Novosti Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. https://dugirat.com/novosti 2017-11-20T10:53:09+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Status Quo i muka naša po 'Englezima' i Goranu Mariću.. kad će p(r)oći više? 2017-11-20T06:41:16+00:00 2017-11-20T06:41:16+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24928-status-quo-i-muka-nasa-po-englezima-i-goranu-maricu-kad-ce-vise Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/dugirat.jpg" style="width: 580px; height: 307px;" /></p> <p> Pro&scaron;lo lito, jo&scaron; jedno lito, pet ili već &scaron;esto otkako postoje<strong> &quot;piramide&quot; &scaron;ljake</strong> u Dugom Ratu, a ni&scaron;ta da se pokrene najesen u <strong>Dugom Ratu</strong>, malom, nekoć bogatom mjestu u ponajljep&scaron;em dijelu Dalmacije (i Europe). Nema bagera, labudica, ni&scaron;ta se ne kopa, ni&scaron;ta ne zuji, niti se vraća &quot;u bazene&quot; na potezu put Sinaja. Obala stoji postojano. <strong>Armi </strong>i <strong>Čara </strong>dostojanstveno vataju lignje. <strong>Jure </strong>i komarče. Postojano. <strong>Đunđa </strong>krenio vižitat vr&scaron;u na &quot;vrelu života&quot;. Sve se ponavlja. Beskrajan jesenji dan. <strong>Status quo par excellence! </strong><br /> <br /> Nema samo <strong>Načelnika </strong>da skokne opet na čajanku s &quot;<strong>Englezima</strong>&quot; u predvorje Ministarstva državne uprave i istraživanja ruda i gubljenje vremena. Nema ni doktora ekonomije i baluna, na&scaron;eg dragog ministra <strong>Gorana Marića</strong>, vi&scaron;e po na&scaron;em malom mistu. Jebiga, nije predizborno vrijeme i ne mora se čovik vi&scaron;e sramotit ispred naroda sa obećanjima i garancijama koja imaju vijek trajanja dok kandidat HDZ-a ne zasjedne ili ostane u četverogodi&scaron;njoj statičkoj poziciji. Nema ni bosanskog Indiane Jonesa <strong>Semira Osmanagića</strong> da istraži koja je to drevna &quot;civilizacija&quot; ostavila ove piramide &scaron;ljake u amanet &scaron;utljivim i plahim Dugoraćanima, tim dobrodu&scaron;nim Hrvati(na)ma koji u pravilu svi glasaju &quot;za Vranu i Adz&quot; i već su navikli na lažna obećanja i developerske megaplanove kao neko na&scaron;e staro magare na svakodnevne batine. Nema vi&scaron;e ni &quot;pozdrava iz Dugog Rata&quot; na naslovnicama na&scaron;ih dnevnih medija, inspektor <strong>Vinko </strong>očito ima previ&scaron;e posla, a i Hajduk je opet u krizi, <strong>Sipi </strong>se načas &quot;ugasila&quot; kamera, a i <strong>Frenki </strong>je ne&scaron;to prezauzet slučajem Agrokor kojeg će, kako mi se čini, moći pratiti i do penzije. A možda i koju knjigu, pa i doktorat, napi&scaron;e na tu temu. Nema ni lokalnih <strong>prosvjednika</strong> ni u simboličnoj akciji 10-minutnog puževljevog prelaska državne ceste <strong>D8</strong> na &quot;zebri&quot; ispred nekada&scaron;nje <strong>Tvornice</strong>, a kamoli da se digla nekava veća graja i skandal u mistu koje se boji i svoje sjene ispod drevnih piramida.<br /> <br /> Nema ničega osim gluhe dugoratske jeseni. Dok Jeseničani i Dućani &quot;privrću&quot; pare od sezone, Dugoračani, ti doktori lake &scaron;etnje i praktikanti &quot;pusti me stat&quot; filozofije, tek za jačeg vjetra mogu oćutiti taj fini osvježavajući lahor s sivih piramida u centru mista, praćen filmom nevidljivih, mikroskopskih, čestica koje se vole taložiti pri dnu pluća, ali od &quot;domorodačkog&quot; mozga bježe u &scaron;irokim lukovima.<br /> <br /> Jebi ga, pomislim, također itekako poprilično kriv zbog te&scaron;kih grijeha nečinjenja i propusta... ako već ne od brzog ljetnog preljubničkog seksa sa nekom dobrodržećom Mitteleuropljankom, od nečega se mora jednom i <strong>umrit.</strong> Čak i u mistu koje se užasava i zalaska sunca u posezoni. Čak i <strong>Dugom Ratu</strong>. Mistu koje se pomirilo sa svojom izvjesnom sudbinom.<br /> <br /> Sad bi valjalo upututi i poruku optimizma, barenko poruku najmlađima, onima koji se jo&scaron; uvijek mogu spasiti (sve ostale spasiti će HDZ, ta zna se), a to je najbolje nedavno rekla <strong>Ivana Milas Klarić</strong>, biv&scaron;a pravobraniteljica za djecu - &quot;Djeco, učite strane jezike i bježite glavom bez obzira!&quot;.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/dugirat.jpg" style="width: 580px; height: 307px;" /></p> <p> Pro&scaron;lo lito, jo&scaron; jedno lito, pet ili već &scaron;esto otkako postoje<strong> &quot;piramide&quot; &scaron;ljake</strong> u Dugom Ratu, a ni&scaron;ta da se pokrene najesen u <strong>Dugom Ratu</strong>, malom, nekoć bogatom mjestu u ponajljep&scaron;em dijelu Dalmacije (i Europe). Nema bagera, labudica, ni&scaron;ta se ne kopa, ni&scaron;ta ne zuji, niti se vraća &quot;u bazene&quot; na potezu put Sinaja. Obala stoji postojano. <strong>Armi </strong>i <strong>Čara </strong>dostojanstveno vataju lignje. <strong>Jure </strong>i komarče. Postojano. <strong>Đunđa </strong>krenio vižitat vr&scaron;u na &quot;vrelu života&quot;. Sve se ponavlja. Beskrajan jesenji dan. <strong>Status quo par excellence! </strong><br /> <br /> Nema samo <strong>Načelnika </strong>da skokne opet na čajanku s &quot;<strong>Englezima</strong>&quot; u predvorje Ministarstva državne uprave i istraživanja ruda i gubljenje vremena. Nema ni doktora ekonomije i baluna, na&scaron;eg dragog ministra <strong>Gorana Marića</strong>, vi&scaron;e po na&scaron;em malom mistu. Jebiga, nije predizborno vrijeme i ne mora se čovik vi&scaron;e sramotit ispred naroda sa obećanjima i garancijama koja imaju vijek trajanja dok kandidat HDZ-a ne zasjedne ili ostane u četverogodi&scaron;njoj statičkoj poziciji. Nema ni bosanskog Indiane Jonesa <strong>Semira Osmanagića</strong> da istraži koja je to drevna &quot;civilizacija&quot; ostavila ove piramide &scaron;ljake u amanet &scaron;utljivim i plahim Dugoraćanima, tim dobrodu&scaron;nim Hrvati(na)ma koji u pravilu svi glasaju &quot;za Vranu i Adz&quot; i već su navikli na lažna obećanja i developerske megaplanove kao neko na&scaron;e staro magare na svakodnevne batine. Nema vi&scaron;e ni &quot;pozdrava iz Dugog Rata&quot; na naslovnicama na&scaron;ih dnevnih medija, inspektor <strong>Vinko </strong>očito ima previ&scaron;e posla, a i Hajduk je opet u krizi, <strong>Sipi </strong>se načas &quot;ugasila&quot; kamera, a i <strong>Frenki </strong>je ne&scaron;to prezauzet slučajem Agrokor kojeg će, kako mi se čini, moći pratiti i do penzije. A možda i koju knjigu, pa i doktorat, napi&scaron;e na tu temu. Nema ni lokalnih <strong>prosvjednika</strong> ni u simboličnoj akciji 10-minutnog puževljevog prelaska državne ceste <strong>D8</strong> na &quot;zebri&quot; ispred nekada&scaron;nje <strong>Tvornice</strong>, a kamoli da se digla nekava veća graja i skandal u mistu koje se boji i svoje sjene ispod drevnih piramida.<br /> <br /> Nema ničega osim gluhe dugoratske jeseni. Dok Jeseničani i Dućani &quot;privrću&quot; pare od sezone, Dugoračani, ti doktori lake &scaron;etnje i praktikanti &quot;pusti me stat&quot; filozofije, tek za jačeg vjetra mogu oćutiti taj fini osvježavajući lahor s sivih piramida u centru mista, praćen filmom nevidljivih, mikroskopskih, čestica koje se vole taložiti pri dnu pluća, ali od &quot;domorodačkog&quot; mozga bježe u &scaron;irokim lukovima.<br /> <br /> Jebi ga, pomislim, također itekako poprilično kriv zbog te&scaron;kih grijeha nečinjenja i propusta... ako već ne od brzog ljetnog preljubničkog seksa sa nekom dobrodržećom Mitteleuropljankom, od nečega se mora jednom i <strong>umrit.</strong> Čak i u mistu koje se užasava i zalaska sunca u posezoni. Čak i <strong>Dugom Ratu</strong>. Mistu koje se pomirilo sa svojom izvjesnom sudbinom.<br /> <br /> Sad bi valjalo upututi i poruku optimizma, barenko poruku najmlađima, onima koji se jo&scaron; uvijek mogu spasiti (sve ostale spasiti će HDZ, ta zna se), a to je najbolje nedavno rekla <strong>Ivana Milas Klarić</strong>, biv&scaron;a pravobraniteljica za djecu - &quot;Djeco, učite strane jezike i bježite glavom bez obzira!&quot;.</p> </div> Zaštitimo žene od nasilja 2017-11-20T06:11:11+00:00 2017-11-20T06:11:11+00:00 https://dugirat.com/novosti/105-stranke/24938-zastitimo-zene-od-nasilja Pametno.org mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/iva_zic.jpg" style="width: 250px; height: 201px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predvodnici konzervativne revolucije poku&scaron;avaju uvjeriti javnost da je pojam <strong>roda</strong>, spomenut u<strong> Istanbulskoj konvenciji</strong>, najveće zlo koje će se obru&scaron;iti na Hrvatsku. A pravo zlo je smrt 300 zlostavljanih žena u zadnjih 10 godina jer na&scaron; postojeći zakonski mehanizam ne funkcionira u za&scaron;titi žene žrtve nasilja, zbog čega hitno trebamo Konvenciju, poručili su danas iz stranke <strong>Pametno</strong>. Na&scaron; postojeći zakonski mehanizam ne funkcionira u <strong>za&scaron;titi žene žrtve nasilja</strong> &ndash; kaže<strong> Iva Žic</strong>, voditeljica Foruma za rad, socijalnu politiku i ljudska prava stranke Pametno i dodaje - Primarni cilj Istanbulske konvencije upravo je gradnja sustava koji će pomoći žrtvi da zauvijek izađe iz kruga nasilja, a uključuje i mehanizme rada s nasilnicima i kontinuirane edukacije stanovni&scaron;tva o nedopustivosti toleriranja nasilja nad ženama, u bilo kojem obliku partnerskog odnosa. Zato oni koji nas uvjeravaju u suprotno ne rade na dobrobiti žena ove zemlje. Nedopustivo je manipulirati činjenicama u svrhu za&scaron;tite pojedinačnih, uskih interesa koji posljedično ugrožavaju živote žena žrtava nasilja &ndash; zaključuju u <strong>Pametno</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/iva_zic.jpg" style="width: 250px; height: 201px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predvodnici konzervativne revolucije poku&scaron;avaju uvjeriti javnost da je pojam <strong>roda</strong>, spomenut u<strong> Istanbulskoj konvenciji</strong>, najveće zlo koje će se obru&scaron;iti na Hrvatsku. A pravo zlo je smrt 300 zlostavljanih žena u zadnjih 10 godina jer na&scaron; postojeći zakonski mehanizam ne funkcionira u za&scaron;titi žene žrtve nasilja, zbog čega hitno trebamo Konvenciju, poručili su danas iz stranke <strong>Pametno</strong>. Na&scaron; postojeći zakonski mehanizam ne funkcionira u <strong>za&scaron;titi žene žrtve nasilja</strong> &ndash; kaže<strong> Iva Žic</strong>, voditeljica Foruma za rad, socijalnu politiku i ljudska prava stranke Pametno i dodaje - Primarni cilj Istanbulske konvencije upravo je gradnja sustava koji će pomoći žrtvi da zauvijek izađe iz kruga nasilja, a uključuje i mehanizme rada s nasilnicima i kontinuirane edukacije stanovni&scaron;tva o nedopustivosti toleriranja nasilja nad ženama, u bilo kojem obliku partnerskog odnosa. Zato oni koji nas uvjeravaju u suprotno ne rade na dobrobiti žena ove zemlje. Nedopustivo je manipulirati činjenicama u svrhu za&scaron;tite pojedinačnih, uskih interesa koji posljedično ugrožavaju živote žena žrtava nasilja &ndash; zaključuju u <strong>Pametno</strong>.</p> </div> Šta reći? Koju posluku porati? Poslati. Kome? 2017-11-20T00:42:57+00:00 2017-11-20T00:42:57+00:00 https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24930-sta-reci-koju-posluku-porati-poslati-kome SD, MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <em><img alt="" src="images/stories/2017_11/kolinda.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Jo&scaron; nam u u&scaron;ima zvoni predsjedničina nedavna preporuka da svatko kome se ovdje ne sviđa u svako doba može otići, a već je brzometno stiže vapaj za onima koji zbilja masovno dižu sidra te time produciraju duboke činovničke strahove pred nadolazećom demografskom, poreznoobvezničkom i mirovinskom slikom. Kojoj predsjednici vjerovati, koju preporuku poslu&scaron;ati?&quot; </em><br /> <br /> &nbsp; - <a href="http://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/517679/patetika-je-temeljno-pogonsko-gorivo-hdz-a-napetost-na-vrhu-vjerodostojnost-u-padu" target="_blank"><strong>Davor Krile</strong> u izvrsnom članku objavljenom na stranicama <strong>Slobodne Dalmacije</strong></a></p> </div> <div class="feed-description"><p> <em><img alt="" src="images/stories/2017_11/kolinda.jpg" style="width: 250px; height: 188px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;Jo&scaron; nam u u&scaron;ima zvoni predsjedničina nedavna preporuka da svatko kome se ovdje ne sviđa u svako doba može otići, a već je brzometno stiže vapaj za onima koji zbilja masovno dižu sidra te time produciraju duboke činovničke strahove pred nadolazećom demografskom, poreznoobvezničkom i mirovinskom slikom. Kojoj predsjednici vjerovati, koju preporuku poslu&scaron;ati?&quot; </em><br /> <br /> &nbsp; - <a href="http://slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/517679/patetika-je-temeljno-pogonsko-gorivo-hdz-a-napetost-na-vrhu-vjerodostojnost-u-padu" target="_blank"><strong>Davor Krile</strong> u izvrsnom članku objavljenom na stranicama <strong>Slobodne Dalmacije</strong></a></p> </div> Porinuta 'Riva', turistički mini kruzer obitelji Marina Vukovića iz Bajnica 2017-11-20T00:15:02+00:00 2017-11-20T00:15:02+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24941-porinuta-riva-turisticki-mini-kruzer-obitelji-marina-vukovica-iz-bajnica SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/radez.jpg" style="width: 250px; height: 201px; margin: 4px 8px; float: left;" />Stiže nova prinova u<strong> Jeseničku flotu</strong>! U brodogradili&scaron;tu &quot;<strong>Radež</strong>&quot; u uvali Bristva u Blatu na <strong>Korčuli </strong>porinut je u more turistički mini kruzer za naručitelja <strong>Marina Vukovića</strong> iz <strong>Bajnica</strong>. Suvremeni 50-metarski brod u nazočnosti članova obitelji Vuković te radnika i uprave &scaron;kvera blagoslovio je ujak obitelji <strong>don Petar Mikić</strong>, koji je uz zagovor sv. Nikole zaželio posadi i brodu &quot;<strong>Riva</strong>&quot; mirno more, te dugu i sretnu plovidbu. Prilikom primopredaje mini kruzera obitelj<strong> Marina Vukovića</strong> iskazala je zadovoljstvo kvalitetom izgradnje, brzinom, profesionalno&scaron;ću i kooperativno&scaron;ću vrijednih Korčulanskih brodograditelja. Inače, ovo je već peta ovogodi&scaron;nja novogradnja i uspje&scaron;no porinuće mini kruzera, a do kraja godine u &quot;Radežovim&quot; pogonima u <strong>Bristvi </strong>ugovorena je izgradnja jo&scaron; triju brodova, od kojih dva turistička mini kruzera i jednog radnog broda za &quot;Jadrantunu&quot;. Svaka čast Korčulani! Mirno more Jeseničani!</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/radez.jpg" style="width: 250px; height: 201px; margin: 4px 8px; float: left;" />Stiže nova prinova u<strong> Jeseničku flotu</strong>! U brodogradili&scaron;tu &quot;<strong>Radež</strong>&quot; u uvali Bristva u Blatu na <strong>Korčuli </strong>porinut je u more turistički mini kruzer za naručitelja <strong>Marina Vukovića</strong> iz <strong>Bajnica</strong>. Suvremeni 50-metarski brod u nazočnosti članova obitelji Vuković te radnika i uprave &scaron;kvera blagoslovio je ujak obitelji <strong>don Petar Mikić</strong>, koji je uz zagovor sv. Nikole zaželio posadi i brodu &quot;<strong>Riva</strong>&quot; mirno more, te dugu i sretnu plovidbu. Prilikom primopredaje mini kruzera obitelj<strong> Marina Vukovića</strong> iskazala je zadovoljstvo kvalitetom izgradnje, brzinom, profesionalno&scaron;ću i kooperativno&scaron;ću vrijednih Korčulanskih brodograditelja. Inače, ovo je već peta ovogodi&scaron;nja novogradnja i uspje&scaron;no porinuće mini kruzera, a do kraja godine u &quot;Radežovim&quot; pogonima u <strong>Bristvi </strong>ugovorena je izgradnja jo&scaron; triju brodova, od kojih dva turistička mini kruzera i jednog radnog broda za &quot;Jadrantunu&quot;. Svaka čast Korčulani! Mirno more Jeseničani!</p> </div> Hoćemo li barem dogodine piti kavu u Maestralu? 2017-11-19T23:06:23+00:00 2017-11-19T23:06:23+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24923-hocemo-li-dogodine-piti-kavu-i-u-novom-maestralu MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/kava.jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />Općina Dugi Rat ponavlja<strong> javni natječaj</strong> za zakup poslovnog prostora &#39;<strong>Maestral</strong>&#39; i to usmenim nadmetanjem - <strong>licitacijom </strong>- koja će se održati<strong> 6.12</strong>.2017. godine u <strong>12 </strong>sati u prostorijama općinske vijećnice. Rok za podno&scaron;enje prijava je 4.12. do 12 sati. Pregled poslovnog prostora u Dugom Ratu, Jadranska 16, za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (djelatnost pripreme i usluživanja pića i hrane), ukupne povr&scaron;ine 238,66m2 (od čega 120,60 m2 zatvorenog prostora, 24,10m2 podruma te 93,96m2 terase), koji se daje u zakup na vrijeme od 5 godina uz početni iznos mjesečne zakupnine u iznosu od 5.750,40 kn, može se obaviti 22.11. uz prethodnu najavu na niže navedene telefonske brojeve. Tekst natječaja potražite <a href="http://www.dugirat.hr/javni-natjecaj-davanje-zakup-poslovnog-prostora-maestral/" target="_blank"><u><strong>ovdje</strong></u></a>, a sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 8 do 15 sati u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dugi Rat ili na tel. 021/734900 i 021/735291. Hoćemo li dogodine piti kavu i u (novom) &#39;<strong>Maestralu</strong>&#39;? Hmm.. kako je krenulo bojim se da.. nećemo. No sportski je nadati se.. i natjecati.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/kava.jpg" style="width: 250px; height: 193px; margin: 4px 8px; float: left;" />Općina Dugi Rat ponavlja<strong> javni natječaj</strong> za zakup poslovnog prostora &#39;<strong>Maestral</strong>&#39; i to usmenim nadmetanjem - <strong>licitacijom </strong>- koja će se održati<strong> 6.12</strong>.2017. godine u <strong>12 </strong>sati u prostorijama općinske vijećnice. Rok za podno&scaron;enje prijava je 4.12. do 12 sati. Pregled poslovnog prostora u Dugom Ratu, Jadranska 16, za obavljanje ugostiteljske djelatnosti (djelatnost pripreme i usluživanja pića i hrane), ukupne povr&scaron;ine 238,66m2 (od čega 120,60 m2 zatvorenog prostora, 24,10m2 podruma te 93,96m2 terase), koji se daje u zakup na vrijeme od 5 godina uz početni iznos mjesečne zakupnine u iznosu od 5.750,40 kn, može se obaviti 22.11. uz prethodnu najavu na niže navedene telefonske brojeve. Tekst natječaja potražite <a href="http://www.dugirat.hr/javni-natjecaj-davanje-zakup-poslovnog-prostora-maestral/" target="_blank"><u><strong>ovdje</strong></u></a>, a sve dodatne informacije mogu se dobiti radnim danom od 8 do 15 sati u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Dugi Rat ili na tel. 021/734900 i 021/735291. Hoćemo li dogodine piti kavu i u (novom) &#39;<strong>Maestralu</strong>&#39;? Hmm.. kako je krenulo bojim se da.. nećemo. No sportski je nadati se.. i natjecati.</p> </div> Ne cvikaj generacijo, vidimo se u subotu u 'Jure'! 2017-11-19T22:37:45+00:00 2017-11-19T22:37:45+00:00 https://dugirat.com/novosti/122-stil/24937-ne-cvikaj-generacijo-vidimo-se-u-subotu-u-jure Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/8b.jpg" style="width: 600px; height: 493px;" /></p> <p> Alo generacijo, mlade djevojke i vječni mladići, koji ste zakoračili stidljivo u &scaron;kolske papuče, navukli plave kute i sjeli u stare drvene klupe <strong>Osnovne &scaron;kole &quot;Slavko Kadić&quot;</strong> na Oriju te rane jeseni Gospodnje <strong>1977</strong>. praćeni pogledom strogog ravnatelja Cukre ali i pažnjom na&scaron;ih dragih nastavnica/ka i razrednica/ka. Alo generacijo, koja je te iste osnovno&scaron;kolske klupe napustila ne&scaron;to zrelija i zeru pametnija osam godina poslije, u rano ljeto <strong>1985</strong>., nađimo se nakon o-ho-ho godina na lijepom zajedničkom druženju, ćakuli uz &quot;evociranje&quot; brojnih uspomena na te bezbrižne dane, i to &quot;već&quot; ove <strong>subote</strong>,<strong> 25.11.</strong>2017., u <strong>19 </strong>sati u restoranu &quot;<strong>Jure</strong>&quot; u Podstrani (ne možete falit, odmah je do pizzerije &quot;Mario&quot;). Pozovite sve na&scaron;e drage kolege iz ove generacije na ča&scaron;icu razgovora i bokun dobre spize.. Vidimo se! (Nema picavanja!)</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/8b.jpg" style="width: 600px; height: 493px;" /></p> <p> Alo generacijo, mlade djevojke i vječni mladići, koji ste zakoračili stidljivo u &scaron;kolske papuče, navukli plave kute i sjeli u stare drvene klupe <strong>Osnovne &scaron;kole &quot;Slavko Kadić&quot;</strong> na Oriju te rane jeseni Gospodnje <strong>1977</strong>. praćeni pogledom strogog ravnatelja Cukre ali i pažnjom na&scaron;ih dragih nastavnica/ka i razrednica/ka. Alo generacijo, koja je te iste osnovno&scaron;kolske klupe napustila ne&scaron;to zrelija i zeru pametnija osam godina poslije, u rano ljeto <strong>1985</strong>., nađimo se nakon o-ho-ho godina na lijepom zajedničkom druženju, ćakuli uz &quot;evociranje&quot; brojnih uspomena na te bezbrižne dane, i to &quot;već&quot; ove <strong>subote</strong>,<strong> 25.11.</strong>2017., u <strong>19 </strong>sati u restoranu &quot;<strong>Jure</strong>&quot; u Podstrani (ne možete falit, odmah je do pizzerije &quot;Mario&quot;). Pozovite sve na&scaron;e drage kolege iz ove generacije na ča&scaron;icu razgovora i bokun dobre spize.. Vidimo se! (Nema picavanja!)</p> </div> Vukovar: Hoće li se do nove obljetnice znati istina? 2017-11-19T18:20:44+00:00 2017-11-19T18:20:44+00:00 https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24934-vukovar-hoce-li-se-do-nove-obljetnice-znati-istina-1 MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2014_11/vukovar_toranj.jpg" style="width: 550px; height: 309px;" /></p> <p> <strong>Bitka za Vukovar</strong>, u kojoj su, prema podatcima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. studenoga 1991. ubijena ili poginula 1.624 branitelja i civila, te ranjeno njih 1.219, počela je 25. kolovoza, kada su JNA i srpske paravojne formacije krenule u opći tenkovsko&ndash;pje&scaron;adijski napad. Prema podatcima bolnice, u agresiji na Vukovar i okupaciji toga grada ubijeno je ili poginulo oko 3.600 branitelja i civila. Opkoljeni grad branilo je oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dobrovoljaca HOS-a koji su bili pripadnici 204. brigade Hrvatske vojske. Ubijeno je ili poginulo 3.600 ljudi. Nakon &scaron;to je agresor zauzeo Vukovar, koji je potpuno razru&scaron;en, protjerano je oko 22 tisuće Hrvata i pripadnika ostalih narodnosti, a u srpske logore odvedeno je nekoliko tisuće branitelja i civila. Nad zatočenim vukovarskim braniteljima i civilima počinjeni su mnogi zločini, a na nekada&scaron;njem poljoprivrednom dobru &ldquo;Ovčara&rdquo;, između ostalog, ubijeno je 200 branitelja i civila odvedenih 19. studenoga iz vukovarske bolnice. Oni su zakopani u masovnoj grobnici.<br /> <br /> <strong>Vukovar.</strong> 26 godina poslije. Cijela domovina prisjeća se tragičnih događaja i sa svih smo strana zasuti svjedočanstvima i slikama koje su iznad svakog komentara. Ipak, o Vukovaru jo&scaron; uvijek <strong>nema istine</strong>. Umjesto povijesnog odmaka potrebnog za znanstvene i cjelovite rezultate, najkrvaviji događaj u novijoj hrvatskoj povijesti se, nažalost, sve se vi&scaron;e mistificira, čime potraga za istinom nailazi na gustom maglom obavijene prepreke.<br /> <br /> <strong>Vukovar. 18. studenog</strong>. Dan sjećanja na Grad. Jedini je dan kada Hrvatska stvarno misli na ovaj grad i prisjeća se onoga &scaron;to je on učinio za obranu Hrvatske. Prilika je to i da se prisjetimo i svih nerazja&scaron;njenih okolnosti oko uzroka njegova pada, odnosno pitanja je li se mogao spriječiti. Te odgovore do dan danas nismo doznali. Umjesto neke na&scaron;e istine, u prisjetimo se očajničkih vapaja i <a href="http://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/12574-sinia-glavaevi-optuujem-v15-12574" target="_blank"><strong>optužnice </strong>legendarnog izvjestitelja Hrvatskog radija <strong>Sini&scaron;e Glava&scaron;evića</strong></a>, po uzoru na legendarni <strong>Zolin </strong>&quot;J&acute;accuse&quot;, koju su mediji danas uglavnom zaboravili, u jednom od njegovih posljednjih javljanja iz Vukovara u <strong>studenome 1991</strong>.<br /> <br /> <em>&quot;...Optužujem Vas, gospodo sabornici, za trenutak iznenađenja kada su Vukovaru stigli nepobitni materijalni dokazi da Republika Hrvatska raspolaže ljudstvom i svim sredstvima potrebnim za proboj puta, te obranu Vukovara, ali ista ne želi upotrijebiti, tj. dostaviti Zapovjedni&scaron;tvu operativne grupe Vukovar, Vinkovci, Županja, a koje je Zapovjedni&scaron;tvo zahtijevalo za izvr&scaron;enje zadatka koji je postavljen pred Zapovjedni&scaron;tvo. Optužujem Vas, gospodo, za svu bol trenutka u kojem je Vukovar shvatio da između Vas, Hrvatskog sabora, Hrvatske vlade, Predsjednika Republike Hrvatske i četnika nema nikakve razlike...&quot;<br /> <br /> &quot;...Optužujem Vas, gospodo, za smrt Vukovara. Materijalni dokazi Va&scaron;e nesumnjive krivice bit će dani na uvid hrvatskom narodu i cijeloj svjetskoj javnosti. Ne zavaravajte se, da ćete Vi doći prije do njih, ne možete gospodo, garantiram Vam...&quot; - izvje&scaron;tavao je tada Glava&scaron;ević.</em><br /> <br /> <strong>Vukovar. 19. studenog 2017.</strong> Posjetitelji odlaze. Građani ostaju u polupustom gradu gdje je život skup, a plaća niska, ako je uopće i ima, gdje od velikih tvrtki postoji jo&scaron; samo tvornica obuće &quot;<strong>Borovo</strong>&quot;, pred stečajem. Grad je ovo ljudi koji nemaju posao, grad bez investicija, čija mladost odlaze u potrazi za poslom i boljom budućno&scaron;ću u inozemstvo, grad gdje postoje srpski i hrvatski kafići, a djeca idu u istu &scaron;kolu ali u odvojene razrede...<br /> <br /> Novinar <strong>Nedžad Haznadar</strong> koji je bio ratni reporter u gradu na Dunavu na 26. obljetnicu pada grada posjetio je Vukovar s <strong>Brankom Borkovićem, Mladim Jastrebom </strong>i posljednjim zapovjednikom Vukovara, te&nbsp; <strong>Marinom Vidićem Bilim</strong>, ratnim vladinim povjerenikom za Vukovar. Ta dvojica njegovih suputnika izdajnici su, krivci za pad Vukovara! Uz njih su na popisu i glavni zapovjednik obrane Vukovara <strong>Mile Dedaković Stari Jastreb, Nikola </strong>i<strong> Ljiljana Toth, Danijel Rehak</strong>... To je barem službeni stav Republike Hrvatske i do dan danas nije promijenjen. Zaključak je to takozvane &ldquo;Manolićeve komisije&rdquo; koju su uz tog praoca hrvatske i jugoslavenske obavje&scaron;tajne službe vodili njegovi najbliži, Josip Perković i Zdravko Mustač, nedavno osuđeni na doživotne zatvorske kazne na m&uuml;nchenskom Zemaljskom sudu zbog pomaganja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Komisija je zasjedala samo mjesec dana i &ldquo;sve&rdquo; su odmah i nedvojbeno utvrdili, pi&scaron;e Haznadar na stranicama dana&scaron;enjeg <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/nedzad-haznadar-branko-borkovic-1208622" target="_blank"><u><strong>Večernjeg lista</strong></u></a>.<br /> <br /> <strong>Vukovar. Jednog ljepog sunčanog dana. </strong>&Scaron;kolska djeca su u istim klupama i imaju iste mogućnosti, dječje brige i veselja i lako razbijaju i posljednje predrasude koje su im na leđa natovarili njihovi roditelji. Grad je pun mladosti. Cvate poduzetni&scaron;tvo. Posla ima za sve one koji žele raditi, učiti, napredovati, osigurati budućnost sebi i svojoj obitelji. Uz vodotoranj, vukovarsku bolnicu, Ovčaru, Vukovar ima i druge, sve vi&scaron;e prepoznatljivije simbole. golubicu, muzeje, Vuku, znanstvene institute, splavove, kruzere, filmski festival, restorane, knjižnice, parkove, vibrantnu poslovnu zajednicu, jaku startup scenu, muzeje, borosane, &scaron;arane i fi&scaron; paprika&scaron;, podrume dobrog vina, izvan grada nepregledna polja puna p&scaron;enice i ostalih kultura koje se pametno navodnjavaju, izleti&scaron;ta koja su vikendom i praznikom puna mje&scaron;tana i gostiju, a pogotovo kad svane ovakav lijep i sunčan dan.<br /> <br /> Vukovar. Sutra. Dobro, prekosutra. Jo&scaron; jedan lijep hrvatski grad, ugodan za življenje. Grad kakav njegovi građani i cijela Hrvatska zaslužuju.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2014_11/vukovar_toranj.jpg" style="width: 550px; height: 309px;" /></p> <p> <strong>Bitka za Vukovar</strong>, u kojoj su, prema podatcima vukovarske bolnice, do sloma obrane grada 18. studenoga 1991. ubijena ili poginula 1.624 branitelja i civila, te ranjeno njih 1.219, počela je 25. kolovoza, kada su JNA i srpske paravojne formacije krenule u opći tenkovsko&ndash;pje&scaron;adijski napad. Prema podatcima bolnice, u agresiji na Vukovar i okupaciji toga grada ubijeno je ili poginulo oko 3.600 branitelja i civila. Opkoljeni grad branilo je oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dobrovoljaca HOS-a koji su bili pripadnici 204. brigade Hrvatske vojske. Ubijeno je ili poginulo 3.600 ljudi. Nakon &scaron;to je agresor zauzeo Vukovar, koji je potpuno razru&scaron;en, protjerano je oko 22 tisuće Hrvata i pripadnika ostalih narodnosti, a u srpske logore odvedeno je nekoliko tisuće branitelja i civila. Nad zatočenim vukovarskim braniteljima i civilima počinjeni su mnogi zločini, a na nekada&scaron;njem poljoprivrednom dobru &ldquo;Ovčara&rdquo;, između ostalog, ubijeno je 200 branitelja i civila odvedenih 19. studenoga iz vukovarske bolnice. Oni su zakopani u masovnoj grobnici.<br /> <br /> <strong>Vukovar.</strong> 26 godina poslije. Cijela domovina prisjeća se tragičnih događaja i sa svih smo strana zasuti svjedočanstvima i slikama koje su iznad svakog komentara. Ipak, o Vukovaru jo&scaron; uvijek <strong>nema istine</strong>. Umjesto povijesnog odmaka potrebnog za znanstvene i cjelovite rezultate, najkrvaviji događaj u novijoj hrvatskoj povijesti se, nažalost, sve se vi&scaron;e mistificira, čime potraga za istinom nailazi na gustom maglom obavijene prepreke.<br /> <br /> <strong>Vukovar. 18. studenog</strong>. Dan sjećanja na Grad. Jedini je dan kada Hrvatska stvarno misli na ovaj grad i prisjeća se onoga &scaron;to je on učinio za obranu Hrvatske. Prilika je to i da se prisjetimo i svih nerazja&scaron;njenih okolnosti oko uzroka njegova pada, odnosno pitanja je li se mogao spriječiti. Te odgovore do dan danas nismo doznali. Umjesto neke na&scaron;e istine, u prisjetimo se očajničkih vapaja i <a href="http://www.dugirat.com/novosti/107-mediji/12574-sinia-glavaevi-optuujem-v15-12574" target="_blank"><strong>optužnice </strong>legendarnog izvjestitelja Hrvatskog radija <strong>Sini&scaron;e Glava&scaron;evića</strong></a>, po uzoru na legendarni <strong>Zolin </strong>&quot;J&acute;accuse&quot;, koju su mediji danas uglavnom zaboravili, u jednom od njegovih posljednjih javljanja iz Vukovara u <strong>studenome 1991</strong>.<br /> <br /> <em>&quot;...Optužujem Vas, gospodo sabornici, za trenutak iznenađenja kada su Vukovaru stigli nepobitni materijalni dokazi da Republika Hrvatska raspolaže ljudstvom i svim sredstvima potrebnim za proboj puta, te obranu Vukovara, ali ista ne želi upotrijebiti, tj. dostaviti Zapovjedni&scaron;tvu operativne grupe Vukovar, Vinkovci, Županja, a koje je Zapovjedni&scaron;tvo zahtijevalo za izvr&scaron;enje zadatka koji je postavljen pred Zapovjedni&scaron;tvo. Optužujem Vas, gospodo, za svu bol trenutka u kojem je Vukovar shvatio da između Vas, Hrvatskog sabora, Hrvatske vlade, Predsjednika Republike Hrvatske i četnika nema nikakve razlike...&quot;<br /> <br /> &quot;...Optužujem Vas, gospodo, za smrt Vukovara. Materijalni dokazi Va&scaron;e nesumnjive krivice bit će dani na uvid hrvatskom narodu i cijeloj svjetskoj javnosti. Ne zavaravajte se, da ćete Vi doći prije do njih, ne možete gospodo, garantiram Vam...&quot; - izvje&scaron;tavao je tada Glava&scaron;ević.</em><br /> <br /> <strong>Vukovar. 19. studenog 2017.</strong> Posjetitelji odlaze. Građani ostaju u polupustom gradu gdje je život skup, a plaća niska, ako je uopće i ima, gdje od velikih tvrtki postoji jo&scaron; samo tvornica obuće &quot;<strong>Borovo</strong>&quot;, pred stečajem. Grad je ovo ljudi koji nemaju posao, grad bez investicija, čija mladost odlaze u potrazi za poslom i boljom budućno&scaron;ću u inozemstvo, grad gdje postoje srpski i hrvatski kafići, a djeca idu u istu &scaron;kolu ali u odvojene razrede...<br /> <br /> Novinar <strong>Nedžad Haznadar</strong> koji je bio ratni reporter u gradu na Dunavu na 26. obljetnicu pada grada posjetio je Vukovar s <strong>Brankom Borkovićem, Mladim Jastrebom </strong>i posljednjim zapovjednikom Vukovara, te&nbsp; <strong>Marinom Vidićem Bilim</strong>, ratnim vladinim povjerenikom za Vukovar. Ta dvojica njegovih suputnika izdajnici su, krivci za pad Vukovara! Uz njih su na popisu i glavni zapovjednik obrane Vukovara <strong>Mile Dedaković Stari Jastreb, Nikola </strong>i<strong> Ljiljana Toth, Danijel Rehak</strong>... To je barem službeni stav Republike Hrvatske i do dan danas nije promijenjen. Zaključak je to takozvane &ldquo;Manolićeve komisije&rdquo; koju su uz tog praoca hrvatske i jugoslavenske obavje&scaron;tajne službe vodili njegovi najbliži, Josip Perković i Zdravko Mustač, nedavno osuđeni na doživotne zatvorske kazne na m&uuml;nchenskom Zemaljskom sudu zbog pomaganja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Komisija je zasjedala samo mjesec dana i &ldquo;sve&rdquo; su odmah i nedvojbeno utvrdili, pi&scaron;e Haznadar na stranicama dana&scaron;enjeg <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/nedzad-haznadar-branko-borkovic-1208622" target="_blank"><u><strong>Večernjeg lista</strong></u></a>.<br /> <br /> <strong>Vukovar. Jednog ljepog sunčanog dana. </strong>&Scaron;kolska djeca su u istim klupama i imaju iste mogućnosti, dječje brige i veselja i lako razbijaju i posljednje predrasude koje su im na leđa natovarili njihovi roditelji. Grad je pun mladosti. Cvate poduzetni&scaron;tvo. Posla ima za sve one koji žele raditi, učiti, napredovati, osigurati budućnost sebi i svojoj obitelji. Uz vodotoranj, vukovarsku bolnicu, Ovčaru, Vukovar ima i druge, sve vi&scaron;e prepoznatljivije simbole. golubicu, muzeje, Vuku, znanstvene institute, splavove, kruzere, filmski festival, restorane, knjižnice, parkove, vibrantnu poslovnu zajednicu, jaku startup scenu, muzeje, borosane, &scaron;arane i fi&scaron; paprika&scaron;, podrume dobrog vina, izvan grada nepregledna polja puna p&scaron;enice i ostalih kultura koje se pametno navodnjavaju, izleti&scaron;ta koja su vikendom i praznikom puna mje&scaron;tana i gostiju, a pogotovo kad svane ovakav lijep i sunčan dan.<br /> <br /> Vukovar. Sutra. Dobro, prekosutra. Jo&scaron; jedan lijep hrvatski grad, ugodan za življenje. Grad kakav njegovi građani i cijela Hrvatska zaslužuju.</p> </div> Za razvoj ruralnih krajeva: Obrazovanje za turizam na seljačkim gospodarstvima i ruralni turizam 2017-11-19T17:47:28+00:00 2017-11-19T17:47:28+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24925-za-razvoj-ruralnih-krajeva-obrazovanje-za-turizam-na-seljackim-gospodarstvima-i-ruralni-turizam Podstrana.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2017_11/pilac.jpg" style="width: 250px; height: 176px; margin: 4px 8px; float: left;" />Seminar &ldquo;Za razvoj ruralnih krajeva&rdquo; </strong>obrazovanja za turizam na seljačkim gospodarstvima i ruralni turizam i osmi&scaron;ljavanje turističkih proizvoda u ruralnom turizmu održati će se u <strong>četvrtak</strong>, 23.11.2017. godine u <strong>Vrgorcu</strong>, u prostorima <strong>vinarije Pilač</strong>, Fra Ivana Rožića 18. Seminar je prvenstveno namijenjen potencijalnim i registriranim <strong>OPG</strong>-ima, turističkim seljačkim gospodarstvima i poduzetnicima u ruralnim područjima i ruralnom turizmu te svima onima koji rade na području ruralnog turizma (jedinice područne i lokalne samouprave, turističke zajednice, <strong>LAG</strong>-ovi, komore, udruge, <strong>zadruge</strong>, tvrtke, savjetodavna služba i ostali zainteresirani). Seminar je za sve sudionike besplatan, a polaznici će dobiti Uvjerenje o sudjelovanju na seminaru. Sudjelovanje treba potvrditi slanjem prijavnog <a href="http://www.podstrana.hr/wp/wp-content/uploads/2017/11/Prijavnica_Osmisljavanje-tur-proizvoda_Vrgorac.docx" target="_blank"><strong><u>obrasca</u></strong></a> do ponedjeljka, 20.11. na e-mail: info @ klubselo.hr ili na fax. 01 231 41 84.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <strong><img alt="" src="images/stories/2017_11/pilac.jpg" style="width: 250px; height: 176px; margin: 4px 8px; float: left;" />Seminar &ldquo;Za razvoj ruralnih krajeva&rdquo; </strong>obrazovanja za turizam na seljačkim gospodarstvima i ruralni turizam i osmi&scaron;ljavanje turističkih proizvoda u ruralnom turizmu održati će se u <strong>četvrtak</strong>, 23.11.2017. godine u <strong>Vrgorcu</strong>, u prostorima <strong>vinarije Pilač</strong>, Fra Ivana Rožića 18. Seminar je prvenstveno namijenjen potencijalnim i registriranim <strong>OPG</strong>-ima, turističkim seljačkim gospodarstvima i poduzetnicima u ruralnim područjima i ruralnom turizmu te svima onima koji rade na području ruralnog turizma (jedinice područne i lokalne samouprave, turističke zajednice, <strong>LAG</strong>-ovi, komore, udruge, <strong>zadruge</strong>, tvrtke, savjetodavna služba i ostali zainteresirani). Seminar je za sve sudionike besplatan, a polaznici će dobiti Uvjerenje o sudjelovanju na seminaru. Sudjelovanje treba potvrditi slanjem prijavnog <a href="http://www.podstrana.hr/wp/wp-content/uploads/2017/11/Prijavnica_Osmisljavanje-tur-proizvoda_Vrgorac.docx" target="_blank"><strong><u>obrasca</u></strong></a> do ponedjeljka, 20.11. na e-mail: info @ klubselo.hr ili na fax. 01 231 41 84.</p> </div> Gdje je zapelo s prodajom odmarališta u Dućama 2017-11-19T16:39:05+00:00 2017-11-19T16:39:05+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24927-gdje-je-zapelo-s-prodajom-zenickog-odmaralista-u-ducama Mladen Banović mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_06/zenicko2.jpg" style="width: 600px; height: 323px;" /></p> <p> Podsjetimo na&scaron;e povremene čitatelje, na <a href="http://www.zenica.ba/aktuelnosti/odmaraliste-duce/" target="_blank">prvi krug prodaje imovine biv&scaron;eg <strong>odmarali&scaron;ta u Dućama</strong></a> u vlasni&scaron;tvu grada <strong>Zenice</strong>, a za koju je tražena minimalna cijena od <strong>4,5 milijuna eura</strong>, nije se niko prijavio. Uskoro bi, očekuje se, trebao biti raspisan i drugi krug prodaje odamarali&scaron;ta u Dućama koje se prostire na povr&scaron;ini od približno 12.000 kvadratnih metara. Radi se o zemlji&scaron;tu koje je u biv&scaron;oj državi tada&scaron;nja Skup&scaron;tina općine Zenica <strong>1962</strong>. godine kupila od <strong>mje&scaron;tana Duća</strong>, a u pitanju je bilo vi&scaron;e od 20 parcela.<strong> Fuad Kasumović</strong>, gradonačelnik Zenice, u izjavi za sarajevsko Oslobođenje rekao je da se prodaja odmarali&scaron;ta nastavlja ali i &quot;da se određeni ljudi poku&scaron;avaju domoći novca preko ovog odmarali&scaron;ta&quot;, sugerirajući pritom na gospodina <strong>La&scaron;tru </strong>iz <strong>Busovače</strong>, vlasnika ili suvlasnika nekoliko tvrtki, između ostalih i kladionica, koji je nedavno kupio tvrtku &quot;<strong>Tisa Turist</strong>&quot; iz Busovače. Kakve veze sad Busovača i Tisa Tourist imaju s odmarali&scaron;tem u Dućama, sigurno se pitate? Grad Zenica je kupio zemlju i napravio odmarali&scaron;te u Dućama, poslije je odmarali&scaron;te dano na upravljanje tvrtki &quot;<strong>Zenicatrans</strong>&quot; koja je imala svoj OUR Ugostiteljstvo, gdje je bila i &quot;Tisa Turist&quot;. La&scaron;tro je privatizirao &quot;Tisa Turist&quot;, a tamo nema nigdje, pa ni u početnoj bilaci tvrtke, odmarali&scaron;ta u <strong>Dućama</strong>, poja&scaron;njava gradonačelnik Zenice, koji je poslao zabilježbu u sud u <strong>Splitu </strong>na kojem se vodi međudržavni <strong>spor </strong>RH i BiH oko odmarali&scaron;ta u Dućama (&quot;njegovog&quot; dijela ispod <strong>ceste D8</strong>), da je odmarali&scaron;te u Dućama njihovo, a ne La&scaron;trino, koji je pak tražio u Zeničkoj gradskoj upravi da se zaustavi prodaja odmarali&scaron;ta Duće..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2017_06/zenicko2.jpg" style="width: 600px; height: 323px;" /></p> <p> Podsjetimo na&scaron;e povremene čitatelje, na <a href="http://www.zenica.ba/aktuelnosti/odmaraliste-duce/" target="_blank">prvi krug prodaje imovine biv&scaron;eg <strong>odmarali&scaron;ta u Dućama</strong></a> u vlasni&scaron;tvu grada <strong>Zenice</strong>, a za koju je tražena minimalna cijena od <strong>4,5 milijuna eura</strong>, nije se niko prijavio. Uskoro bi, očekuje se, trebao biti raspisan i drugi krug prodaje odamarali&scaron;ta u Dućama koje se prostire na povr&scaron;ini od približno 12.000 kvadratnih metara. Radi se o zemlji&scaron;tu koje je u biv&scaron;oj državi tada&scaron;nja Skup&scaron;tina općine Zenica <strong>1962</strong>. godine kupila od <strong>mje&scaron;tana Duća</strong>, a u pitanju je bilo vi&scaron;e od 20 parcela.<strong> Fuad Kasumović</strong>, gradonačelnik Zenice, u izjavi za sarajevsko Oslobođenje rekao je da se prodaja odmarali&scaron;ta nastavlja ali i &quot;da se određeni ljudi poku&scaron;avaju domoći novca preko ovog odmarali&scaron;ta&quot;, sugerirajući pritom na gospodina <strong>La&scaron;tru </strong>iz <strong>Busovače</strong>, vlasnika ili suvlasnika nekoliko tvrtki, između ostalih i kladionica, koji je nedavno kupio tvrtku &quot;<strong>Tisa Turist</strong>&quot; iz Busovače. Kakve veze sad Busovača i Tisa Tourist imaju s odmarali&scaron;tem u Dućama, sigurno se pitate? Grad Zenica je kupio zemlju i napravio odmarali&scaron;te u Dućama, poslije je odmarali&scaron;te dano na upravljanje tvrtki &quot;<strong>Zenicatrans</strong>&quot; koja je imala svoj OUR Ugostiteljstvo, gdje je bila i &quot;Tisa Turist&quot;. La&scaron;tro je privatizirao &quot;Tisa Turist&quot;, a tamo nema nigdje, pa ni u početnoj bilaci tvrtke, odmarali&scaron;ta u <strong>Dućama</strong>, poja&scaron;njava gradonačelnik Zenice, koji je poslao zabilježbu u sud u <strong>Splitu </strong>na kojem se vodi međudržavni <strong>spor </strong>RH i BiH oko odmarali&scaron;ta u Dućama (&quot;njegovog&quot; dijela ispod <strong>ceste D8</strong>), da je odmarali&scaron;te u Dućama njihovo, a ne La&scaron;trino, koji je pak tražio u Zeničkoj gradskoj upravi da se zaustavi prodaja odmarali&scaron;ta Duće..</p> </div> Atomsko sklonište 2017-11-19T13:35:55+00:00 2017-11-19T13:35:55+00:00 https://dugirat.com/novosti/103-kronika92/24906-atomsko-skloniste MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://mmc.bolha.com/3/thumb2/206443/207124/7---singel-ATOMSKO-SKLONISTE-generacija-sretnika--7LNB-031-_588b95411eabf.jpg" style="width: 208px; height: 210px; margin: 4px 8px; float: left;" />Svege se nađe u biv&scaron;im atomskim skloni&scaron;tima. U njima često mladi <strong>rockeri</strong> i bandovi uvježbavaju svoj gromoglasni repertoar, poznanik u jednom takvom, smje&scaron;tenom u podrumu zgrade na Pujankama, već par godina pravi i skladi&scaron;ti izvrsne butelje <strong>vina</strong> (iako nema ni metra vinograda), a u biv&scaron;em atomskom&nbsp;skloni&scaron;tu velike zgrade na Priku, u kojem je nekoć bio Centar za obavje&scaron;tavanje općine Omi&scaron;, omi&scaron;ka je policija ovih dana prona&scaron;la pravi <strong>arsenal</strong> oružja: 39 lovačkih pu&scaron;aka&nbsp;s glatkim cijevima, tri&nbsp;revolvera, dva&nbsp;pi&scaron;tolja, četiri plinska pi&scaron;tolja, jednu&nbsp;strojnicu, &scaron;est&nbsp;pu&scaron;aka M-48, sedam komada zračnih pu&scaron;aka, ni&scaron;ansku spravu za minobacač.., pi&scaron;e Slobodna Dalmacija. Za oružje u centru grada nije se znalo, a tko ga je &lsquo;zaboravio&rsquo; i za&scaron;to nije &#39;razduženo&#39; pokazat će istraga.&nbsp;Valjda.. Svege se nađe u biv&scaron;im atomskim skloni&scaron;tima. Najbolje je da ni ne povirimo u ovo na&scaron;e, dugoratsko.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://mmc.bolha.com/3/thumb2/206443/207124/7---singel-ATOMSKO-SKLONISTE-generacija-sretnika--7LNB-031-_588b95411eabf.jpg" style="width: 208px; height: 210px; margin: 4px 8px; float: left;" />Svege se nađe u biv&scaron;im atomskim skloni&scaron;tima. U njima često mladi <strong>rockeri</strong> i bandovi uvježbavaju svoj gromoglasni repertoar, poznanik u jednom takvom, smje&scaron;tenom u podrumu zgrade na Pujankama, već par godina pravi i skladi&scaron;ti izvrsne butelje <strong>vina</strong> (iako nema ni metra vinograda), a u biv&scaron;em atomskom&nbsp;skloni&scaron;tu velike zgrade na Priku, u kojem je nekoć bio Centar za obavje&scaron;tavanje općine Omi&scaron;, omi&scaron;ka je policija ovih dana prona&scaron;la pravi <strong>arsenal</strong> oružja: 39 lovačkih pu&scaron;aka&nbsp;s glatkim cijevima, tri&nbsp;revolvera, dva&nbsp;pi&scaron;tolja, četiri plinska pi&scaron;tolja, jednu&nbsp;strojnicu, &scaron;est&nbsp;pu&scaron;aka M-48, sedam komada zračnih pu&scaron;aka, ni&scaron;ansku spravu za minobacač.., pi&scaron;e Slobodna Dalmacija. Za oružje u centru grada nije se znalo, a tko ga je &lsquo;zaboravio&rsquo; i za&scaron;to nije &#39;razduženo&#39; pokazat će istraga.&nbsp;Valjda.. Svege se nađe u biv&scaron;im atomskim skloni&scaron;tima. Najbolje je da ni ne povirimo u ovo na&scaron;e, dugoratsko.</p> </div> Živimo cijele godine, a ne samo jedan dan 2017-11-18T15:12:58+00:00 2017-11-18T15:12:58+00:00 https://dugirat.com/novosti/122-stil/19646-zivimo-cijele-godine-a-ne-samo-jedan-dan Mirjana Nazor mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/vukovar.jpg" style="width: 250px; height: 225px; margin: 4px 8px; float: left;" />I ove smo godine proslavili <em>Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja</em>, tj. dan sjećanja na Oluju. Okupili su se u <strong>Kninu</strong>, po običaju, branitelji, državni vrh, mnogi građani. Okupljaju se državni vrh, branitelji i građani svake godine i u <strong>Vukovaru</strong>.. Svake se godine sjetimo i svog planeta pa obilježavamo <em>Dan planeta Zemlje, pa Dan bijelog &scaron;tapa. Dan žena. Dan invalida.</em>. I tako bismo mogli nabrajati jo&scaron; dugo. Pitala sam se mnogo puta i pitam se ponovno, čemu nam zapravo služe ti &quot;jedinični&quot; dani, ta najče&scaron;će isprazna veličanja onoga &scaron;to bismo istinski trebali cijeniti i po&scaron;tivati svih <strong>365 dana</strong> u godini? Ali, ma &scaron;to radili, živimo cijele godine, ne samo jedan dan. Kakav je uistinu na&scaron; odnos prema braniteljima, djeci, ženama, slijepima... tijekom cijele godine? ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/vukovar.jpg" style="width: 250px; height: 225px; margin: 4px 8px; float: left;" />I ove smo godine proslavili <em>Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja</em>, tj. dan sjećanja na Oluju. Okupili su se u <strong>Kninu</strong>, po običaju, branitelji, državni vrh, mnogi građani. Okupljaju se državni vrh, branitelji i građani svake godine i u <strong>Vukovaru</strong>.. Svake se godine sjetimo i svog planeta pa obilježavamo <em>Dan planeta Zemlje, pa Dan bijelog &scaron;tapa. Dan žena. Dan invalida.</em>. I tako bismo mogli nabrajati jo&scaron; dugo. Pitala sam se mnogo puta i pitam se ponovno, čemu nam zapravo služe ti &quot;jedinični&quot; dani, ta najče&scaron;će isprazna veličanja onoga &scaron;to bismo istinski trebali cijeniti i po&scaron;tivati svih <strong>365 dana</strong> u godini? Ali, ma &scaron;to radili, živimo cijele godine, ne samo jedan dan. Kakav je uistinu na&scaron; odnos prema braniteljima, djeci, ženama, slijepima... tijekom cijele godine? ...</p> </div> Lex Sheriff ne donosi dobro lokalnoj zajednici 2017-11-18T08:57:09+00:00 2017-11-18T08:57:09+00:00 https://dugirat.com/novosti/105-stranke/24926-lex-sheriff-ne-donosi-dobro-lokalnoj-zajednici Pametno.org mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/woody.jpg" style="width: 250px; height: 265px; margin: 4px 8px; float: left;" />Saborska rasprava o novom Nacrtu izmjena i dopuna zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nepotrebna je predstava kojom predlagatelj, Ministarstvo uprave odnosno Vlada RH, uporno poku&scaron;ava opravdati svoju očitu namjeru. A to je <strong>jačanje pozicija lokalnih moćnika</strong>, kojih je trenutno najvi&scaron;e ba&scaron; iz vladajuće koalicije, poručuju iz stranke <strong>Pametno</strong>. Raspravu o spornim izmjenama Zakona zatražit će i na splitskom Gradskom vijeću jer, smatraju u Pametno, nema potrebe za izmjenama postojećeg zakonskog rje&scaron;enja.<br /> - O&scaron;tro se <strong>protivimo </strong>ovakvim izmjenama zakona, nadamo se raspravi o tome i na splitskom Gradskom vijeću. Vladajuća stranka trenutno ima daleko najveći broj gradonačelnika, načelnika i župana, 62 od 128 gradonačelnika, 195 od 427 općinskih načelnika, 12 od 20 župana, i ovim intervencijama, kroz svoj trenutni vladajući položaj, samo želi učvrstiti vlast i umanjiti nadzor nad vlastitim dužnosnicima i na lokalnoj razini &ndash; kaže <strong>Marijana Puljak</strong>, predsjednica Pametno i potpredsjednica Gradskog vijeća grada Splita i dodaje &ndash; Jačanje pozicija lokalnih moćnika ne donosi dobrobit dru&scaron;tvu. Upravo (grado)<strong>načelnici </strong>i <strong>župani </strong>trebaju preuzeti <strong>odgovornost </strong>za svoje djelovanje u mandatu, a ne da se, u slučaju neizglasavanja proračuna, raspu&scaron;ta samo općinsko, gradsko ili županijsko vijeće. To je lo&scaron;a poruka građanima jer su i inače uloge <strong>vijeća </strong>svedene na minimum.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/woody.jpg" style="width: 250px; height: 265px; margin: 4px 8px; float: left;" />Saborska rasprava o novom Nacrtu izmjena i dopuna zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nepotrebna je predstava kojom predlagatelj, Ministarstvo uprave odnosno Vlada RH, uporno poku&scaron;ava opravdati svoju očitu namjeru. A to je <strong>jačanje pozicija lokalnih moćnika</strong>, kojih je trenutno najvi&scaron;e ba&scaron; iz vladajuće koalicije, poručuju iz stranke <strong>Pametno</strong>. Raspravu o spornim izmjenama Zakona zatražit će i na splitskom Gradskom vijeću jer, smatraju u Pametno, nema potrebe za izmjenama postojećeg zakonskog rje&scaron;enja.<br /> - O&scaron;tro se <strong>protivimo </strong>ovakvim izmjenama zakona, nadamo se raspravi o tome i na splitskom Gradskom vijeću. Vladajuća stranka trenutno ima daleko najveći broj gradonačelnika, načelnika i župana, 62 od 128 gradonačelnika, 195 od 427 općinskih načelnika, 12 od 20 župana, i ovim intervencijama, kroz svoj trenutni vladajući položaj, samo želi učvrstiti vlast i umanjiti nadzor nad vlastitim dužnosnicima i na lokalnoj razini &ndash; kaže <strong>Marijana Puljak</strong>, predsjednica Pametno i potpredsjednica Gradskog vijeća grada Splita i dodaje &ndash; Jačanje pozicija lokalnih moćnika ne donosi dobrobit dru&scaron;tvu. Upravo (grado)<strong>načelnici </strong>i <strong>župani </strong>trebaju preuzeti <strong>odgovornost </strong>za svoje djelovanje u mandatu, a ne da se, u slučaju neizglasavanja proračuna, raspu&scaron;ta samo općinsko, gradsko ili županijsko vijeće. To je lo&scaron;a poruka građanima jer su i inače uloge <strong>vijeća </strong>svedene na minimum.</p> </div> Pridruži se mimohodu 2017-11-17T14:11:55+00:00 2017-11-17T14:11:55+00:00 https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/24908-mimohod Župa Sv.Josipa mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/spomenik.jpg" style="width: 600px; height: 364px;" /></p> <p> U <strong>petak</strong>, 17.11. pridružimo se mimohodu &quot;ZAPALIMO SVIJEĆU SA CIJELOM HRVATSKOM&quot;. Polazak je ispred &scaron;kole u Oriju u <strong>16:30</strong> sati prema spomeniku poginulima i svim braniteljima u Dugom Ratu. Prigodni program te odrje&scaron;enje za poginule i pokojne branitelje održati će se na trgu pored spomenika ispred crkve sv. Josipa.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/spomenik.jpg" style="width: 600px; height: 364px;" /></p> <p> U <strong>petak</strong>, 17.11. pridružimo se mimohodu &quot;ZAPALIMO SVIJEĆU SA CIJELOM HRVATSKOM&quot;. Polazak je ispred &scaron;kole u Oriju u <strong>16:30</strong> sati prema spomeniku poginulima i svim braniteljima u Dugom Ratu. Prigodni program te odrje&scaron;enje za poginule i pokojne branitelje održati će se na trgu pored spomenika ispred crkve sv. Josipa.</p> </div> Zbog obveze odvajanja poskupljuje odvoz otpada? 2017-11-17T08:03:42+00:00 2017-11-17T08:03:42+00:00 https://dugirat.com/novosti/76-gospodarstvo/24929-zbog-obveze-odvajanja-poskupljuje-odvoz-otpada Poslovni dnevnik mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_08/reciklirajmo.jpg" style="width: 273px; height: 228px; margin: 4px 8px; float: left;" />Početkom mjeseca na snagu je stupila regulativa koja nalaže <strong>obvezu odvajanja otpada</strong>, a općine i gradovi imaju dodatnih tri mjeseca za <strong>prilagodbu </strong>svojih komunalnih poduzeća novonastaloj situaciji. I dok neke jedinice lokalne samouprave (JLS) već u praksi primjenjuju odvajanje otpada, poput na&scaron;e, u većini je ono tek u planu. Najveći problem će biti u velikim gradovima koje čekaju brojni izazovi. Racionalno je prema građanima lokalno graditi sustav zasnovan na primarnoj selekciji, dodatnom sortiranju ovako prikupljenog otpada, kompostiranju biootpada, te odvozu &scaron;to je moguće manje ostatnog otpada na skupi centar na obradu. Zbog nedovoljnog fiskalnog kapaciteta pojedinih JLS, neophodno je &scaron;to vi&scaron;e koristiti sredstva <strong>EU fondova</strong> jer ono &scaron;to se dobije bespovratno neće opteretiti građane kroz <strong>cijenu odvoza otpada</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/2016_08/reciklirajmo.jpg" style="width: 273px; height: 228px; margin: 4px 8px; float: left;" />Početkom mjeseca na snagu je stupila regulativa koja nalaže <strong>obvezu odvajanja otpada</strong>, a općine i gradovi imaju dodatnih tri mjeseca za <strong>prilagodbu </strong>svojih komunalnih poduzeća novonastaloj situaciji. I dok neke jedinice lokalne samouprave (JLS) već u praksi primjenjuju odvajanje otpada, poput na&scaron;e, u većini je ono tek u planu. Najveći problem će biti u velikim gradovima koje čekaju brojni izazovi. Racionalno je prema građanima lokalno graditi sustav zasnovan na primarnoj selekciji, dodatnom sortiranju ovako prikupljenog otpada, kompostiranju biootpada, te odvozu &scaron;to je moguće manje ostatnog otpada na skupi centar na obradu. Zbog nedovoljnog fiskalnog kapaciteta pojedinih JLS, neophodno je &scaron;to vi&scaron;e koristiti sredstva <strong>EU fondova</strong> jer ono &scaron;to se dobije bespovratno neće opteretiti građane kroz <strong>cijenu odvoza otpada</strong>.</p> </div> Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju 2017-11-17T04:02:03+00:00 2017-11-17T04:02:03+00:00 https://dugirat.com/novosti/100-obrazovanje/24892-tjedan-sjecanja-na-vukovar-i-skabrnju2 MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/sjecanje_vukovar.jpg" style="width: 520px; height: 697px;" /></p> <p> I ove godine u osnovnoj &scaron;koli &quot;<strong>Jesenice</strong>&quot; na Oriju i u Dugom Ratu nizom događaja obilježiti će se <strong>Tjedan sjećanja na Vukovar i &Scaron;kabrnju</strong>. Program i raspored događanja je u nastavku, a iz njega izdvajamo &quot;<strong>Večer s gostima</strong>&quot; koja će se održati u <strong>petak</strong>, 10.11. u 18 sati u atriju &scaron;kole, na kojoj ćemo ugostiti <strong>Ljerku Pere&scaron;in</strong>, supruga poginulog hrvatskog pilota <strong>Rudolfa Pere&scaron;ina</strong>. U petak, 17.11. pridružimo se <strong>mimohodu </strong>&quot;ZAPALIMO SVIJEĆU SA CIJELOM HRVATSKOM&quot;. Polazak je ispred &scaron;kole u Oriju u 16:30 sati prema spomeniku poginulima i svim braniteljima u Dugom Ratu. Prigodni program te odrje&scaron;enje za poginule i pokojne branitelje održati će se na trgu pored spomenika ispred crkve sv. Josipa.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_11/sjecanje_vukovar.jpg" style="width: 520px; height: 697px;" /></p> <p> I ove godine u osnovnoj &scaron;koli &quot;<strong>Jesenice</strong>&quot; na Oriju i u Dugom Ratu nizom događaja obilježiti će se <strong>Tjedan sjećanja na Vukovar i &Scaron;kabrnju</strong>. Program i raspored događanja je u nastavku, a iz njega izdvajamo &quot;<strong>Večer s gostima</strong>&quot; koja će se održati u <strong>petak</strong>, 10.11. u 18 sati u atriju &scaron;kole, na kojoj ćemo ugostiti <strong>Ljerku Pere&scaron;in</strong>, supruga poginulog hrvatskog pilota <strong>Rudolfa Pere&scaron;ina</strong>. U petak, 17.11. pridružimo se <strong>mimohodu </strong>&quot;ZAPALIMO SVIJEĆU SA CIJELOM HRVATSKOM&quot;. Polazak je ispred &scaron;kole u Oriju u 16:30 sati prema spomeniku poginulima i svim braniteljima u Dugom Ratu. Prigodni program te odrje&scaron;enje za poginule i pokojne branitelje održati će se na trgu pored spomenika ispred crkve sv. Josipa.</p> </div>