Novosti Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti 2017-12-16T18:07:37+00:00 Joomla! - Open Source Content Management WTF? Usred zime od Dugog Rata do Splita vozi se 75 minuta!? 2017-12-13T01:50:23+00:00 2017-12-13T01:50:23+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/25039-frustracije-usred-zime-od-splita-do-dugog-rata-vozi-se-75-minuta SD, foto: Ante Čizmić mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_12/kolona2.jpg" style="width: 250px; height: 211px; margin: 4px 8px; float: left;" />Stanovnici Splita i okolice te Poljica i omi&scaron;kog područja muku muče s prometnim gužvama tijekom turističke sezone, a čini se da nisu mirni ni u zimskim mjesecima. Naime, zbog radova na &scaron;irenju raskrižja na Jadranskoj magistrali duž <strong>Podstrane</strong>, izgradnje dodatnog traka za skretanje u naselja i autobusnih stajali&scaron;ta, prouzrokovane su <strong>nove gužve</strong> na koje vozači i njihovi suputnici moraju računati prije sjedanja za upravljač. Proteklih dana <strong>kolona </strong>je sezala od izlaza iz Splita pa sve do Strožanca. Tako bi svi oni koji iz tog smjera putuju na posao trebali krenuti puno ranije od uobičajenog, jer je jučer vožnja od <strong>Dugog Rata</strong> do <strong>Splita</strong>, duga 21 kilometar, potrajala vi&scaron;e od 75 minuta, umjesto uobičajenih pola sata, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_12/kolona2.jpg" style="width: 250px; height: 211px; margin: 4px 8px; float: left;" />Stanovnici Splita i okolice te Poljica i omi&scaron;kog područja muku muče s prometnim gužvama tijekom turističke sezone, a čini se da nisu mirni ni u zimskim mjesecima. Naime, zbog radova na &scaron;irenju raskrižja na Jadranskoj magistrali duž <strong>Podstrane</strong>, izgradnje dodatnog traka za skretanje u naselja i autobusnih stajali&scaron;ta, prouzrokovane su <strong>nove gužve</strong> na koje vozači i njihovi suputnici moraju računati prije sjedanja za upravljač. Proteklih dana <strong>kolona </strong>je sezala od izlaza iz Splita pa sve do Strožanca. Tako bi svi oni koji iz tog smjera putuju na posao trebali krenuti puno ranije od uobičajenog, jer je jučer vožnja od <strong>Dugog Rata</strong> do <strong>Splita</strong>, duga 21 kilometar, potrajala vi&scaron;e od 75 minuta, umjesto uobičajenih pola sata, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p> </div> Život u koloni 2017-12-10T09:41:37+00:00 2017-12-10T09:41:37+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/25037-zivot-u-koloni Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_09/kolona2.jpg" style="width: 600px; height: 304px;" /></p> <p> Slali smo im autiće, razglednice, slikavali se usrid noći isprid &quot;jureće&quot; 60-ke, dilili vodu turisticama u koloni, vlakićem &quot;oslobađali&quot; Omi&scaron; (i Dugi Rat), &cedil;dozvali predsjednicu na kavu u Omi&scaron;, marendavali i žrtvovali se za BCTO, i uvik je ministar, dežurno prometalo smetalo, rekao &quot;počinje gradnja jo&scaron; u mom mandatu&quot;.. Bojim se da nam nema neke koristi od prosvjeda, a nažalost niti Okruglog stola, jer &scaron;ta nam &quot;stručnjaci&quot; mogu reć osim &quot;počinjemo najesen..&quot; ili &quot;krećemo odmah nakon &scaron;to izgradimo Pe<span class="text_exposed_show">lje&scaron;ki most&quot;.. ili pak čekamo &quot;samo da ministrica Žalac osigura EU sredstva, pa ćemo vam izgraditi i luku na Krilu, za žuntu..&quot;.</span> Umrit ću ti, jadan ti sam, mlad i zelen, a neću se uz čvor Dugi Rat (ili Krilo) nikad ponosno s malom popet na <strong>brzu cestu Omi&scaron;-Split </strong>i ubaciti u četvrtu.. A da okrenemo pilu naopako? A da pomognemo na&scaron;oj mladoj partitokraciji? A da se sami organiziramo? Pokrenemo &quot;megauspje&scaron;nu&quot; crowdfunding kampanju za kupovinu &quot;svog metra brze ceste&quot;? A da počnemo rudariti bitcoine (sad je, kažu, najbolje vrijeme) u onom omi&scaron;kom tunelu koji ne vodi nigdje? Jo&scaron;..<br /> <br /> Sva&scaron;ta mi pada na pamet u koloni.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_09/kolona2.jpg" style="width: 600px; height: 304px;" /></p> <p> Slali smo im autiće, razglednice, slikavali se usrid noći isprid &quot;jureće&quot; 60-ke, dilili vodu turisticama u koloni, vlakićem &quot;oslobađali&quot; Omi&scaron; (i Dugi Rat), &cedil;dozvali predsjednicu na kavu u Omi&scaron;, marendavali i žrtvovali se za BCTO, i uvik je ministar, dežurno prometalo smetalo, rekao &quot;počinje gradnja jo&scaron; u mom mandatu&quot;.. Bojim se da nam nema neke koristi od prosvjeda, a nažalost niti Okruglog stola, jer &scaron;ta nam &quot;stručnjaci&quot; mogu reć osim &quot;počinjemo najesen..&quot; ili &quot;krećemo odmah nakon &scaron;to izgradimo Pe<span class="text_exposed_show">lje&scaron;ki most&quot;.. ili pak čekamo &quot;samo da ministrica Žalac osigura EU sredstva, pa ćemo vam izgraditi i luku na Krilu, za žuntu..&quot;.</span> Umrit ću ti, jadan ti sam, mlad i zelen, a neću se uz čvor Dugi Rat (ili Krilo) nikad ponosno s malom popet na <strong>brzu cestu Omi&scaron;-Split </strong>i ubaciti u četvrtu.. A da okrenemo pilu naopako? A da pomognemo na&scaron;oj mladoj partitokraciji? A da se sami organiziramo? Pokrenemo &quot;megauspje&scaron;nu&quot; crowdfunding kampanju za kupovinu &quot;svog metra brze ceste&quot;? A da počnemo rudariti bitcoine (sad je, kažu, najbolje vrijeme) u onom omi&scaron;kom tunelu koji ne vodi nigdje? Jo&scaron;..<br /> <br /> Sva&scaron;ta mi pada na pamet u koloni.</p> </div> Obljetnica smrti Franje Tuđmana 2017-12-10T07:05:51+00:00 2017-12-10T07:05:51+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/18573-14-obljetnica-smrti-franje-tudmana Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/ljudi/franjo_tudman5.jpg" style="margin: 4px 8px; float: left;" />10. prosinca se navr&scaron;ava osamnaest godina od smrti prvog Hrvatskog predsjednika <strong>Franje Tuđmana</strong>. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je napokon, nakon dugih stoljeća, izborila svoju nezavisnost i samostalnost. I 18 godina poslije većina žitelja RH ima mije&scaron;ane osjećaje vezane uz <strong>prvog predsjednika</strong>. Kao političar, gledaju li se postignuća, bio je vrlo uspje&scaron;an, a među velikim dijelom javnosti i iznimno popularan. No napravio je i nejverojatno krupne, a u slučaju politike prema BiH i tragične pogre&scaron;ke. Kritičari mu zamjeraju autoritarnost i tajkunizaciju države od čega se jo&scaron; nismo oporavili, no stvaranje Hrvatske kao samostalne države u Domovinskom ratu, u vrijeme sasvim nenaklonjeno borbi za <span style="color: rgb(0, 51, 0);"><strong>neovisnost</strong></span>,<strong> </strong>kada su iz svijeta dolazili pritisci da se biv&scaron;a država održi, zaista je njegov najveći uspjeh. Neka mu je laka hrvatska zemlja.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/ljudi/franjo_tudman5.jpg" style="margin: 4px 8px; float: left;" />10. prosinca se navr&scaron;ava osamnaest godina od smrti prvog Hrvatskog predsjednika <strong>Franje Tuđmana</strong>. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je napokon, nakon dugih stoljeća, izborila svoju nezavisnost i samostalnost. I 18 godina poslije većina žitelja RH ima mije&scaron;ane osjećaje vezane uz <strong>prvog predsjednika</strong>. Kao političar, gledaju li se postignuća, bio je vrlo uspje&scaron;an, a među velikim dijelom javnosti i iznimno popularan. No napravio je i nejverojatno krupne, a u slučaju politike prema BiH i tragične pogre&scaron;ke. Kritičari mu zamjeraju autoritarnost i tajkunizaciju države od čega se jo&scaron; nismo oporavili, no stvaranje Hrvatske kao samostalne države u Domovinskom ratu, u vrijeme sasvim nenaklonjeno borbi za <span style="color: rgb(0, 51, 0);"><strong>neovisnost</strong></span>,<strong> </strong>kada su iz svijeta dolazili pritisci da se biv&scaron;a država održi, zaista je njegov najveći uspjeh. Neka mu je laka hrvatska zemlja.</p> </div> Život uz najopasniju prometnicu 2017-11-29T08:33:08+00:00 2017-11-29T08:33:08+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24948-zivot-uz-najopasniju-prometnicu SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/novosti/asfalt.jpg" style="width: 150px; height: 120px; margin: 4px 8px; float: left;" />Jadranska magistrala j</strong>e prema broju nesreća najopasnija prometnica na području Splitsko-dalmatinske županije, jer je od početka godine na njoj zabilježeno vi&scaron;e od <strong>260 incidenata</strong> sa &scaron;est smrtno stradalih osoba. Najkritičniji je potez od <strong>Bajnica </strong>do <strong>Omi&scaron;a</strong>, na kojoj se, nažalost, najče&scaron;će gube ljudski životi. Neslavan naziv &quot;<strong>crne dionice</strong>&quot; taj je dio Magistrale dobio zbog činjenice da je na njemu u godinu dana bilo 50 prometnih nesreća, pri čemu su tri situacije rezultirale stradavanjem ukupno pet osoba. U jednoj od njih, u sudaru &quot;Prometova&quot; autobusa na liniji Omi&scaron; &ndash; Split i peugeota na istočnom ulazu u Krilo Jesenice, poginule su tri osobe na licu mjesta. U ostalih 47 nesreća četiri su osobe te&scaron;ko ozlijeđene, a 35 ih je zadobilo lak&scaron;e ozljede. Koja je razlika među dionicama dužobalne državne prometnice, vidljivo je iz podatka da se tijekom pro&scaron;le godine na potezu <strong>Pisak &ndash; Dubci</strong> dogodilo &scaron;est nesreća. U njima, srećom, nije bilo smrtno stradalih, a u tri sudara lak&scaron;e je stradalo osam osoba. Od spomenutih ukupno 260 nesreća od početka godine na dijelu Jadranske magistrale između mjesta Svinca na zapadnom rubu na&scaron;e županije do Gradca na granici s Dubrovačko-neretvanskom županijom, dugom 140 kilometara, osim &scaron;est smrtno stradalih sudionika u prometu, 34 osobe su te&scaron;ko ozlijeđene, a 140 su zadobile lak&scaron;e ozljede, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/517775/jadranska-magistrala-sije-smrt-otkrivamo-koje-su-crne-tocke-cestovne-dionice-koja-se-proteze-sirom-dalmacije" target="_blank"><u>Slobodna Dalmacija</u></a> o crnim statistikama života uz najopasniju prometnicu u županiji.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/novosti/asfalt.jpg" style="width: 150px; height: 120px; margin: 4px 8px; float: left;" />Jadranska magistrala j</strong>e prema broju nesreća najopasnija prometnica na području Splitsko-dalmatinske županije, jer je od početka godine na njoj zabilježeno vi&scaron;e od <strong>260 incidenata</strong> sa &scaron;est smrtno stradalih osoba. Najkritičniji je potez od <strong>Bajnica </strong>do <strong>Omi&scaron;a</strong>, na kojoj se, nažalost, najče&scaron;će gube ljudski životi. Neslavan naziv &quot;<strong>crne dionice</strong>&quot; taj je dio Magistrale dobio zbog činjenice da je na njemu u godinu dana bilo 50 prometnih nesreća, pri čemu su tri situacije rezultirale stradavanjem ukupno pet osoba. U jednoj od njih, u sudaru &quot;Prometova&quot; autobusa na liniji Omi&scaron; &ndash; Split i peugeota na istočnom ulazu u Krilo Jesenice, poginule su tri osobe na licu mjesta. U ostalih 47 nesreća četiri su osobe te&scaron;ko ozlijeđene, a 35 ih je zadobilo lak&scaron;e ozljede. Koja je razlika među dionicama dužobalne državne prometnice, vidljivo je iz podatka da se tijekom pro&scaron;le godine na potezu <strong>Pisak &ndash; Dubci</strong> dogodilo &scaron;est nesreća. U njima, srećom, nije bilo smrtno stradalih, a u tri sudara lak&scaron;e je stradalo osam osoba. Od spomenutih ukupno 260 nesreća od početka godine na dijelu Jadranske magistrale između mjesta Svinca na zapadnom rubu na&scaron;e županije do Gradca na granici s Dubrovačko-neretvanskom županijom, dugom 140 kilometara, osim &scaron;est smrtno stradalih sudionika u prometu, 34 osobe su te&scaron;ko ozlijeđene, a 140 su zadobile lak&scaron;e ozljede, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/517775/jadranska-magistrala-sije-smrt-otkrivamo-koje-su-crne-tocke-cestovne-dionice-koja-se-proteze-sirom-dalmacije" target="_blank"><u>Slobodna Dalmacija</u></a> o crnim statistikama života uz najopasniju prometnicu u županiji.</p> </div> Vrulja još ne vrije, ali.. 2017-11-20T15:26:13+00:00 2017-11-20T15:26:13+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24820-vrulja-jos-ne-vrije Slobodna Dalmacija mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/vruja.jpg" style="width: 250px; height: 250px; margin: 4px 8px; float: left;" />Bilo je pitanje vremena kad će se barem ljubitelji prirode ujediniti te pokazati kako su bageri jo&scaron; uvijek na protupožarnom putu preko <strong>Vrulje</strong>, onom kojeg do svojih smje&scaron;tajnih jedinica probija žeževački poduzetnik <strong>Stipe Latković</strong>, splitski &quot;kralj nogostupa&quot;, vlasnik TV Jadran i tvrtke &quot;<strong>Point</strong>&quot; te dobar prijatelj brojnih hrvatskih političara.<br /> Na Latkovićevu trasu u ponedjeljak su, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/511056/jedna-od-najljepsih-i-najposebnijih-uvala-u-dalmaciji-brutalno-se-betonizira-aktivisti-su-na-nogama-a-mesicev-kum-zia-sve-do-mora-i-lukavo-legalizira-na-divlje-izgraene-objekte" target="_blank"><u><strong>Slobodna Dalmacija</strong></u></a>, oboružani transparentima, stigli članovi trail treking kluba &quot;<strong>STrka</strong>&quot; iz Splita i Udruga prijatelja kulturne i prirodne ba&scaron;tine Piska &quot;<strong>Puntapet</strong>&quot;.<br /> &ndash; Htjeli bi skrenuti pozornost na prekomjernu devastaciju jedne od najljep&scaron;ih uvala i prirodnih fenomena na južnom Jadranu, odnosno Vrulje, pitajući se tko je to dopustio, te postoje li dozvole za ovo i od koga su izdane..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/vruja.jpg" style="width: 250px; height: 250px; margin: 4px 8px; float: left;" />Bilo je pitanje vremena kad će se barem ljubitelji prirode ujediniti te pokazati kako su bageri jo&scaron; uvijek na protupožarnom putu preko <strong>Vrulje</strong>, onom kojeg do svojih smje&scaron;tajnih jedinica probija žeževački poduzetnik <strong>Stipe Latković</strong>, splitski &quot;kralj nogostupa&quot;, vlasnik TV Jadran i tvrtke &quot;<strong>Point</strong>&quot; te dobar prijatelj brojnih hrvatskih političara.<br /> Na Latkovićevu trasu u ponedjeljak su, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split-zupanija/clanak/id/511056/jedna-od-najljepsih-i-najposebnijih-uvala-u-dalmaciji-brutalno-se-betonizira-aktivisti-su-na-nogama-a-mesicev-kum-zia-sve-do-mora-i-lukavo-legalizira-na-divlje-izgraene-objekte" target="_blank"><u><strong>Slobodna Dalmacija</strong></u></a>, oboružani transparentima, stigli članovi trail treking kluba &quot;<strong>STrka</strong>&quot; iz Splita i Udruga prijatelja kulturne i prirodne ba&scaron;tine Piska &quot;<strong>Puntapet</strong>&quot;.<br /> &ndash; Htjeli bi skrenuti pozornost na prekomjernu devastaciju jedne od najljep&scaron;ih uvala i prirodnih fenomena na južnom Jadranu, odnosno Vrulje, pitajući se tko je to dopustio, te postoje li dozvole za ovo i od koga su izdane..</p> </div> Šta reći? Koju posluku porati? Poslati. Kome? 2017-11-20T00:42:57+00:00 2017-11-20T00:42:57+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24930-sta-reci-koju-posluku-porati-poslati-kome SD, MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <em><img alt="" src="images/stories/2017_11/kolinda.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Jo&scaron; nam u u&scaron;ima zvoni predsjedničina nedavna preporuka da svatko kome se ovdje ne sviđa u svako doba može otići, a već je brzometno stiže vapaj za onima koji zbilja masovno dižu sidra te time produciraju duboke činovničke strahove pred nadolazećom demografskom, poreznoobvezničkom i mirovinskom slikom. Kojoj predsjednici vjerovati, koju preporuku poslu&scaron;ati?&quot; </em><br /> <br /> &nbsp; - <a href="http://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/517679/patetika-je-temeljno-pogonsko-gorivo-hdz-a-napetost-na-vrhu-vjerodostojnost-u-padu" target="_blank"><strong>Davor Krile</strong> u izvrsnom članku objavljenom na stranicama <strong>Slobodne Dalmacije</strong></a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <em><img alt="" src="images/stories/2017_11/kolinda.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Jo&scaron; nam u u&scaron;ima zvoni predsjedničina nedavna preporuka da svatko kome se ovdje ne sviđa u svako doba može otići, a već je brzometno stiže vapaj za onima koji zbilja masovno dižu sidra te time produciraju duboke činovničke strahove pred nadolazećom demografskom, poreznoobvezničkom i mirovinskom slikom. Kojoj predsjednici vjerovati, koju preporuku poslu&scaron;ati?&quot; </em><br /> <br /> &nbsp; - <a href="http://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/517679/patetika-je-temeljno-pogonsko-gorivo-hdz-a-napetost-na-vrhu-vjerodostojnost-u-padu" target="_blank"><strong>Davor Krile</strong> u izvrsnom članku objavljenom na stranicama <strong>Slobodne Dalmacije</strong></a></p> </div> Pišem pismo, stojim u koloni.. 2017-11-19T23:01:17+00:00 2017-11-19T23:01:17+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24767-pisem-pismo-stojim-u-koloni Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_09/kolona2.jpg" style="width: 600px; height: 304px;" /></p> <p> Kolege s Podstrana portala, ba&scaron; kao ni mi, ne mire se s gužvama na Jadranskoj magistrali, na njenoj najzagu&scaron;enijoj dionici Split - Omi&scaron;, pa su se nakon vi&scaron;e prepiski s <strong>Hrvatskim cestama </strong>oko problema <strong>raskrižja ceste D8 - Stobreč - TTTS</strong>, gdje duljina trajanja zelenog svjetla gotovo jednaka u oba smjera prometovanja, obratili i resornom ministarstvu prometa, kojeg su upoznali i s dva prijedloga koja smatraju dobrim rje&scaron;enjem za prometnu <strong>gužvu </strong>kroz Podstranu, a koje je djelom uzrokovana i navedenim raskrižjem s najgu&scaron;ćim prometom u Hrvatskoj. Pismo ministru <strong>Butkoviću </strong>i odgovor iz njegovog ministarstva možete pročitati <a href="http://podstrana-portal.com/index.php/podstrana/ministarstva-mora-prometa-i-infrastrukture-do-kraja-2018-g-krecu-radovi-na-krizanju-drzavne-ceste-d8-stobrec-ttts" target="_blank"><strong><u>ovdje</u></strong></a>.<br /> <br /> Naravno da su i ministar prometa i službe njegovog ministarstva ustvrdili ono &scaron;to smo svi već znali, a to je da je konačno rje&scaron;enje za navedeni problem izgradnja<strong> ceste Mravinci &ndash; TTTS &ndash; Dugi Rat &ndash; Omi&scaron;</strong>, olitiga izgradnja <strong>nastavka brze ceste Trogir - Omi&scaron;</strong>. Navedena prometnica je definirana u novoj multimodalnoj platformi <strong>splitske aglomeracije</strong>, a trenutačno je u fazi usvajanja studije utjecaja na okoli&scaron; (prethodno je izrađena studija izvedivosti). Sukladno navedenom, poručuju iz ministarstva, do kraja 2018.g. mogu se očekivati radovi na ovoj prometnici... Oleže, ožeži! :-))&nbsp; Predmetna prometnica planira se financirati sredstvima EU. U predmetnom projektu planirana je i rekonstrukcija postojeće ceste <strong>D8 </strong>na način da se uredi kao moderna gradska prometnica sa svom potrebnom komunalnom infrastrukturom i razinom usluge koju ovaj predio zaslužuje.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_09/kolona2.jpg" style="width: 600px; height: 304px;" /></p> <p> Kolege s Podstrana portala, ba&scaron; kao ni mi, ne mire se s gužvama na Jadranskoj magistrali, na njenoj najzagu&scaron;enijoj dionici Split - Omi&scaron;, pa su se nakon vi&scaron;e prepiski s <strong>Hrvatskim cestama </strong>oko problema <strong>raskrižja ceste D8 - Stobreč - TTTS</strong>, gdje duljina trajanja zelenog svjetla gotovo jednaka u oba smjera prometovanja, obratili i resornom ministarstvu prometa, kojeg su upoznali i s dva prijedloga koja smatraju dobrim rje&scaron;enjem za prometnu <strong>gužvu </strong>kroz Podstranu, a koje je djelom uzrokovana i navedenim raskrižjem s najgu&scaron;ćim prometom u Hrvatskoj. Pismo ministru <strong>Butkoviću </strong>i odgovor iz njegovog ministarstva možete pročitati <a href="http://podstrana-portal.com/index.php/podstrana/ministarstva-mora-prometa-i-infrastrukture-do-kraja-2018-g-krecu-radovi-na-krizanju-drzavne-ceste-d8-stobrec-ttts" target="_blank"><strong><u>ovdje</u></strong></a>.<br /> <br /> Naravno da su i ministar prometa i službe njegovog ministarstva ustvrdili ono &scaron;to smo svi već znali, a to je da je konačno rje&scaron;enje za navedeni problem izgradnja<strong> ceste Mravinci &ndash; TTTS &ndash; Dugi Rat &ndash; Omi&scaron;</strong>, olitiga izgradnja <strong>nastavka brze ceste Trogir - Omi&scaron;</strong>. Navedena prometnica je definirana u novoj multimodalnoj platformi <strong>splitske aglomeracije</strong>, a trenutačno je u fazi usvajanja studije utjecaja na okoli&scaron; (prethodno je izrađena studija izvedivosti). Sukladno navedenom, poručuju iz ministarstva, do kraja 2018.g. mogu se očekivati radovi na ovoj prometnici... Oleže, ožeži! :-))&nbsp; Predmetna prometnica planira se financirati sredstvima EU. U predmetnom projektu planirana je i rekonstrukcija postojeće ceste <strong>D8 </strong>na način da se uredi kao moderna gradska prometnica sa svom potrebnom komunalnom infrastrukturom i razinom usluge koju ovaj predio zaslužuje.</p> </div> Vukovar: Hoće li se do nove obljetnice znati istina? 2017-11-19T18:20:44+00:00 2017-11-19T18:20:44+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24934-vukovar-hoce-li-se-do-nove-obljetnice-znati-istina-1 MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2014_11/vukovar_toranj.jpg" style="width: 550px; height: 309px;" /></p> <p> <strong>Bitka za Vukovar</strong>, u kojoj su, prema podatcima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. studenoga 1991. ubijena ili poginula 1.624 branitelja i civila, te ranjeno njih 1.219, počela je 25. kolovoza, kada su JNA i srpske paravojne formacije krenule u opći tenkovsko&ndash;pje&scaron;adijski napad. Prema podatcima bolnice, u agresiji na Vukovar i okupaciji toga grada ubijeno je ili poginulo oko 3.600 branitelja i civila. Opkoljeni grad branilo je oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dobrovoljaca HOS-a koji su bili pripadnici 204. brigade Hrvatske vojske. Ubijeno je ili poginulo 3.600 ljudi. Nakon &scaron;to je agresor zauzeo Vukovar, koji je potpuno razru&scaron;en, protjerano je oko 22 tisuće Hrvata i pripadnika ostalih narodnosti, a u srpske logore odvedeno je nekoliko tisuće branitelja i civila. Nad zatočenim vukovarskim braniteljima i civilima počinjeni su mnogi zločini, a na nekada&scaron;njem poljoprivrednom dobru &ldquo;Ovčara&rdquo;, između ostalog, ubijeno je 200 branitelja i civila odvedenih 19. studenoga iz vukovarske bolnice. Oni su zakopani u masovnoj grobnici.<br /> <br /> <strong>Vukovar.</strong> 26 godina poslije. Cijela domovina prisjeća se tragičnih događaja i sa svih smo strana zasuti svjedočanstvima i slikama koje su iznad svakog komentara. Ipak, o Vukovaru jo&scaron; uvijek <strong>nema istine</strong>. Umjesto povijesnog odmaka potrebnog za znanstvene i cjelovite rezultate, najkrvaviji događaj u novijoj hrvatskoj povijesti se, nažalost, sve se vi&scaron;e mistificira, čime potraga za istinom nailazi na gustom maglom obavijene prepreke.<br /> <br /> <strong>Vukovar. 18. studenog</strong>. Dan sjećanja na Grad. Jedini je dan kada Hrvatska stvarno misli na ovaj grad i prisjeća se onoga &scaron;to je on učinio za obranu Hrvatske. Prilika je to i da se prisjetimo i svih nerazja&scaron;njenih okolnosti oko uzroka njegova pada, odnosno pitanja je li se mogao spriječiti. Te odgovore do dan danas nismo doznali. Umjesto neke na&scaron;e istine, u prisjetimo se očajničkih vapaja i <a href="http://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/12574-sinia-glavaevi-optuujem-v15-12574" target="_blank"><strong>optužnice </strong>legendarnog izvjestitelja Hrvatskog radija <strong>Sini&scaron;e Glava&scaron;evića</strong></a>, po uzoru na legendarni <strong>Zolin </strong>&quot;J&acute;accuse&quot;, koju su mediji danas uglavnom zaboravili, u jednom od njegovih posljednjih javljanja iz Vukovara u <strong>studenome 1991</strong>.<br /> <br /> <em>&quot;...Optužujem Vas, gospodo sabornici, za trenutak iznenađenja kada su Vukovaru stigli nepobitni materijalni dokazi da Republika Hrvatska raspolaže ljudstvom i svim sredstvima potrebnim za proboj puta, te obranu Vukovara, ali ista ne želi upotrijebiti, tj. dostaviti Zapovjedni&scaron;tvu operativne grupe Vukovar, Vinkovci, Županja, a koje je Zapovjedni&scaron;tvo zahtijevalo za izvr&scaron;enje zadatka koji je postavljen pred Zapovjedni&scaron;tvo. Optužujem Vas, gospodo, za svu bol trenutka u kojem je Vukovar shvatio da između Vas, Hrvatskog sabora, Hrvatske vlade, Predsjednika Republike Hrvatske i četnika nema nikakve razlike...&quot;<br /> <br /> &quot;...Optužujem Vas, gospodo, za smrt Vukovara. Materijalni dokazi Va&scaron;e nesumnjive krivice bit će dani na uvid hrvatskom narodu i cijeloj svjetskoj javnosti. Ne zavaravajte se, da ćete Vi doći prije do njih, ne možete gospodo, garantiram Vam...&quot; - izvje&scaron;tavao je tada Glava&scaron;ević.</em><br /> <br /> <strong>Vukovar. 19. studenog 2017.</strong> Posjetitelji odlaze. Građani ostaju u polupustom gradu gdje je život skup, a plaća niska, ako je uopće i ima, gdje od velikih tvrtki postoji jo&scaron; samo tvornica obuće &quot;<strong>Borovo</strong>&quot;, pred stečajem. Grad je ovo ljudi koji nemaju posao, grad bez investicija, čija mladost odlaze u potrazi za poslom i boljom budućno&scaron;ću u inozemstvo, grad gdje postoje srpski i hrvatski kafići, a djeca idu u istu &scaron;kolu ali u odvojene razrede...<br /> <br /> Novinar <strong>Nedžad Haznadar</strong> koji je bio ratni reporter u gradu na Dunavu na 26. obljetnicu pada grada posjetio je Vukovar s <strong>Brankom Borkovićem, Mladim Jastrebom </strong>i posljednjim zapovjednikom Vukovara, te&nbsp; <strong>Marinom Vidićem Bilim</strong>, ratnim vladinim povjerenikom za Vukovar. Ta dvojica njegovih suputnika izdajnici su, krivci za pad Vukovara! Uz njih su na popisu i glavni zapovjednik obrane Vukovara <strong>Mile Dedaković Stari Jastreb, Nikola </strong>i<strong> Ljiljana Toth, Danijel Rehak</strong>... To je barem službeni stav Republike Hrvatske i do dan danas nije promijenjen. Zaključak je to takozvane &ldquo;Manolićeve komisije&rdquo; koju su uz tog praoca hrvatske i jugoslavenske obavje&scaron;tajne službe vodili njegovi najbliži, Josip Perković i Zdravko Mustač, nedavno osuđeni na doživotne zatvorske kazne na m&uuml;nchenskom Zemaljskom sudu zbog pomaganja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Komisija je zasjedala samo mjesec dana i &ldquo;sve&rdquo; su odmah i nedvojbeno utvrdili, pi&scaron;e Haznadar na stranicama dana&scaron;enjeg <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/nedzad-haznadar-branko-borkovic-1208622" target="_blank"><u><strong>Večernjeg lista</strong></u></a>.<br /> <br /> <strong>Vukovar. Jednog ljepog sunčanog dana. </strong>&Scaron;kolska djeca su u istim klupama i imaju iste mogućnosti, dječje brige i veselja i lako razbijaju i posljednje predrasude koje su im na leđa natovarili njihovi roditelji. Grad je pun mladosti. Cvate poduzetni&scaron;tvo. Posla ima za sve one koji žele raditi, učiti, napredovati, osigurati budućnost sebi i svojoj obitelji. Uz vodotoranj, vukovarsku bolnicu, Ovčaru, Vukovar ima i druge, sve vi&scaron;e prepoznatljivije simbole. golubicu, muzeje, Vuku, znanstvene institute, splavove, kruzere, filmski festival, restorane, knjižnice, parkove, vibrantnu poslovnu zajednicu, jaku startup scenu, muzeje, borosane, &scaron;arane i fi&scaron; paprika&scaron;, podrume dobrog vina, izvan grada nepregledna polja puna p&scaron;enice i ostalih kultura koje se pametno navodnjavaju, izleti&scaron;ta koja su vikendom i praznikom puna mje&scaron;tana i gostiju, a pogotovo kad svane ovakav lijep i sunčan dan.<br /> <br /> Vukovar. Sutra. Dobro, prekosutra. Jo&scaron; jedan lijep hrvatski grad, ugodan za življenje. Grad kakav njegovi građani i cijela Hrvatska zaslužuju.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2014_11/vukovar_toranj.jpg" style="width: 550px; height: 309px;" /></p> <p> <strong>Bitka za Vukovar</strong>, u kojoj su, prema podatcima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. studenoga 1991. ubijena ili poginula 1.624 branitelja i civila, te ranjeno njih 1.219, počela je 25. kolovoza, kada su JNA i srpske paravojne formacije krenule u opći tenkovsko&ndash;pje&scaron;adijski napad. Prema podatcima bolnice, u agresiji na Vukovar i okupaciji toga grada ubijeno je ili poginulo oko 3.600 branitelja i civila. Opkoljeni grad branilo je oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dobrovoljaca HOS-a koji su bili pripadnici 204. brigade Hrvatske vojske. Ubijeno je ili poginulo 3.600 ljudi. Nakon &scaron;to je agresor zauzeo Vukovar, koji je potpuno razru&scaron;en, protjerano je oko 22 tisuće Hrvata i pripadnika ostalih narodnosti, a u srpske logore odvedeno je nekoliko tisuće branitelja i civila. Nad zatočenim vukovarskim braniteljima i civilima počinjeni su mnogi zločini, a na nekada&scaron;njem poljoprivrednom dobru &ldquo;Ovčara&rdquo;, između ostalog, ubijeno je 200 branitelja i civila odvedenih 19. studenoga iz vukovarske bolnice. Oni su zakopani u masovnoj grobnici.<br /> <br /> <strong>Vukovar.</strong> 26 godina poslije. Cijela domovina prisjeća se tragičnih događaja i sa svih smo strana zasuti svjedočanstvima i slikama koje su iznad svakog komentara. Ipak, o Vukovaru jo&scaron; uvijek <strong>nema istine</strong>. Umjesto povijesnog odmaka potrebnog za znanstvene i cjelovite rezultate, najkrvaviji događaj u novijoj hrvatskoj povijesti se, nažalost, sve se vi&scaron;e mistificira, čime potraga za istinom nailazi na gustom maglom obavijene prepreke.<br /> <br /> <strong>Vukovar. 18. studenog</strong>. Dan sjećanja na Grad. Jedini je dan kada Hrvatska stvarno misli na ovaj grad i prisjeća se onoga &scaron;to je on učinio za obranu Hrvatske. Prilika je to i da se prisjetimo i svih nerazja&scaron;njenih okolnosti oko uzroka njegova pada, odnosno pitanja je li se mogao spriječiti. Te odgovore do dan danas nismo doznali. Umjesto neke na&scaron;e istine, u prisjetimo se očajničkih vapaja i <a href="http://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/12574-sinia-glavaevi-optuujem-v15-12574" target="_blank"><strong>optužnice </strong>legendarnog izvjestitelja Hrvatskog radija <strong>Sini&scaron;e Glava&scaron;evića</strong></a>, po uzoru na legendarni <strong>Zolin </strong>&quot;J&acute;accuse&quot;, koju su mediji danas uglavnom zaboravili, u jednom od njegovih posljednjih javljanja iz Vukovara u <strong>studenome 1991</strong>.<br /> <br /> <em>&quot;...Optužujem Vas, gospodo sabornici, za trenutak iznenađenja kada su Vukovaru stigli nepobitni materijalni dokazi da Republika Hrvatska raspolaže ljudstvom i svim sredstvima potrebnim za proboj puta, te obranu Vukovara, ali ista ne želi upotrijebiti, tj. dostaviti Zapovjedni&scaron;tvu operativne grupe Vukovar, Vinkovci, Županja, a koje je Zapovjedni&scaron;tvo zahtijevalo za izvr&scaron;enje zadatka koji je postavljen pred Zapovjedni&scaron;tvo. Optužujem Vas, gospodo, za svu bol trenutka u kojem je Vukovar shvatio da između Vas, Hrvatskog sabora, Hrvatske vlade, Predsjednika Republike Hrvatske i četnika nema nikakve razlike...&quot;<br /> <br /> &quot;...Optužujem Vas, gospodo, za smrt Vukovara. Materijalni dokazi Va&scaron;e nesumnjive krivice bit će dani na uvid hrvatskom narodu i cijeloj svjetskoj javnosti. Ne zavaravajte se, da ćete Vi doći prije do njih, ne možete gospodo, garantiram Vam...&quot; - izvje&scaron;tavao je tada Glava&scaron;ević.</em><br /> <br /> <strong>Vukovar. 19. studenog 2017.</strong> Posjetitelji odlaze. Građani ostaju u polupustom gradu gdje je život skup, a plaća niska, ako je uopće i ima, gdje od velikih tvrtki postoji jo&scaron; samo tvornica obuće &quot;<strong>Borovo</strong>&quot;, pred stečajem. Grad je ovo ljudi koji nemaju posao, grad bez investicija, čija mladost odlaze u potrazi za poslom i boljom budućno&scaron;ću u inozemstvo, grad gdje postoje srpski i hrvatski kafići, a djeca idu u istu &scaron;kolu ali u odvojene razrede...<br /> <br /> Novinar <strong>Nedžad Haznadar</strong> koji je bio ratni reporter u gradu na Dunavu na 26. obljetnicu pada grada posjetio je Vukovar s <strong>Brankom Borkovićem, Mladim Jastrebom </strong>i posljednjim zapovjednikom Vukovara, te&nbsp; <strong>Marinom Vidićem Bilim</strong>, ratnim vladinim povjerenikom za Vukovar. Ta dvojica njegovih suputnika izdajnici su, krivci za pad Vukovara! Uz njih su na popisu i glavni zapovjednik obrane Vukovara <strong>Mile Dedaković Stari Jastreb, Nikola </strong>i<strong> Ljiljana Toth, Danijel Rehak</strong>... To je barem službeni stav Republike Hrvatske i do dan danas nije promijenjen. Zaključak je to takozvane &ldquo;Manolićeve komisije&rdquo; koju su uz tog praoca hrvatske i jugoslavenske obavje&scaron;tajne službe vodili njegovi najbliži, Josip Perković i Zdravko Mustač, nedavno osuđeni na doživotne zatvorske kazne na m&uuml;nchenskom Zemaljskom sudu zbog pomaganja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Komisija je zasjedala samo mjesec dana i &ldquo;sve&rdquo; su odmah i nedvojbeno utvrdili, pi&scaron;e Haznadar na stranicama dana&scaron;enjeg <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/nedzad-haznadar-branko-borkovic-1208622" target="_blank"><u><strong>Večernjeg lista</strong></u></a>.<br /> <br /> <strong>Vukovar. Jednog ljepog sunčanog dana. </strong>&Scaron;kolska djeca su u istim klupama i imaju iste mogućnosti, dječje brige i veselja i lako razbijaju i posljednje predrasude koje su im na leđa natovarili njihovi roditelji. Grad je pun mladosti. Cvate poduzetni&scaron;tvo. Posla ima za sve one koji žele raditi, učiti, napredovati, osigurati budućnost sebi i svojoj obitelji. Uz vodotoranj, vukovarsku bolnicu, Ovčaru, Vukovar ima i druge, sve vi&scaron;e prepoznatljivije simbole. golubicu, muzeje, Vuku, znanstvene institute, splavove, kruzere, filmski festival, restorane, knjižnice, parkove, vibrantnu poslovnu zajednicu, jaku startup scenu, muzeje, borosane, &scaron;arane i fi&scaron; paprika&scaron;, podrume dobrog vina, izvan grada nepregledna polja puna p&scaron;enice i ostalih kultura koje se pametno navodnjavaju, izleti&scaron;ta koja su vikendom i praznikom puna mje&scaron;tana i gostiju, a pogotovo kad svane ovakav lijep i sunčan dan.<br /> <br /> Vukovar. Sutra. Dobro, prekosutra. Jo&scaron; jedan lijep hrvatski grad, ugodan za življenje. Grad kakav njegovi građani i cijela Hrvatska zaslužuju.</p> </div> Pridruži se mimohodu 2017-11-17T14:11:55+00:00 2017-11-17T14:11:55+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24908-mimohod Župa Sv.Josipa mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/spomenik.jpg" style="width: 600px; height: 364px;" /></p> <p> U <strong>petak</strong>, 17.11. pridružimo se mimohodu &quot;ZAPALIMO SVIJEĆU SA CIJELOM HRVATSKOM&quot;. Polazak je ispred &scaron;kole u Oriju u <strong>16:30</strong> sati prema spomeniku poginulima i svim braniteljima u Dugom Ratu. Prigodni program te odrje&scaron;enje za poginule i pokojne branitelje održati će se na trgu pored spomenika ispred crkve sv. Josipa.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/spomenik.jpg" style="width: 600px; height: 364px;" /></p> <p> U <strong>petak</strong>, 17.11. pridružimo se mimohodu &quot;ZAPALIMO SVIJEĆU SA CIJELOM HRVATSKOM&quot;. Polazak je ispred &scaron;kole u Oriju u <strong>16:30</strong> sati prema spomeniku poginulima i svim braniteljima u Dugom Ratu. Prigodni program te odrje&scaron;enje za poginule i pokojne branitelje održati će se na trgu pored spomenika ispred crkve sv. Josipa.</p> </div> Deratizacija u Dugom Ratu, ne dirajte zatrovane mamce 2017-11-15T10:19:36+00:00 2017-11-15T10:19:36+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24912-deratizacija-u-dugom-ratu-ne-dirajte-zatrovane-mamce MB, SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2014_10/deratizacija.jpg" style="width: 250px; height: 201px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;<strong>Cian</strong>&quot; je u akciji. Crna je srijeda za mi&scaron;eve, &scaron;takore i ostale nepozvane glodavce. Radovi sustavne prevencije <strong>deratizacije </strong>danas će se obavljati u<strong> Dugom Ratu</strong>. Tom prilikom će u stambene objekte i okoli&scaron; biti postavljani parafinizirani mamci, zatrovani antikoagulantima, obavje&scaron;tava i Slobodna Dalmacija. Djelatnici tvrtke &quot;Cian&quot;, koji će vr&scaron;iti deratizaciju, mole Dugoraćane da im omoguće nesmetan i siguran pristup u objekte i dvori&scaron;ta te da onemoguće djeci i životinjam pristup <strong>zatrovanim mamcima </strong>koje se ne smije micati ni dirati. Glede mamaca na dvori&scaron;tima ne znam tko će danas zabraniti buri njihovo pomicanje, ali eto, valja nam deratizirati Dugi Rat.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2014_10/deratizacija.jpg" style="width: 250px; height: 201px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;<strong>Cian</strong>&quot; je u akciji. Crna je srijeda za mi&scaron;eve, &scaron;takore i ostale nepozvane glodavce. Radovi sustavne prevencije <strong>deratizacije </strong>danas će se obavljati u<strong> Dugom Ratu</strong>. Tom prilikom će u stambene objekte i okoli&scaron; biti postavljani parafinizirani mamci, zatrovani antikoagulantima, obavje&scaron;tava i Slobodna Dalmacija. Djelatnici tvrtke &quot;Cian&quot;, koji će vr&scaron;iti deratizaciju, mole Dugoraćane da im omoguće nesmetan i siguran pristup u objekte i dvori&scaron;ta te da onemoguće djeci i životinjam pristup <strong>zatrovanim mamcima </strong>koje se ne smije micati ni dirati. Glede mamaca na dvori&scaron;tima ne znam tko će danas zabraniti buri njihovo pomicanje, ali eto, valja nam deratizirati Dugi Rat.</p> </div> 100 godina Oktobarske revolucije 2017-11-06T08:44:59+00:00 2017-11-06T08:44:59+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24894-100-godina-oktobarske-revolucije SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2017_11/oktobarska.jpg" style="width: 250px; height: 231px; margin: 4px 8px; float: left;" /></strong>Sutra je stota godi&scaron;njica propalog komunističkog eksperimenta. Tim povodom u Splitu će se održati <strong>tribina </strong>pod nazivom &ldquo;<strong>Odjeci velikog oktobra</strong>&rdquo;. Tribina počinje u <strong>ponedjeljak</strong>, 6. studenoga, u splitskom kinu Zlatna vrata, s početkom u <strong>18 </strong>sati, povodom stote obljetnice velike Oktobarske revolucije. Na njoj će o dramatičnim događajima s početka pro&scaron;log stoljeća i dubokim dru&scaron;tvenim promjenama biti postavljeno nekoliko tema: politolo&scaron;ki aspekti oktobarske revolucije, posljedice - &scaron;to je nastalo i &scaron;to je ostalo od revolucije, oktobar i umjetnost, suvremena ljevica u svijetu i u nas i druge. A o svemu tome govoriti će: <strong>Tonči &Scaron;itin, Pavle Vukčević, Damir Pilić, Ante Jelaska, Dragan Markovina</strong> i<strong> Ivo Anić</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2017_11/oktobarska.jpg" style="width: 250px; height: 231px; margin: 4px 8px; float: left;" /></strong>Sutra je stota godi&scaron;njica propalog komunističkog eksperimenta. Tim povodom u Splitu će se održati <strong>tribina </strong>pod nazivom &ldquo;<strong>Odjeci velikog oktobra</strong>&rdquo;. Tribina počinje u <strong>ponedjeljak</strong>, 6. studenoga, u splitskom kinu Zlatna vrata, s početkom u <strong>18 </strong>sati, povodom stote obljetnice velike Oktobarske revolucije. Na njoj će o dramatičnim događajima s početka pro&scaron;log stoljeća i dubokim dru&scaron;tvenim promjenama biti postavljeno nekoliko tema: politolo&scaron;ki aspekti oktobarske revolucije, posljedice - &scaron;to je nastalo i &scaron;to je ostalo od revolucije, oktobar i umjetnost, suvremena ljevica u svijetu i u nas i druge. A o svemu tome govoriti će: <strong>Tonči &Scaron;itin, Pavle Vukčević, Damir Pilić, Ante Jelaska, Dragan Markovina</strong> i<strong> Ivo Anić</strong>.</p> </div> Dućke novitade 2017-11-05T17:30:21+00:00 2017-11-05T17:30:21+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24877-ducke-novitade Udruga Duće mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/otpad.jpg" style="width: 250px; height: 198px; margin: 4px 8px; float: left;" />Kako neman ni&scaron;ta lipo i novo za prijavit, evo barenko ne&scaron;to s fejsa na&scaron;eg svagda&scaron;njeg. U <strong>potoku </strong>500 metara prije vode put <strong>Starog sela Duć</strong>e, nekome je bilo žaj stare kupe bacit na otpad u <strong>Zakučac</strong>, nego ih je muzejski odložija<strong> ispod ceste </strong>da im se svi mogu divit.. Ako itko ima saznanja koji je ovo kustos učinija, odnosno čije bi kupe mogle bit, tko ima detektivske sklonosti pa je več istražija ili zna tko u užem krugu mista renovira krov i ima je krovni prozor čiji se okvir vidi na slici, neka (može i anonimno) obavjesti na&scaron;eg općinskog <strong>komunalnog redara</strong> ili članove udruge <strong>Duće</strong>, pa će oni onda općinare. Sve u svemu očito je riječ o velikom Hrvatu, domoljubu, ljudini i osvjedočenom ljubitelju na&scaron;e prirode i dru&scaron;tva.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/otpad.jpg" style="width: 250px; height: 198px; margin: 4px 8px; float: left;" />Kako neman ni&scaron;ta lipo i novo za prijavit, evo barenko ne&scaron;to s fejsa na&scaron;eg svagda&scaron;njeg. U <strong>potoku </strong>500 metara prije vode put <strong>Starog sela Duć</strong>e, nekome je bilo žaj stare kupe bacit na otpad u <strong>Zakučac</strong>, nego ih je muzejski odložija<strong> ispod ceste </strong>da im se svi mogu divit.. Ako itko ima saznanja koji je ovo kustos učinija, odnosno čije bi kupe mogle bit, tko ima detektivske sklonosti pa je več istražija ili zna tko u užem krugu mista renovira krov i ima je krovni prozor čiji se okvir vidi na slici, neka (može i anonimno) obavjesti na&scaron;eg općinskog <strong>komunalnog redara</strong> ili članove udruge <strong>Duće</strong>, pa će oni onda općinare. Sve u svemu očito je riječ o velikom Hrvatu, domoljubu, ljudini i osvjedočenom ljubitelju na&scaron;e prirode i dru&scaron;tva.</p> </div> Spomen na naše drage pokojnike 2017-11-01T15:45:00+00:00 2017-11-01T15:45:00+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/12466-spomen-na-nae-drage-pokojnike-v15-12466 M.B. mladen@dugirat.comv15 <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/novosti/groblje(1).jpg" style="margin: 4px 8px; float: left; width: 250px; height: 178px;" />Uoči i za vrijeme blagdana <strong>Svih svetih</strong> i <strong>Du&scaron;nog dana</strong> mnogi na&scaron;i sumje&scaron;tani u ti&scaron;ini pohode grobove svojih najbližih, pale svijeće, ostavljaju bukete cvijeća i tiho se mole za svoje drage pokojnike. Ovo su dani kada se uz svijeće podno križeva i kapelica, te misna slavlja prisjećamo onih koji vi&scaron;e nisu s nama, s nadom da su svi oni prona&scaron;li svoj mir.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/novosti/groblje(1).jpg" style="margin: 4px 8px; float: left; width: 250px; height: 178px;" />Uoči i za vrijeme blagdana <strong>Svih svetih</strong> i <strong>Du&scaron;nog dana</strong> mnogi na&scaron;i sumje&scaron;tani u ti&scaron;ini pohode grobove svojih najbližih, pale svijeće, ostavljaju bukete cvijeća i tiho se mole za svoje drage pokojnike. Ovo su dani kada se uz svijeće podno križeva i kapelica, te misna slavlja prisjećamo onih koji vi&scaron;e nisu s nama, s nadom da su svi oni prona&scaron;li svoj mir.</p> </div> Obilježavanje dana Svih Svetih i Dušnog dana 2017-11-01T11:01:37+00:00 2017-11-01T11:01:37+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24879-obiljezavanje-dana-svih-svetih-i-dusnog-dana2 Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/andjeo.jpg" style="width: 480px; height: 266px;" /></p> <p> Na blagdan Svih svetih prisjetiti ćemo se svih na&scaron;ih nebeskih za&scaron;titnika, a dan poslije u znak sjećanja položiti ćemo cvijeće i upaliti svijeće na grobovima na&scaron;ih najmilijih. 1. i 2. studenoga, blagdan Svih svetih i Du&scaron;ni dan, dani su kada se posebno sjećamo i u duhu povezujemo sa svojim pokojnicima. Kad ovih dana dođemo na posljednja počivali&scaron;ta zapaliti svijeću za svoje najmilije koji vi&scaron;e nisu među nama, umjesto tuge koja će uvijek biti prisutna, prisjetimo se radije i onih lijepih trenutaka koje smo zajedno proživjeli i budimo sretni &scaron;to su bili s nama, &scaron;to su bili dio na&scaron;ih malih života. Tako razmi&scaron;ljajući, brzo uviđamo kako mnoge stvari koje nas danas naoko brinu i ti&scaron;te ili se pak čine nerje&scaron;ivim, uopće nisu ni vrijedne ni značajne u velikom poretku stvari i, kad prođe neko vrijeme, nećemo ih se ni sjećati.. Važne će nam biti one danas naoko male životne stvari i osobe koje nas svakodnevno izgrađuju i oplemenjuju, a za koje ne nalazimo dovoljno vremena, One koje nas čine boljom osobom, boljim životnim suputnikom, rubni detalji koje zauvijek ostaju u na&scaron;im srcima, naoko sitni, mali trenutci, tihi unutarnji uspjesi, zrnca prigu&scaron;ene radosti, kapi vremena koje smo proveli zajedno u malom slapu koji poput Cetine teče vječnim kanjonom života u ovom ponajljep&scaron;em dijelu svijeta, prema u&scaron;ću.. Sve ono &scaron;to živeći često uzimamo &quot;zdravo za gotovo&quot;. A ne bismo trebali.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_10/andjeo.jpg" style="width: 480px; height: 266px;" /></p> <p> Na blagdan Svih svetih prisjetiti ćemo se svih na&scaron;ih nebeskih za&scaron;titnika, a dan poslije u znak sjećanja položiti ćemo cvijeće i upaliti svijeće na grobovima na&scaron;ih najmilijih. 1. i 2. studenoga, blagdan Svih svetih i Du&scaron;ni dan, dani su kada se posebno sjećamo i u duhu povezujemo sa svojim pokojnicima. Kad ovih dana dođemo na posljednja počivali&scaron;ta zapaliti svijeću za svoje najmilije koji vi&scaron;e nisu među nama, umjesto tuge koja će uvijek biti prisutna, prisjetimo se radije i onih lijepih trenutaka koje smo zajedno proživjeli i budimo sretni &scaron;to su bili s nama, &scaron;to su bili dio na&scaron;ih malih života. Tako razmi&scaron;ljajući, brzo uviđamo kako mnoge stvari koje nas danas naoko brinu i ti&scaron;te ili se pak čine nerje&scaron;ivim, uopće nisu ni vrijedne ni značajne u velikom poretku stvari i, kad prođe neko vrijeme, nećemo ih se ni sjećati.. Važne će nam biti one danas naoko male životne stvari i osobe koje nas svakodnevno izgrađuju i oplemenjuju, a za koje ne nalazimo dovoljno vremena, One koje nas čine boljom osobom, boljim životnim suputnikom, rubni detalji koje zauvijek ostaju u na&scaron;im srcima, naoko sitni, mali trenutci, tihi unutarnji uspjesi, zrnca prigu&scaron;ene radosti, kapi vremena koje smo proveli zajedno u malom slapu koji poput Cetine teče vječnim kanjonom života u ovom ponajljep&scaron;em dijelu svijeta, prema u&scaron;ću.. Sve ono &scaron;to živeći često uzimamo &quot;zdravo za gotovo&quot;. A ne bismo trebali.</p> </div> Jeseničani na Sustipanu 2017-11-01T02:40:03+00:00 2017-11-01T02:40:03+00:00 http://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24878-jesenicani-na-sustipanu Davor Grgat mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/naselja/jesenice/sustipan.jpg" style="width: 250px; height: 185px; margin: 4px 8px; float: left;" />Misnim slavljem, koje će se održati na mjesnom groblju <strong>Sustipan</strong>, Jeseničani će i ove godine tradicionalno obilježiti blagdane Svih svetih i Du&scaron;ni dan te na grobove svojih pokojnika upaliti svijeće i položiti cvijeće, prisjećajući se na&scaron;ih vjernih mrtvih koji počivaju na ovom groblju i na grobljima diljem svijeta, a spomenuti će se neki i izmoliti pokoji očena&scaron; i za one du&scaron;e kojih se vi&scaron;e nitko nema spomenuti..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/naselja/jesenice/sustipan.jpg" style="width: 250px; height: 185px; margin: 4px 8px; float: left;" />Misnim slavljem, koje će se održati na mjesnom groblju <strong>Sustipan</strong>, Jeseničani će i ove godine tradicionalno obilježiti blagdane Svih svetih i Du&scaron;ni dan te na grobove svojih pokojnika upaliti svijeće i položiti cvijeće, prisjećajući se na&scaron;ih vjernih mrtvih koji počivaju na ovom groblju i na grobljima diljem svijeta, a spomenuti će se neki i izmoliti pokoji očena&scaron; i za one du&scaron;e kojih se vi&scaron;e nitko nema spomenuti..</p> </div>