Davor Pavuna: Hrvatska će očuvati čistu zemlju

ZemljaDavor Pavuna, hrvatski znanstvenik, fizičar, autor 150 znanstvenih radova i udžbenika koji 22 godine živi u Lausannei u Švicarskoj i predaje na tamošnjem glasovitom Institutu za tehnologiju (ETH), u je kratko vrijeme svog novog posla - jednog od glavnih recenzenata američkog ministarstva energetike koji vodi nobelovac Stephen Chu - postao medijska ličnost. O njemu se u Hrvatskoj ipak malo zna izvan znanstvenih krugova, a čovjek je trenutno najutjecajniji Hrvat u svijetu (ne to ipak nije veliki S...  :-) . Zbog svog velikog stručnog iskustva u pitanjima energetike i novih tehnologija, prof. dr. Pavuna pozvan je u američki tim kako bi zajedničkim radom osmislili nove energetske mogućnosti koje bi mogle zamijeniti gotovo stoljetnu ovisnost Amerike i svijeta, o nafti. U izvrsnom članku Lidie Černi u nastavku teksta objavljenom u Vjesniku, prof. dr. Pavuna govori o radu u američkoj administraciji, o svojim vizijama energije budućnosti, o optimalnim izvorima nove energije na planetu i o Hrvatskoj kao velikom energetskom potencijalu... Obvezno štivo!...

Hrvatska će očuvati čistu zemlju

U kolapsu ovog bankarsko-financijskog sustava puno novca leži neiskorišteno pa sad postoji volja za ulaganjem u nove pozitivne projekte koji će svima donijeti koristi, rekao je jedan od glavnih recenzenata energetskih projekata američke administracije Davor Pavuna

Piše: Lidia Černi / Vjesnik
Izvor: Vjesnik.hr

dr. Davor PavunaDavor Pavuna je u kratko vrijeme svog novog posla - jednog od glavnih recenzenata američkog ministarstva energetike koji vodi nobelovac Stephen Chu - postao medijska ličnost.

Taj poznati znanstvenik, fizičar, autor 150 znanstvenih radova i udžbenika koji 22 godine živi u Lausannei u Švicarskoj, predaje na tamošnjem glasovitom Institutu za tehnologiju (ETH) gdje su predavali hrvatski nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog.

Zbog svog velikog stručnog iskustva u pitanjima energetike i novih tehnologija, prof. dr. Pavuna pozvan je u američki tim kako bi zajedničkim radom osmislili nove energetske mogućnosti koje bi mogle zamijeniti gotovo stoljetnu ovisnost Amerike i svijeta, o nafti.

Posebno za Vjesnik, prof. dr. Pavuna govori o radu u američkoj administraciji, o svojim vizijama energije budućnosti, o optimalnim izvorima nove energije na planetu i o Hrvatskoj kao velikom energetskom potencijalu.

Koji su, po Vama, glavni čimbenici nove energetske vizije budućnosti? Možemo li govoriti o novoj paradigmi razmišljanja?

- Da. Štete koju je nafta prouzročila u okolišu bezbrojne su, od ispušnih plinova na cestama u svijetu i kemijskog zagađenja, do zagađenje plastikom i drugim otpadima diljem Pacifika pa čak u okolišu svemirskih stanica!

Ako ne počnemo s novim pristupima već u ovoj generaciji i ne promijenimo energetske navike, onda je ekosfera ovog našeg planeta izgubljena. Promjena u stavu o važnosti energije zato i jest generacijski izazov. Fosilna goriva, koja su bila najvažniji energent na čijim su temeljima građena ekonomija cijelog svijeta u drugoj polovici 20. stoljeća, sada treba mijenjati. Naravno, to ne može biti učinjeno preko noći, ali je bitno osmisliti nove pristupe energiji.

Što u tom pogledu mijenja Obamina administracija?

- Nova američka administracija veoma je važna u tom segmentu jer ima veliki kredibilitet u svijetu i sposobna je povući sve ostale zemlje. Zajedno s Kinom i Europom, već smo krenuli u izradu nove paradigme energetike budućnosti. Učinjen je kompletan strateški pomak i u znanstvenim istraživanjima i u razvojnim prioritetima, no valja naglasiti da se u društvu promjene ipak neće dogoditi preko noći. To su duboki, postupni procesi energetske transformacije i zato je važna prisutnost Amerike.

S druge strane, i sama Amerika želi se promijeniti u toj viziji, jer je godinama i sama robovala jeftinim fosilnim gorivima, automobilskoj industriji i bila jedan od najvećih svjetskih korisnika nafte.

Barack Obama i Steven Chu

Koje su to tehnologije, energije koje dolaze u fokus interesa te nove paradigme koju zagovara predsjednik Barack Obama i njegov vizionar, nobelovac Steven Chu?

- Tehnologije koje dolaze i na koje smo svi već sad fokusirani, pod zajedničkim su nazivnikom energetike budućnosti ili, popularnije, alternativne, zelene energije. Temelje se na dubokim zakonitostima fizike i kemije, ali s vizijom jasnog očuvanja biosfere.

Uvijek nam je glavni izvor energije bilo i ostalo Sunce, koje nam u svakom trenutku daje 2000 puta više energije nego je svi tog trenutka koristimo.

Kolosalno veliki projekti već postoje, kao što je Sahara tech. koji prikuplja Sunčevu energiju, posprema je i distribuira u svijet prema potrebama korisnika. No, problem je upravo u distribuciji, transportu, jer još nismo otkrili sve materijale koji su visoko temperaturni supravodiči, niti smo tehnološki optimizirali postojeće materijale koji bi mogli pomoći u tome.

Imamo i neke druge ambiciozne projekte u svijetu. Postoji također opcija da u nekim slučajevima napustimo Teslinu struju koju rabimo u kućanstvima te se u nekim varijantama vratimo Edisonovoj istosmjernoj struji jer je u nekim slučajevima, na duge udaljenosti, povoljnije tehnološko rješenje.

Zatim, tu je energija gravitacije za koju imamo nekoliko pristupa, a patenti su naizgled slični principu hidroelektrane; također imamo energiju mora kao veliki potencijal, jer je 70 posto cijelog svijeta pod morima. Postoje i patenti u kojima se energija oslobađa koristeći rotirajuće magnete, no ti pristupi zasad nisu laboratorijski potvrđeni kao ispravni, niti energetski korisni, no sve je to na razini istraživanja.

Sva dinamička energija Svemira ugrađena je u tzv. slobodni prostor ili kvantni »vakuum« i mi ćemo na dulje staze, kad sve poznate principe svladamo potpuno tehnološki, imati energije u izobilju posvuda.

Dakle, dugoročna je vizija vrlo pozitivna. Svaka je tehnologija naizgled atraktivna, ali je do temelja treba provjeriti i u svakodnevnoj praksi.

A što je s nuklearnom energijom kojoj se ponovo okreću neke zemlje?

dr. Davor Pavuna- Iako zvuči čudno, nuklearna energija nam i dalje ostaje veliki potencijal u nekim zemljama. Podsjetio bih da danas imamo i pouzdanu tehnologiju uništavanja nuklearnog otpada, to je tzv. tehnologija baklje koja može uništiti praktički sve, od radioaktivnih do drugih mogućih zagađenja. Uz to, tehnologiju nuklearne energije dobro poznajemo, nju u nekim zemljama poput Francuske, uspješno koristimo već 50 godina i dobro smo je izučili.

I hidrocentrale su još vrlo korisne. No, uvijek se radi o distribucijskim izazovima, jer stanovništva je sve više i više, poglavito u Aziji.

U Lausannei se još bavimo istraživanjem nuklearne fuzije tzv. tokamaka. No, to je dugoročni europski program i rezultati se ne očekuju prije 2025.

Koja od navedenih rješenja smatrate optimalnima?

- Kao prvo, mi smo kao civilizacija tek na početku znanosti, naime koristimo je tek tri stoljeća i još ni ne znamo sva koncepcijska rješenja. Ali upustili smo se u intenzivna istraživanja najpotentnijih zelenih energenata budućnosti, i zasigurno ćemo otkrivati i neke nove, neočekivane mogućnosti. Dakle, sigurno će biti iznenađenja i vjerujem da će se ona dogoditi u vremenu jedne generacije.

Mi smo se sada napokon energetski osvijestili, i ponovo globalno proučavamo puno dublje same prirodne znanosti. Razmatramo sve principe u kontekstu nove energetike i tražimo one koje smo možda prije zanemarili ili ih nismo niti uočili, jer smo uspavani mislili da ugodno možemo živjeti s naftom do kraja života.

Napokon smo prihvatili činjenicu da će nas uskoro biti oko deset milijardi na svijetu i da već ta činjenica mijenja cijelu tehnološku i energetsku percepciju svijeta današnjice. Moramo naučiti drukčije živjeti...

U kolapsu ovog bankarsko-financijskog sustava puno novca leži neiskorišteno pa sad postoji volja za investiranjem u nove pozitivne projekte koji će svima donijeti koristi.

U svijetu u kojem nitko nikome više ne vjeruje, jedino tko još ima vjerodostojnost smo mi znanstvenici i inženjeri vizionari.

Tu nema korupcije i investitor ne može izgubiti ako mudro provjeri potencijal projekta. To je dobra vijest u krizi.

Dakle, moguće je pronaći novac za nove energetske projekte unatoč globalnoj krizi?

- Da, štoviše, to sad svi rade. Upravo znanstveni projekti nikad ne propadaju, oni se samo mijenjaju u odnosu na nove uvjete života. Energetske su investicije uvijek dobitak, jer su znanstvenici zapravo jeftini inovatori. Koliko može koštati neki znanstveni projekt? Nekoliko stotina tisuća dolara, a ponekad nekoliko milijuna godišnje. To je znatno jeftinije, nego kupnja osrednjeg nogometaša!

I meni su se javili strani investitori koji žele financirati naše znanstvene kredibilne projekte, jer im novac leži na računima, a oni znaju da će im se na taj način investicija višestruko vratiti. To je izvrsna i optimistična činjenica. Dakle, formula je da zbog globalne krize novac dobivaju kredibilni projekti i čestiti ljudi - nemoguće je dugotrajno živjeti u klimi financijskih manipulacija i igara, pa je ovo sad jedini mogući povratak na pozitivne vrijednosti u društvu.

A kako obuzdati dramatične klimatske promjene?

- One se također mogu dobro pratiti kako bi se izbjegle katastrofe. U tijeku su vrlo zanimljivi projekti, ali je pitanje koliko ćemo moći uspjeti u geološkom smislu, jer planetarna geologija isto ima svoje zakone i faze pa moramo sve to mudro analizirati.

Ja sam optimističniji nego ikad kad je riječ o ovom planetu i vidim napokon malo svjetla i optimizma.

Kako?

Početi primjenjivati novu paradigmu ponašanja, koristiti primarno biomaterijale i ekološki kompatibilne tehnologije, osvještavati mlade da koriste samo reciklirane i ekološki provjerene materijale, uvesti drakonske kazne za svako zagađenje okoliša, kao što je to u Švicarskoj.

Zabraniti sve tipove brutalnog zagađenja životnog prostora, od prebučne glazbe do preintenzivnog korištenja elektromagnetskih valova, prevelikog korištenja mobilnih telefona, uvesti drastične poreze svim zagađivačima okoliša, te zatvoriti sve tvornice i pogone i ukloniti instalacije koje su ekološki nekompatibilne.

Zatim, educirati stanovništvo da smo mi, ljudi dio bioorganizma svijeta, te dio važne biosfere, upoznavati se s drugim civilizacijskim prodorima u tom smislu, kako znanstvenim, tako i sociološkim i medijskim. Primjerice, treba razvijati sustav umreženih brzih vlakova, smanjiti zagađenje koje izazivaju zrakoplovni letovi, uvoditi novo eko-brodarstvo izbjegavajući ispuštanje nafte.

Kolektivna svijest te nove paradigme govori da smo svi dio vitalne ekosfere Zemlje, te da moramo naučiti manje rasipati energiju na svim razinama. Svi smo dosad bili neekonomični i to nas već košta; pogledajte kako se svi razbacujemo vodom. Promjena u svijesti mora biti velika.

Kao jedan od recenzenata američkog ministra energetike, kako se odvija vaš timski rad?

- Svi smo uvijek povezani i imamo pregled nad brojnim projektima i inicijativama. To su najnevjerojatnije inovacije koje nude brojna iznenađenja. Neke teme o kojima sam vam govorio, već su odobrene, a svakodnevno se pojavljuju novi prijedlozi, ljudi su vrlo kreativni, sve je vrlo dinamično i niti jedan dan nije isti.

Najveći umovi, instituti, sveučilišta i korporacije u Americi ali i na planetu rade na tim projektima, govorim o fizičarima, kemičarima, biolozima, ekolozima, a naravno da je i dio vojnih segmenata mobiliziran u toj viziji energije budućnosti, i sve zato i djeluje tako poticajno.

Zato vjerujem u budućnost jer radim s ljudima koji su nekorumpirani, pametni, radišni, posvećeni do krajnosti svom zadatku, mi ne spavamo od ljubavi prema projektima.

Radimo konkretno na puno izuma, pa ako nas globalistički profiteri i manipulanti ne zaustave, mi ćemo uspjeti. U ovoj fazi rada vjerojatno nas čeka barem jedno epohalno otkriće, jer se ponekad izuzetne tehnologije baš kao i ljudi pojavljuju iznenada. A kolege posvuda, među kojima i brojni u Hrvatskoj, dodatno su jamstvo da imamo svi razloga za optimizam.

dr. Davor Pavuna

Ima li Hrvatska alternativnih energetskih potencijala?

- Uvjeren sam da ćemo i u Hrvatskoj očuvati čistu zemlju i postupno umrežiti centre izvrsnosti nacije znanja, jer izbora nemamo.

Primjerice, s oko 50.000 zaposlenih u softverskom sektoru Googlea moguće je ostvariti veći dohodak, nego sa sadašnjih 1,25 milijuna zaposlenih u cijeloj Hrvatskoj. Zato su znanje, kreativnost i inženjering prioritet i nužnost.

U Hrvatskoj imamo mnogo energetskih potencijala i to treba iskoristiti. Također imamo kvalitetnu hranu. Mi bismo u Hrvatskoj morali moći preživjeti bez ičega možda i tri mjeseca. Iako želimo ući u Uniju, svaka zemlja treba, poput Švicarske ili Norveške, razmišljati o tome kako sama može preživjeti eventualni kolaps. No, i u tome su Hrvati nevjerojatno originalan i inovativan narod. Nismo samo uspješni u sportu.

Postoje lokalni i globalni energetski prioriteti, zar ne?

- Kad govorimo o energiji budućnosti u globalnom smislu, to je svakako Sunce, o njemu se trenutno najviše razmišlja. No, energetska slika svijeta ne ovisi samo o tome, nego se sagledava i lokalno.

Svaka sredina ima svoje posebnosti koje može u tom kontekstu ponuditi kao budući energent ili svoju specifičnost. Zato ne treba previše generalizirati.

Optimalno rješenje nije nužno isto na Aljasci i u Alžiru, u Australiji ili na Tibetu...

Povezani članci

Who's Online

We have 363 guests and no members online