Novosti Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. https://www.dugirat.com/novosti 2018-11-14T09:57:53+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju 2018-11-13T18:44:28+00:00 2018-11-13T18:44:28+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/26438-tjedan-sjecanja-na-vukovar-i-skabrnju3 OŠ Jesenice, MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/tjedan_sjecanja.jpg" style="width: 500px; height: 381px;" /></p> <p> I ove godine u osnovnoj &scaron;koli &quot;Jesenice&quot; na <strong>Oriju </strong>i u <strong>Dugom Ratu</strong> nizom događaja obilježiti će se <strong>Tjedan sjećanja na Vukovar i &Scaron;kabrnju</strong>. Program i raspored događanja je u nastavku članka, a iz njega izdvajamo izložbe učeničkih radova u atriju &scaron;kole i u na&scaron;im župama te potresno svjedočanstvo <strong>Negzane Pavičić</strong>, koja ja preživjela &Scaron;kabrnjsku golgotu. U nedjelju, 18.11. pridružimo se zajedno s učenicima &scaron;kole <strong>mimohodu </strong>&quot;ZAPALIMO SVIJEĆU SA CIJELOM HRVATSKOM&quot;. Polazak je ispred &scaron;kole u Oriju u 16:30 sati prema spomeniku poginulima i svim braniteljima u Dugom Ratu. Prigodni program održati će se na trgu pored spomenika ispred crkve sv. Josipa u Dugom Ratu.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/tjedan_sjecanja.jpg" style="width: 500px; height: 381px;" /></p> <p> I ove godine u osnovnoj &scaron;koli &quot;Jesenice&quot; na <strong>Oriju </strong>i u <strong>Dugom Ratu</strong> nizom događaja obilježiti će se <strong>Tjedan sjećanja na Vukovar i &Scaron;kabrnju</strong>. Program i raspored događanja je u nastavku članka, a iz njega izdvajamo izložbe učeničkih radova u atriju &scaron;kole i u na&scaron;im župama te potresno svjedočanstvo <strong>Negzane Pavičić</strong>, koja ja preživjela &Scaron;kabrnjsku golgotu. U nedjelju, 18.11. pridružimo se zajedno s učenicima &scaron;kole <strong>mimohodu </strong>&quot;ZAPALIMO SVIJEĆU SA CIJELOM HRVATSKOM&quot;. Polazak je ispred &scaron;kole u Oriju u 16:30 sati prema spomeniku poginulima i svim braniteljima u Dugom Ratu. Prigodni program održati će se na trgu pored spomenika ispred crkve sv. Josipa u Dugom Ratu.</p> </div> Pametna klupa 'oglupila' u Dugom Ratu 2018-11-13T16:41:53+00:00 2018-11-13T16:41:53+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/122-stil/26470-pametna-klupa-oglupila-u-dugom-ratu Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/pametna_klupa.jpg" style="width: 550px; height: 292px;" /></p> <p> <strong>Include</strong>, hrvatska tvrtka koja je u svega tri godine postala kreator vizure trgova, ulica i parkova, vi&scaron;emilijunskim ulaganjima u razvoj novih tehnologija uspje&scaron;no je plasirala čak &scaron;est modela Steora<strong> pametnih klupa </strong>(ukupno 900 komada) na globalna trži&scaron;ta. Osim punjenja mobilnih uređaja, Wi-Fi sustava i noćne rasvjete, Steora klupe omogućuju i nadzor javnih povr&scaron;ina putem naprednih kamera ili digitalno ogla&scaron;avanje putem LCD ekrana uz kori&scaron;tenje tehnologije prepoznavanja prolaznika, čime se reklamna kampanja može usmjeriti ciljanim korisnicima. Na najvećem Smart City sajmu u <strong>Barceloni </strong>tvrtka mladog solinskog inovatora<strong> Ivana Mrvo&scaron;a</strong> upravo je predstavila svoj novi proizvod - <strong>Monna Cycling Point </strong>- koji uz posebno dizajnirane solarne panele omogućuje punjenje električnih bicikala, sadrži kompresor i alat namijenjen za popravak bicikala te ima ugrađene senzore za prikupljanje i analizu podataka putem <em>Dashboarda </em>o broju bicikala, operativnosti različitih komponenti i atmosferskim uvjetima (temperatura, vlažnost i sl.).<br /> <br /> Uz pohvale i čestitke mladim gospodarstvenicima možemo i sa žaljenjem konstatirati da jedna od njihovih prvih <strong>pametnih klupa</strong>, ona u <strong>Dugom Ratu</strong>, definitivno nije u reprezentativnom, a sumnjamo i da nije u funkcionalnom stanju. Vidljivo <strong>o&scaron;tećena propada</strong> na autobusnoj stanici u centru Dugog Rata.<br /> Includeovi proizvodi sigurno mogu pronaći svoje kupce i korisnike i uspjeti i na najudaljenijim globalnim trži&scaron;tima, ali preživjeti surove dugoračke uvjete, e to je već ne&scaron;to drugo. Na&scaron;i grezi mali noćni vandali nisu je očito &quot;includali&quot; u svoju besciljnu svakonoćnicu, a na&scaron;a nebriga oko svog javnog prostora nije vi&scaron;e ni za novine već za anale. Nema nam pomoći.. uz ovakve Lunove, kraljeve ponoći..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/pametna_klupa.jpg" style="width: 550px; height: 292px;" /></p> <p> <strong>Include</strong>, hrvatska tvrtka koja je u svega tri godine postala kreator vizure trgova, ulica i parkova, vi&scaron;emilijunskim ulaganjima u razvoj novih tehnologija uspje&scaron;no je plasirala čak &scaron;est modela Steora<strong> pametnih klupa </strong>(ukupno 900 komada) na globalna trži&scaron;ta. Osim punjenja mobilnih uređaja, Wi-Fi sustava i noćne rasvjete, Steora klupe omogućuju i nadzor javnih povr&scaron;ina putem naprednih kamera ili digitalno ogla&scaron;avanje putem LCD ekrana uz kori&scaron;tenje tehnologije prepoznavanja prolaznika, čime se reklamna kampanja može usmjeriti ciljanim korisnicima. Na najvećem Smart City sajmu u <strong>Barceloni </strong>tvrtka mladog solinskog inovatora<strong> Ivana Mrvo&scaron;a</strong> upravo je predstavila svoj novi proizvod - <strong>Monna Cycling Point </strong>- koji uz posebno dizajnirane solarne panele omogućuje punjenje električnih bicikala, sadrži kompresor i alat namijenjen za popravak bicikala te ima ugrađene senzore za prikupljanje i analizu podataka putem <em>Dashboarda </em>o broju bicikala, operativnosti različitih komponenti i atmosferskim uvjetima (temperatura, vlažnost i sl.).<br /> <br /> Uz pohvale i čestitke mladim gospodarstvenicima možemo i sa žaljenjem konstatirati da jedna od njihovih prvih <strong>pametnih klupa</strong>, ona u <strong>Dugom Ratu</strong>, definitivno nije u reprezentativnom, a sumnjamo i da nije u funkcionalnom stanju. Vidljivo <strong>o&scaron;tećena propada</strong> na autobusnoj stanici u centru Dugog Rata.<br /> Includeovi proizvodi sigurno mogu pronaći svoje kupce i korisnike i uspjeti i na najudaljenijim globalnim trži&scaron;tima, ali preživjeti surove dugoračke uvjete, e to je već ne&scaron;to drugo. Na&scaron;i grezi mali noćni vandali nisu je očito &quot;includali&quot; u svoju besciljnu svakonoćnicu, a na&scaron;a nebriga oko svog javnog prostora nije vi&scaron;e ni za novine već za anale. Nema nam pomoći.. uz ovakve Lunove, kraljeve ponoći..</p> </div> Pametno: Još jedan uhljebnički proračun 2018-11-13T15:51:37+00:00 2018-11-13T15:51:37+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/105-stranke/26471-pametno-jos-jedan-uhljebnicki-proracun Pametno.org mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_12/marijana_puljak.jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />- Putujemo nigdje, ovo je jo&scaron; jedan <strong>uhljebnički proračun</strong>. Prihodi se planiraju vi&scaron;e za cca &scaron;est milijardi kuna, &scaron;to se uglavnom odnosi na sredstva EU fondova, a rashodi države i dalje rastu i to za preko osam milijardi kuna. Znači jo&scaron; vi&scaron;e uhljeba, jo&scaron; vi&scaron;e namje&scaron;tenih javnih nabava, pogodovanja stranačkim prijateljima i podobnicima. Vlada je potro&scaron;ila reforme koje je mogla provesti bez većih rezova koji bi se odrazili na njihovu glasačku ma&scaron;ineriju, za daljnje korake nema želje, a ni znanja. Strukturnih reformi nema na vidiku, reforma javne i lokalne uprave ne postoji, a zdravstvo izlaz traži u skupljim cigaretama. Mirovinski sustav je smislio samo povećanje dobi umirovljena i poku&scaron;aj prelijevanja drugog u prvi stup. Potezi sve gori od gorega - rekla je <strong>Marijana Puljak</strong>, predsjednica stranke <strong>Pametno</strong>, komentirajući <strong>prijedlog proračuna za 2019. </strong>godinu. U Pametnome smatraju da u vremenu kakvog-takvog gospodarskog rasta i blagonaklonih ekonomskih okolnosti u okruženju, Vlada nažalost vidimo da nema nikakvu namjeru raditi velike rezove u porezima, niti smanjivati javni dug, koji je jo&scaron; uvijek izrazito visok, puno veći od onoga prije zadnje krize. Nužni su puno veći pomaci u rasterećenju gospodarstva. Pametno predlaže manje države, manje poreze, vi&scaron;e pravde. Konkretno...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_12/marijana_puljak.jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />- Putujemo nigdje, ovo je jo&scaron; jedan <strong>uhljebnički proračun</strong>. Prihodi se planiraju vi&scaron;e za cca &scaron;est milijardi kuna, &scaron;to se uglavnom odnosi na sredstva EU fondova, a rashodi države i dalje rastu i to za preko osam milijardi kuna. Znači jo&scaron; vi&scaron;e uhljeba, jo&scaron; vi&scaron;e namje&scaron;tenih javnih nabava, pogodovanja stranačkim prijateljima i podobnicima. Vlada je potro&scaron;ila reforme koje je mogla provesti bez većih rezova koji bi se odrazili na njihovu glasačku ma&scaron;ineriju, za daljnje korake nema želje, a ni znanja. Strukturnih reformi nema na vidiku, reforma javne i lokalne uprave ne postoji, a zdravstvo izlaz traži u skupljim cigaretama. Mirovinski sustav je smislio samo povećanje dobi umirovljena i poku&scaron;aj prelijevanja drugog u prvi stup. Potezi sve gori od gorega - rekla je <strong>Marijana Puljak</strong>, predsjednica stranke <strong>Pametno</strong>, komentirajući <strong>prijedlog proračuna za 2019. </strong>godinu. U Pametnome smatraju da u vremenu kakvog-takvog gospodarskog rasta i blagonaklonih ekonomskih okolnosti u okruženju, Vlada nažalost vidimo da nema nikakvu namjeru raditi velike rezove u porezima, niti smanjivati javni dug, koji je jo&scaron; uvijek izrazito visok, puno veći od onoga prije zadnje krize. Nužni su puno veći pomaci u rasterećenju gospodarstva. Pametno predlaže manje države, manje poreze, vi&scaron;e pravde. Konkretno...</p> </div> Hrvatska bez korupcije 2018-11-13T12:00:11+00:00 2018-11-13T12:00:11+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/105-stranke/26473-hrvatska-bez-korupcije Pametno.org mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/konf_pametno.jpg" style="width: 550px; height: 263px;" /></p> <p> Ako ste u <strong>Zagrebu </strong>ili vas put nanese, dođite ovaj <strong>petak</strong>, 16. 11.2018. u 11:00 sati u Veliku dvoranu Hrvatskog novinarskog dru&scaron;tva na <strong>konferenciju &quot;Hrvatska bez korupcije&quot;</strong> u organizaciji stranke <strong>Pametno</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/konf_pametno.jpg" style="width: 550px; height: 263px;" /></p> <p> Ako ste u <strong>Zagrebu </strong>ili vas put nanese, dođite ovaj <strong>petak</strong>, 16. 11.2018. u 11:00 sati u Veliku dvoranu Hrvatskog novinarskog dru&scaron;tva na <strong>konferenciju &quot;Hrvatska bez korupcije&quot;</strong> u organizaciji stranke <strong>Pametno</strong>.</p> </div> Božićno selo u Docu Gornjem: Bijeli kamen umjesto snijega 2018-11-13T11:08:05+00:00 2018-11-13T11:08:05+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/122-stil/26431-dolac-gornji-bozicno-selo DalmacijaDanas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2018_11/tiho_lucic.jpg" style="width: 250px; height: 189px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dolac Gornji</strong>, odnosno zaselak <strong>Banovići</strong>, početkom prosinca postaje &quot;<strong>Božićno Selo</strong>&quot;. Seosko imanje <strong>Tihomira Lučića</strong> bit će ukra&scaron;eno s točno milijun lampica i osvanuti će za sve posjetitelje kao &ldquo;Božićno Selo&rdquo;.<br /> Novi je to ambiciozni projekt poduzetnog Lučića koji je na svojoj didovini u Docu Gornjem napravio doista impresivno seosko imanje i izleti&scaron;te, a u nedjelju,<strong> 2. prosinca</strong> u 17 sati tu svečano otvara i prvu zimsku manifestaciju &quot;<strong>Božićno selo</strong>&quot;.<br /> &ndash; Ukupna dužina lampica je 24 kilometra. To odgovara udaljenosti od Omi&scaron;a do Doca Gornjeg! Cijelo imanje bit će puno svijetlećih i živih <strong>domaćih životinja</strong>. Posjetitelji će moći vidjeti dalmatinske krave bu&scaron;e, magarca, jelenove, konje, patke, guske, paunove, fazane, golubove, svinje, čak i ljame,.. biti će to jedan pravi mali<strong> raj za obitelj s djecom</strong>. Ne&scaron;to neviđeno &ndash; rekao je za portal DalmacijaDanas poduzetni <strong>Tiho Lučić.</strong><br /> Posjetitelji će moći uživati u čarobnoj atmsferi u &ldquo;Božićnom Selu&rdquo; u Gornjem Docu i u domaćim <strong>Poljičkim specijalitetima</strong>: soparniku, kobasicama, fritulama, u&scaron;tipcima, kuhanom vinu, čajevima,.. sve do 6. siječnja 2019. Na otvaranju će Vas zabavljati klapa <strong>Sveti Florijan</strong>, grupa <strong>Iluzija </strong>i veseli tambura&scaron;i. Dobra zabava u &quot;Božićnom selu&quot; za sve je zagarantirana..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2018_11/tiho_lucic.jpg" style="width: 250px; height: 189px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dolac Gornji</strong>, odnosno zaselak <strong>Banovići</strong>, početkom prosinca postaje &quot;<strong>Božićno Selo</strong>&quot;. Seosko imanje <strong>Tihomira Lučića</strong> bit će ukra&scaron;eno s točno milijun lampica i osvanuti će za sve posjetitelje kao &ldquo;Božićno Selo&rdquo;.<br /> Novi je to ambiciozni projekt poduzetnog Lučića koji je na svojoj didovini u Docu Gornjem napravio doista impresivno seosko imanje i izleti&scaron;te, a u nedjelju,<strong> 2. prosinca</strong> u 17 sati tu svečano otvara i prvu zimsku manifestaciju &quot;<strong>Božićno selo</strong>&quot;.<br /> &ndash; Ukupna dužina lampica je 24 kilometra. To odgovara udaljenosti od Omi&scaron;a do Doca Gornjeg! Cijelo imanje bit će puno svijetlećih i živih <strong>domaćih životinja</strong>. Posjetitelji će moći vidjeti dalmatinske krave bu&scaron;e, magarca, jelenove, konje, patke, guske, paunove, fazane, golubove, svinje, čak i ljame,.. biti će to jedan pravi mali<strong> raj za obitelj s djecom</strong>. Ne&scaron;to neviđeno &ndash; rekao je za portal DalmacijaDanas poduzetni <strong>Tiho Lučić.</strong><br /> Posjetitelji će moći uživati u čarobnoj atmsferi u &ldquo;Božićnom Selu&rdquo; u Gornjem Docu i u domaćim <strong>Poljičkim specijalitetima</strong>: soparniku, kobasicama, fritulama, u&scaron;tipcima, kuhanom vinu, čajevima,.. sve do 6. siječnja 2019. Na otvaranju će Vas zabavljati klapa <strong>Sveti Florijan</strong>, grupa <strong>Iluzija </strong>i veseli tambura&scaron;i. Dobra zabava u &quot;Božićnom selu&quot; za sve je zagarantirana..</p> </div> Dani tehničke ispravnosti vozila 2018-11-13T10:59:17+00:00 2018-11-13T10:59:17+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/122-stil/26467-dani-tehnicke-ispravnosti-vozila PU SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/pregled.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Od 19. do 24. studenog 2018. u svim stanicama za tehnički pregled na području Republike Hrvatske provoditi prevetivno-sigurnosna akcija <strong>&quot;Dani tehničke ispravnosti vozila</strong>&quot;, s naglaskom na pružanje savjetodavne i tehničke pomoći stručnog osoblja stanica za tehnički pregled vozila, te poticanje vozača na potrebu kori&scaron;tenja<strong> ispravnih vozila,</strong> u cilju sigurnog sudjelovanja u prometu, odnosno izbjegavanja prometnih nesreća uvjetovanih tehničkom neispravno&scaron;ću vozila. <strong>Pregled vozila je besplatan</strong> za sve vlasnike vozila koji izvanredno dođu na tehnički pregled. Napominjemo kako besplatni pregled vozila u sklopu ove akcije ne zamjenjuje redovni tehnički pregled vozila radi produljenja valjanosti prometne dozvole ili obavljanja registracije, te se u takvim slučajevima pregled naplaćuje sukladno važećoj odluci o visini naknade. Tehnički ispravno vozilo preduvjet je sigurnog sudjelovanja u prometu, poručuju iz PUSD.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/pregled.jpg" style="width: 250px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Od 19. do 24. studenog 2018. u svim stanicama za tehnički pregled na području Republike Hrvatske provoditi prevetivno-sigurnosna akcija <strong>&quot;Dani tehničke ispravnosti vozila</strong>&quot;, s naglaskom na pružanje savjetodavne i tehničke pomoći stručnog osoblja stanica za tehnički pregled vozila, te poticanje vozača na potrebu kori&scaron;tenja<strong> ispravnih vozila,</strong> u cilju sigurnog sudjelovanja u prometu, odnosno izbjegavanja prometnih nesreća uvjetovanih tehničkom neispravno&scaron;ću vozila. <strong>Pregled vozila je besplatan</strong> za sve vlasnike vozila koji izvanredno dođu na tehnički pregled. Napominjemo kako besplatni pregled vozila u sklopu ove akcije ne zamjenjuje redovni tehnički pregled vozila radi produljenja valjanosti prometne dozvole ili obavljanja registracije, te se u takvim slučajevima pregled naplaćuje sukladno važećoj odluci o visini naknade. Tehnički ispravno vozilo preduvjet je sigurnog sudjelovanja u prometu, poručuju iz PUSD.</p> </div> Enigma: Tko je upalio mrak na Krilu? 2018-11-13T07:01:07+00:00 2018-11-13T07:01:07+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/26472-enigma-tko-je-upalio-mrak-na-krilu MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/mrak.jpg" style="width: 630px; height: 325px;" /></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/mrak.jpg" style="width: 630px; height: 325px;" /></p> </div> Napokon dobre vijesti iz Vlade 2018-11-12T23:12:23+00:00 2018-11-12T23:12:23+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26455-napokon-dobre-vijesti-iz-vlade MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/placa.jpg" style="width: 552px; height: 334px;" /></p> <p> Ne, nije da nećete trebati poplaćati <strong>Uljanikove </strong>dugove, nije da će se bolje posložiti javna uprava, ukinuti županije i oformiti 5-6 regija, da će se pospajati &quot;zna se&quot; općine, pametnije upravljati zdravstvom, ukinuti članarine <strong>TZ </strong>za firme iz &quot;neturističkih&quot; sektora, da će se uistinu reformirati mirovinski sustav, razdvojiti penzije od rada od onih od privilegija.. i tako u&scaron;tedjeti milijarde na&scaron;eg javnog novca kojeg radnom čovjeku otmu, pardon, oporezuju u prosječnom &#39;rvatu nerje&scaron;ivoj <em>neto-brutto-brutto2</em> jednadžbi s previ&scaron;e davanja i nepoznanica..&nbsp; Ne nije to, ali dana&scaron;nje vijesti iz <strong>Vlade</strong> moraju barem malo obradovati <strong>radnog čovjeka</strong> i poslodavce koji uistinu cijene svoje radnike (a ne mogu ih, zbog poreza i svekolikih davanja &quot;po&scaron;teno&quot; platiti).<br /> Od 1. prosinca ove godine na snagu stupa odredba prema kojoj će <strong>se neoporezivi dio za božićnice, regres i ostale nagrade i naknade radnicima </strong>povećati s 2500 kuna na 7500 kuna, najavio je na sjednici Vlade <strong>Zdravko Marić</strong>, ministar financija. S ovim postaje neoporeziva jo&scaron; jedna prosječna mjesečna plaća koju će poslodavci, ako hoće, moći isplatiti radnicima na različite načine. 5.000 kina je to vi&scaron;e od dosada&scaron;njeg neoporezivog dijela &quot;nagrada&quot;. S ovim se omogućuje isplata takozvane &quot;<strong>13. plaće</strong>&quot;, dobro poznate npr. Austrijancima. <strong>Poslodavci </strong>su već duže vremena tražili da se poveća neoporezivi dio takvih nagrada za radnike i Vlada je poslodavcima i radnicima konačno rekla da, ponajprije zahvaljujući razumnim pojedincima iz Ministarstva gospodarstva, poduzetni&scaron;tva i obrta. Fala im.<br /> Eto napokon lijepe prilike da mi firma u kojoj radim konačno isplati <strong>Božićnicu</strong> i malo <strong>K-15</strong>, a kako sam uvijek gladan, odlično bi mi do&scaron;la i tax free <strong>nadoknada za topli obrok</strong> u ST spize.<br /> Kad sve to već godinama plaćam(o) <strong>Uljaniku, Petrokemiji, HAC</strong>-u i sličnim neimarima ovog dru&scaron;tva &quot;osiguranim&quot; vje&scaron;to ispregovaranim kolektivnim ugovorima, za&scaron;to ne bih i ja, maju&scaron;ni zupčanik u nevelikom ali upornom kotaču hrvatskog realnog sektora - to konačno dobio? <em>Mr. Hans, zahlen, bitte! Steuerfrei, naturlich.</em></p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/placa.jpg" style="width: 552px; height: 334px;" /></p> <p> Ne, nije da nećete trebati poplaćati <strong>Uljanikove </strong>dugove, nije da će se bolje posložiti javna uprava, ukinuti županije i oformiti 5-6 regija, da će se pospajati &quot;zna se&quot; općine, pametnije upravljati zdravstvom, ukinuti članarine <strong>TZ </strong>za firme iz &quot;neturističkih&quot; sektora, da će se uistinu reformirati mirovinski sustav, razdvojiti penzije od rada od onih od privilegija.. i tako u&scaron;tedjeti milijarde na&scaron;eg javnog novca kojeg radnom čovjeku otmu, pardon, oporezuju u prosječnom &#39;rvatu nerje&scaron;ivoj <em>neto-brutto-brutto2</em> jednadžbi s previ&scaron;e davanja i nepoznanica..&nbsp; Ne nije to, ali dana&scaron;nje vijesti iz <strong>Vlade</strong> moraju barem malo obradovati <strong>radnog čovjeka</strong> i poslodavce koji uistinu cijene svoje radnike (a ne mogu ih, zbog poreza i svekolikih davanja &quot;po&scaron;teno&quot; platiti).<br /> Od 1. prosinca ove godine na snagu stupa odredba prema kojoj će <strong>se neoporezivi dio za božićnice, regres i ostale nagrade i naknade radnicima </strong>povećati s 2500 kuna na 7500 kuna, najavio je na sjednici Vlade <strong>Zdravko Marić</strong>, ministar financija. S ovim postaje neoporeziva jo&scaron; jedna prosječna mjesečna plaća koju će poslodavci, ako hoće, moći isplatiti radnicima na različite načine. 5.000 kina je to vi&scaron;e od dosada&scaron;njeg neoporezivog dijela &quot;nagrada&quot;. S ovim se omogućuje isplata takozvane &quot;<strong>13. plaće</strong>&quot;, dobro poznate npr. Austrijancima. <strong>Poslodavci </strong>su već duže vremena tražili da se poveća neoporezivi dio takvih nagrada za radnike i Vlada je poslodavcima i radnicima konačno rekla da, ponajprije zahvaljujući razumnim pojedincima iz Ministarstva gospodarstva, poduzetni&scaron;tva i obrta. Fala im.<br /> Eto napokon lijepe prilike da mi firma u kojoj radim konačno isplati <strong>Božićnicu</strong> i malo <strong>K-15</strong>, a kako sam uvijek gladan, odlično bi mi do&scaron;la i tax free <strong>nadoknada za topli obrok</strong> u ST spize.<br /> Kad sve to već godinama plaćam(o) <strong>Uljaniku, Petrokemiji, HAC</strong>-u i sličnim neimarima ovog dru&scaron;tva &quot;osiguranim&quot; vje&scaron;to ispregovaranim kolektivnim ugovorima, za&scaron;to ne bih i ja, maju&scaron;ni zupčanik u nevelikom ali upornom kotaču hrvatskog realnog sektora - to konačno dobio? <em>Mr. Hans, zahlen, bitte! Steuerfrei, naturlich.</em></p> </div> Pozdrav iz Dugog Rata 2018-11-12T23:07:53+00:00 2018-11-12T23:07:53+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/122-stil/26463-pozdrav-iz-dugog-rata2 MB, foto: Daniela Čulić Rake, Kristijan Brekalo mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/rake.jpg" style="width: 500px; height: 264px;" /></p> <p> Sveta nedjelja, 11.11. oko 11 sati na dugoratskoj plaži. Valjalo je iskoristiti ovaj neočekivani ljetni after party za jo&scaron; jedan pozdrav suncu, moru, rivi, planini.. Da nema ovih prido&scaron;lih studenačkih oblaka &scaron;to zazivaju ki&scaron;u vrijeme bi bilo odlično i za bezbrižno sunčanje. No zato je idealno za duge &scaron;etnje po rivi ili u prirodi, za bikerski &quot;enduro&quot; spust po obroncima Primorske kose ili pak za <a href="https://www.dugirat.com/novosti/122-stil/23402-prvo-ovogodisnje-slaninarenje" target="_blank"><u>&quot;slaninarenje&quot;</u></a> nakon uspona na neki od obližnjih vrhova povi&scaron;e Dugog Rata, Jesenica ili pak Duća. Lip pozdrav iz jednog od ljep&scaron;ih zakutaka trećeg kamenčića od Sunca..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/rake.jpg" style="width: 500px; height: 264px;" /></p> <p> Sveta nedjelja, 11.11. oko 11 sati na dugoratskoj plaži. Valjalo je iskoristiti ovaj neočekivani ljetni after party za jo&scaron; jedan pozdrav suncu, moru, rivi, planini.. Da nema ovih prido&scaron;lih studenačkih oblaka &scaron;to zazivaju ki&scaron;u vrijeme bi bilo odlično i za bezbrižno sunčanje. No zato je idealno za duge &scaron;etnje po rivi ili u prirodi, za bikerski &quot;enduro&quot; spust po obroncima Primorske kose ili pak za <a href="https://www.dugirat.com/novosti/122-stil/23402-prvo-ovogodisnje-slaninarenje" target="_blank"><u>&quot;slaninarenje&quot;</u></a> nakon uspona na neki od obližnjih vrhova povi&scaron;e Dugog Rata, Jesenica ili pak Duća. Lip pozdrav iz jednog od ljep&scaron;ih zakutaka trećeg kamenčića od Sunca..</p> </div> Treba li radnicima isplaćivati bruto plaću pa da sami plaćaju doprinose? 2018-11-12T11:08:11+00:00 2018-11-12T11:08:11+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26462-treba-li-radnicima-isplacivati-bruto-placu-pa-da-sami-placaju-doprinose Index.hr, FB Saša Cvetojević mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/placa2.jpg" style="width: 500px; height: 332px;" /></p> <p> Sve se če&scaron;će mogu čuti razmi&scaron;ljanja da bi trebalo uvesti <strong>isplatu bruto (2) plaće radnicima</strong>, kako bi se podigla <strong>svijest koliko zapravo plaćamo razne javne usluge</strong>. Prema sada&scaron;njem sustavu, radnik na račun dobije neto plaću, dok brigu o plaćanju raznih <strong>poreza </strong>i <strong>doprinosa </strong>koji idu uz taj rad vode poslodavci, zbog čega su ti tro&scaron;kovi na neki način skriveni te ljudi nerijetko nisu svjesni da npr. &quot;<strong>besplatno zdravstvo</strong>&quot;, u sklopu kojeg preglede čekaju mjesecima ili godinama, s ne ba&scaron; velikom plaćom plaćaju 1000 ili 2000 kuna mjesečno. Sličan iznos daju i za <strong>mirovinsko</strong>, iako mirovine vjerojatno neće vidjeti, i uz to jo&scaron; plaćaju razne naknade, poreze i prireze. Ne zaboravimo i koliko poreza platimo nakon &scaron;to dobijemo neto plaću. Hrvatska ima porez na dodanu vrijednost (<strong>PDV</strong>) od čak 25 posto, &scaron;to je nakon Mađarske najvi&scaron;a stopa u Europskoj uniji. A u slučaju da se pitate koliko zaposlenik s neto plaćom od 7.000 kuna ko&scaron;ta poslodavca u npr. Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7.600 kuna. Ovo je srž problema! No situacija u kojoj dobar dio stanovni&scaron;tva nije svjestan koliko svaki mjesec daje državi ide na ruku hrvatskim <strong>političarima </strong>koji se onda mogu hvaliti da su nekome ne&scaron;to dali i zauzvrat tražiti glasove, dobivati izbore i rasipati novac poreznih obveznika.<br /> <br /> - &quot;Ako bi oko ičega imalo smisla pokrenuti referendum, onda je to isplata radnicima bruto plaće. Samo isplatom svega onog &scaron;to ste <strong>ZARADILI </strong>va&scaron;im radom daje vam se po&scaron;tena naknada. Onda ne bi bilo poslodavaca koji ne isplaćuju doprinose, velikih firmi (često i sa državom kao vlasnikom) koje isplate neto, a ne plate bruto, ne bi bilo dealova posrnulih tajkuna s ekipom iz porezne gdje opet zakinu radnike i proračun.<br /> Za&scaron;to zakonodavac smatra radnika nedostojnim dužnikom koji bi platio svoje poreze i doprinose? Zar ne vjeruje svojim glasačima, svome narodu? Pa <strong>plaća </strong>narod i HRT i struju i vodu i komunalnu i mobitele i kabelsku...<br /> Čega vas je <strong>strah</strong>? Oduzmite to zlim poslodavcima i dajte da i prosječan radnik dobije preko 1.000 eura mjesečno. Dajte da onaj s većom plaćom dobije i 2-3.000 eura bruto. Dajte i bruto2 radniku. Za&scaron;to da im ja to otimam i dajem proračunu, u HZMO, HZZO i HZZ?<br /> Bojite se kako će radnik reagirati kad vidi KOLIKA MU JE STVARNO PLAĆA??? S pravom vas je strah!&quot;&nbsp; - pi&scaron;e na svom profilu &quot;direktor hrvatskog Facebooka&quot;, poduzetnik <strong>Sa&scaron;a Cvetojević</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/placa2.jpg" style="width: 500px; height: 332px;" /></p> <p> Sve se če&scaron;će mogu čuti razmi&scaron;ljanja da bi trebalo uvesti <strong>isplatu bruto (2) plaće radnicima</strong>, kako bi se podigla <strong>svijest koliko zapravo plaćamo razne javne usluge</strong>. Prema sada&scaron;njem sustavu, radnik na račun dobije neto plaću, dok brigu o plaćanju raznih <strong>poreza </strong>i <strong>doprinosa </strong>koji idu uz taj rad vode poslodavci, zbog čega su ti tro&scaron;kovi na neki način skriveni te ljudi nerijetko nisu svjesni da npr. &quot;<strong>besplatno zdravstvo</strong>&quot;, u sklopu kojeg preglede čekaju mjesecima ili godinama, s ne ba&scaron; velikom plaćom plaćaju 1000 ili 2000 kuna mjesečno. Sličan iznos daju i za <strong>mirovinsko</strong>, iako mirovine vjerojatno neće vidjeti, i uz to jo&scaron; plaćaju razne naknade, poreze i prireze. Ne zaboravimo i koliko poreza platimo nakon &scaron;to dobijemo neto plaću. Hrvatska ima porez na dodanu vrijednost (<strong>PDV</strong>) od čak 25 posto, &scaron;to je nakon Mađarske najvi&scaron;a stopa u Europskoj uniji. A u slučaju da se pitate koliko zaposlenik s neto plaćom od 7.000 kuna ko&scaron;ta poslodavca u npr. Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7.600 kuna. Ovo je srž problema! No situacija u kojoj dobar dio stanovni&scaron;tva nije svjestan koliko svaki mjesec daje državi ide na ruku hrvatskim <strong>političarima </strong>koji se onda mogu hvaliti da su nekome ne&scaron;to dali i zauzvrat tražiti glasove, dobivati izbore i rasipati novac poreznih obveznika.<br /> <br /> - &quot;Ako bi oko ičega imalo smisla pokrenuti referendum, onda je to isplata radnicima bruto plaće. Samo isplatom svega onog &scaron;to ste <strong>ZARADILI </strong>va&scaron;im radom daje vam se po&scaron;tena naknada. Onda ne bi bilo poslodavaca koji ne isplaćuju doprinose, velikih firmi (često i sa državom kao vlasnikom) koje isplate neto, a ne plate bruto, ne bi bilo dealova posrnulih tajkuna s ekipom iz porezne gdje opet zakinu radnike i proračun.<br /> Za&scaron;to zakonodavac smatra radnika nedostojnim dužnikom koji bi platio svoje poreze i doprinose? Zar ne vjeruje svojim glasačima, svome narodu? Pa <strong>plaća </strong>narod i HRT i struju i vodu i komunalnu i mobitele i kabelsku...<br /> Čega vas je <strong>strah</strong>? Oduzmite to zlim poslodavcima i dajte da i prosječan radnik dobije preko 1.000 eura mjesečno. Dajte da onaj s većom plaćom dobije i 2-3.000 eura bruto. Dajte i bruto2 radniku. Za&scaron;to da im ja to otimam i dajem proračunu, u HZMO, HZZO i HZZ?<br /> Bojite se kako će radnik reagirati kad vidi KOLIKA MU JE STVARNO PLAĆA??? S pravom vas je strah!&quot;&nbsp; - pi&scaron;e na svom profilu &quot;direktor hrvatskog Facebooka&quot;, poduzetnik <strong>Sa&scaron;a Cvetojević</strong>.</p> </div> Radovi u polju po mjesecima 2018-11-12T10:24:00+00:00 2018-11-12T10:24:00+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26429-radovi-u-polju-po-mjesecima Tonči Jerčić Ćećo mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/radovi_polje.jpg" style="width: 250px; height: 183px;" /></p> <p> <strong>Studeni:</strong><br /> - branje maslina<br /> - pečenje rakije<br /> - prvo pretakanje vina i testiranje mladog vina<br /> - sadnja luka i boba<br /> <strong>Spiza:</strong><br /> - bravetina le&scaron;o<br /> - bravetina na &scaron;picu<br /> - razne vrste kupusa, ra&scaron;tika, glavati kupus, kaule, kelj<br /> - domaća koko&scaron; le&scaron;o<br /> - le&scaron;o meso s juhom<br /> - razna pečenja u &scaron;pakeru i ispod peke<br /> - gula&scaron; s krumpirima<br /> - rižot<br /> - punjene paprike<br /> <strong>Voće:</strong><br /> - smokva, bilica i zimnjača<br /> - grožđe<br /> - dunje<br /> - oskoru&scaron;e<br /> - jabuke<br /> - mandarine<br /> - koprnje<br /> - murve<br /> - kru&scaron;ke..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/radovi_polje.jpg" style="width: 250px; height: 183px;" /></p> <p> <strong>Studeni:</strong><br /> - branje maslina<br /> - pečenje rakije<br /> - prvo pretakanje vina i testiranje mladog vina<br /> - sadnja luka i boba<br /> <strong>Spiza:</strong><br /> - bravetina le&scaron;o<br /> - bravetina na &scaron;picu<br /> - razne vrste kupusa, ra&scaron;tika, glavati kupus, kaule, kelj<br /> - domaća koko&scaron; le&scaron;o<br /> - le&scaron;o meso s juhom<br /> - razna pečenja u &scaron;pakeru i ispod peke<br /> - gula&scaron; s krumpirima<br /> - rižot<br /> - punjene paprike<br /> <strong>Voće:</strong><br /> - smokva, bilica i zimnjača<br /> - grožđe<br /> - dunje<br /> - oskoru&scaron;e<br /> - jabuke<br /> - mandarine<br /> - koprnje<br /> - murve<br /> - kru&scaron;ke..</p> </div> Vrzino kolo 2018-11-12T09:02:43+00:00 2018-11-12T09:02:43+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/26453-vrzino-kolo Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/kolo.jpg" style="width: 475px; height: 271px;" /></p> <p> <em>&quot;Vrzino kolo u kojem se sve događa, je kolo u kojem svatko želi biti glavni, svatko vuče na svoju stranu i stvara se metež. Ljubavna je to prostorno-planska tragedija u 14 činova po tekstu neimara iz Hrvatskih cesta, u režiji &quot;zna se&quot; koliko stručne struke, u koprodukciji s lokalnim samoupravama i pomalo snenim lokalnim pučanstvom&quot;.</em><br /> <br /> &Scaron;alu i kolo na stranu, danas (petak, 9.11.) je u <strong>Dugom Ratu </strong>održano javno izlaganje o <strong>Studiji o utjecaju na okoli&scaron; državne ceste D8 od čvora TTTS do novog mosta u Omi&scaron;u</strong>. Dr.sc. <strong>Mladen Peri&scaron;ić </strong>ispred županijskog Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i za&scaron;titu okoli&scaron;a i dipl.inž.građ. <strong>Željko Koren </strong>iz tvrtke Oikon d.o.o. kao voditelj izrade Studije, predstavili su studiju dugoraćanima koji se nisu u velikom broju odazvali na javno izlaganje. No tu su bili predstavnici inicijative <strong>&quot;Krilo, probudi se&quot;, Saveza za Poljica </strong>i nekolicine drugih udruga, koji su najvi&scaron;e prigovora imali na izgradnju spoja čvora Krilo i Jadranske magistrale. No ni trasa buduće brze ceste, ni spojne ceste, pa tako ni čvor Krilo, a bome ni (trajektna) luka u Krilu, nisu bili u sredi&scaron;tu ovog izlaganja i rasprave, već je to bila Studija utjecaja na okoli&scaron;.<br /> <strong>Nik&scaron;a Tomić </strong>je skrenuo pozornost na činjenicu da trasa brze ceste presijeca na desetke arheolo&scaron;kih lokaliteta i objekata spomeničke ba&scaron;tine čime se najizravnije ugrožava kulturni identitet i turistički potencijal ovog dijela Poljica. <strong>Ante Mekinić </strong>nizom konkretnih primjera ukazao na besmisao u planiranju strate&scaron;kih razvojnih projekata i objekata izvan konteksta Poljica kao logične životne, prostorne i razvojne cjeline, sredine koja je, ta &quot;zna se&quot;, od devedesetih rascjepkana na niz općina i grad Omi&scaron;, bez realne &scaron;anse, ta &quot;zna se&quot; dobro i to, za ujednjenje u okviru, budimo praktični europljani, regije Dalmacija ili, budimo barem optimisti,&nbsp; suvremene hrvatska povijesne regije Poljica.<br /> <strong>Ceste </strong>su oduvijek spajale ljude, kvalitetne prometnice uvijek su pridonosile razvoju gospodarstva i svekolikom boljitku zajednice, no jedna, nužna i dugo sanjana brza cesta kao da ima Gordijski usud razdvajati nas i prkositi zdravom razumu. Agonija je to koja traje već 40-ak godina i nitko da konačno raspetlja te sve na&scaron;e čvorove. A možda ih, povijest nas uči, treba samo - presjeći. Jer brza cesta Split - Omi&scaron; nema alternative u 21. stoljeću. Nema!</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/kolo.jpg" style="width: 475px; height: 271px;" /></p> <p> <em>&quot;Vrzino kolo u kojem se sve događa, je kolo u kojem svatko želi biti glavni, svatko vuče na svoju stranu i stvara se metež. Ljubavna je to prostorno-planska tragedija u 14 činova po tekstu neimara iz Hrvatskih cesta, u režiji &quot;zna se&quot; koliko stručne struke, u koprodukciji s lokalnim samoupravama i pomalo snenim lokalnim pučanstvom&quot;.</em><br /> <br /> &Scaron;alu i kolo na stranu, danas (petak, 9.11.) je u <strong>Dugom Ratu </strong>održano javno izlaganje o <strong>Studiji o utjecaju na okoli&scaron; državne ceste D8 od čvora TTTS do novog mosta u Omi&scaron;u</strong>. Dr.sc. <strong>Mladen Peri&scaron;ić </strong>ispred županijskog Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i za&scaron;titu okoli&scaron;a i dipl.inž.građ. <strong>Željko Koren </strong>iz tvrtke Oikon d.o.o. kao voditelj izrade Studije, predstavili su studiju dugoraćanima koji se nisu u velikom broju odazvali na javno izlaganje. No tu su bili predstavnici inicijative <strong>&quot;Krilo, probudi se&quot;, Saveza za Poljica </strong>i nekolicine drugih udruga, koji su najvi&scaron;e prigovora imali na izgradnju spoja čvora Krilo i Jadranske magistrale. No ni trasa buduće brze ceste, ni spojne ceste, pa tako ni čvor Krilo, a bome ni (trajektna) luka u Krilu, nisu bili u sredi&scaron;tu ovog izlaganja i rasprave, već je to bila Studija utjecaja na okoli&scaron;.<br /> <strong>Nik&scaron;a Tomić </strong>je skrenuo pozornost na činjenicu da trasa brze ceste presijeca na desetke arheolo&scaron;kih lokaliteta i objekata spomeničke ba&scaron;tine čime se najizravnije ugrožava kulturni identitet i turistički potencijal ovog dijela Poljica. <strong>Ante Mekinić </strong>nizom konkretnih primjera ukazao na besmisao u planiranju strate&scaron;kih razvojnih projekata i objekata izvan konteksta Poljica kao logične životne, prostorne i razvojne cjeline, sredine koja je, ta &quot;zna se&quot;, od devedesetih rascjepkana na niz općina i grad Omi&scaron;, bez realne &scaron;anse, ta &quot;zna se&quot; dobro i to, za ujednjenje u okviru, budimo praktični europljani, regije Dalmacija ili, budimo barem optimisti,&nbsp; suvremene hrvatska povijesne regije Poljica.<br /> <strong>Ceste </strong>su oduvijek spajale ljude, kvalitetne prometnice uvijek su pridonosile razvoju gospodarstva i svekolikom boljitku zajednice, no jedna, nužna i dugo sanjana brza cesta kao da ima Gordijski usud razdvajati nas i prkositi zdravom razumu. Agonija je to koja traje već 40-ak godina i nitko da konačno raspetlja te sve na&scaron;e čvorove. A možda ih, povijest nas uči, treba samo - presjeći. Jer brza cesta Split - Omi&scaron; nema alternative u 21. stoljeću. Nema!</p> </div> Hoće li se netko zaljubiti u usamljeni hotel u centru dalmatinskog turističkog (crnog) bisera? 2018-11-11T14:06:14+00:00 2018-11-11T14:06:14+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/26422-tko-ce-kupiti-zapusteni-hotel-u-centru-dalmatinskog-turistickog-crnog-bisera MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2016_10/samacki_hotel.jpg" style="width: 600px; height: 399px;" /></p> <p> Na&scaron; nekada&scaron;nji <a href="https://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/23090-investitori-evo-prave-prilike-prodaje-se-hotel-dalmacija-u-dugom-ratu" target="_blank"><strong>samački ljepotan</strong></a> spao je na tužne grane i broji duge usamljeničke dane. Te&scaron;ko da bi ovakav danas dobro pro&scaron;ao na zvijezdanom turističkom nebu na&scaron;e <strong>rivijere </strong>s komunalnom infrastrukturom na umoru, ali, sudeći po &scaron;apatima koji kruže po dobro upućenim kuloarima, čuje se da je ipak zapeo za oko poduzetnici/ma iz susjedstva.. &Scaron;to bilo da bilo, na&scaron;em nesretnom usamljeniku želimo da &scaron;to brže nađe svoju novu družicu ili, za&scaron;to ne (ta u 21. stoljeću smo) svog dragana. Kvragu i pare.. naposljetku ostaju samo.. uspomene.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2016_10/samacki_hotel.jpg" style="width: 600px; height: 399px;" /></p> <p> Na&scaron; nekada&scaron;nji <a href="https://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/23090-investitori-evo-prave-prilike-prodaje-se-hotel-dalmacija-u-dugom-ratu" target="_blank"><strong>samački ljepotan</strong></a> spao je na tužne grane i broji duge usamljeničke dane. Te&scaron;ko da bi ovakav danas dobro pro&scaron;ao na zvijezdanom turističkom nebu na&scaron;e <strong>rivijere </strong>s komunalnom infrastrukturom na umoru, ali, sudeći po &scaron;apatima koji kruže po dobro upućenim kuloarima, čuje se da je ipak zapeo za oko poduzetnici/ma iz susjedstva.. &Scaron;to bilo da bilo, na&scaron;em nesretnom usamljeniku želimo da &scaron;to brže nađe svoju novu družicu ili, za&scaron;to ne (ta u 21. stoljeću smo) svog dragana. Kvragu i pare.. naposljetku ostaju samo.. uspomene.</p> </div> Zdravica mladom vinu 2018-11-11T12:00:00+00:00 2018-11-11T12:00:00+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/10464-zdravica-mladom-vinu-v15-10464 Marinka Ðaković / Vjesnik <div class="feed-description"><p> <img align="left" alt="antonio lipanović" border="0" hspace="8" src="http://www.dugirat.com/images/stories/gospodarstvo/vinar_lipanovic.jpg" vspace="2" /><strong><font color="#006600">Vinogradari</font></strong> i <strong><font color="#663399">vinari</font></strong> na dan svoga za&scaron;titnika <strong>svetog Martina</strong> slave <font color="#006600">kr&scaron;tenje mo&scaron;ta</font>. U vinogradarskim i vinarskim krajevima Hrvatske svake se jeseni s nestrpljenjem očekuje <strong>11. studenoga</strong>. Tog se dana okupljaju ljubitelji dobre kapljice, vinogradari i prerađivači vina kako bi zajednički proslavili <font color="#006600"><strong>blagdan Svetog Martina</strong></font>, svoga sveca za&scaron;titnika. Druženjem u vinskim podrumima, restoranima i na uličnim priredbama počinje obred kr&scaron;tenja mo&scaron;ta. Taj se običaj &scaron;tuje od davnina u svim vinogradarskim djelovima Lijepe na&scaron;e, a posebno se do njega drži duž <strong>Hrvatskog Zagorja, Prigorja </strong>i <strong>Slavonije</strong> gdje je praćen pjesmom i svirkom glazbenika u narodnim no&scaron;njama ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img align="left" alt="antonio lipanović" border="0" hspace="8" src="http://www.dugirat.com/images/stories/gospodarstvo/vinar_lipanovic.jpg" vspace="2" /><strong><font color="#006600">Vinogradari</font></strong> i <strong><font color="#663399">vinari</font></strong> na dan svoga za&scaron;titnika <strong>svetog Martina</strong> slave <font color="#006600">kr&scaron;tenje mo&scaron;ta</font>. U vinogradarskim i vinarskim krajevima Hrvatske svake se jeseni s nestrpljenjem očekuje <strong>11. studenoga</strong>. Tog se dana okupljaju ljubitelji dobre kapljice, vinogradari i prerađivači vina kako bi zajednički proslavili <font color="#006600"><strong>blagdan Svetog Martina</strong></font>, svoga sveca za&scaron;titnika. Druženjem u vinskim podrumima, restoranima i na uličnim priredbama počinje obred kr&scaron;tenja mo&scaron;ta. Taj se običaj &scaron;tuje od davnina u svim vinogradarskim djelovima Lijepe na&scaron;e, a posebno se do njega drži duž <strong>Hrvatskog Zagorja, Prigorja </strong>i <strong>Slavonije</strong> gdje je praćen pjesmom i svirkom glazbenika u narodnim no&scaron;njama ...</p> </div> Prvo pa zlato 2018-11-11T03:29:15+00:00 2018-11-11T03:29:15+00:00 https://www.dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/26456-prvo-pa-zlato Mladen Nejašmić / Maslina, SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/mirko_kovacevic.jpg" style="width: 250px; height: 182px; margin: 4px 8px; float: left;" />Tako je u jednoj rečenici <strong>Mladen Neja&scaron;mić,</strong> novinar Slobodne Dalmacije opisao nastup mladog pčelara <strong>Mirka Kovačevića</strong> iz <strong>Kre&scaron;eva Polja</strong>, u općini &Scaron;estanovac, na 9. međunarodnom pčelarskom sajmu &quot;<strong>Dalmatina</strong>&quot;, održanom u hotelu &quot;Zagreb&quot; u Splitu, gdje je njegov <strong>medun </strong>ovjenčan <strong>zlatnom diplomom</strong>. Prvo pa medun! Bravo! Osim &scaron;to se bavi pčelarstvom, ovaj mladi informatičar, koji je odnedavno počeo s pružanjem informatičkih usluga, za &scaron;to je dobio nepovratna sredstva od Hrvatskog zavoda za zapo&scaron;ljavanje, već je poznati maslinar u svome kraju. Početkom iduće godine planira otvoriti i <strong>OPG</strong>, a sve radi ostanka i opstanka na tvrdom podmosorskom kamenu..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2018_11/mirko_kovacevic.jpg" style="width: 250px; height: 182px; margin: 4px 8px; float: left;" />Tako je u jednoj rečenici <strong>Mladen Neja&scaron;mić,</strong> novinar Slobodne Dalmacije opisao nastup mladog pčelara <strong>Mirka Kovačevića</strong> iz <strong>Kre&scaron;eva Polja</strong>, u općini &Scaron;estanovac, na 9. međunarodnom pčelarskom sajmu &quot;<strong>Dalmatina</strong>&quot;, održanom u hotelu &quot;Zagreb&quot; u Splitu, gdje je njegov <strong>medun </strong>ovjenčan <strong>zlatnom diplomom</strong>. Prvo pa medun! Bravo! Osim &scaron;to se bavi pčelarstvom, ovaj mladi informatičar, koji je odnedavno počeo s pružanjem informatičkih usluga, za &scaron;to je dobio nepovratna sredstva od Hrvatskog zavoda za zapo&scaron;ljavanje, već je poznati maslinar u svome kraju. Početkom iduće godine planira otvoriti i <strong>OPG</strong>, a sve radi ostanka i opstanka na tvrdom podmosorskom kamenu..</p> </div>