlo su kritični prema sebi i društvu u kojem žive, zapažaju nedostatke i anomalije te otvoreno i odlučno ukazuju na njih i kad to postaje za njih kontraproduktivno. Uvjerena sam da i medu ljudima koji nisu javno eksponirani postoje moralne veličine, ali za njih zna samo njihova uža sredina. Nedostatak takvih ljudi ukazuje na moralnu ravnodušnost i relativnost te obilje farizejštine. Po mome mišljenju, ipak postoji poneko svjetlo koje, ma koliko se neki trudili, ne uspijevaju ugasiti. Jedno od njih je don Ivan Grubišić - kaže Nazor.