Našim susjedima ni kriza ne može oteti Jadran

Unatoč kroničnim propustima ovdašnje turističke operative, sezona je spašena zahvaljujući vjernosti najznačajnijih emitivnih tržišta. Dok su, naime, jaki mediteranski receptivni igrači, poput Francuske i Italije, raznim načinima motivirali svoje državljane da ostanu na odmoru u vlastitoj zemlji i tako spašavali sezonu, u Hrvatskoj se domaćim gostima ne posvećuje osobita pozornost, pa je samo u rujnu manjak domaćih gostiju iznosio visokih 17 posto. Sva sreća da imamo nekoliko jakih i vjernih emitivnih tržišta. Riječ je prije svega o Austriji i Njemačkoj, kako se može iščitati iz materijala Hrvatske turističke zajednice koji je predstavljen u Bolu tijekom Dana hrvatskog turizma. Spasila su nas najbliža i najvjernija tržišta, nitko iz udarnoga kvinteta (Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija i Češka) nije podbacio ...


TURIZAM

Našim susjedima ni kriza ne može oteti Jadran

 
Hrvatsku sezonu (opet) spasila emitivna tržišta. Sva sreća da imamo jaka i vjerna tržišta, prije svih Austrijance i Nijemci koji su samo u rujnu imali 40 posto svih naših noćenja

 
Piše: Davor Verković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

 
turizamAustrijanci i Nijemci ostvarili su samo u rujnu više od 40 posto svih noćenja. Pritom se pokazalo da Austrijanci vole čitavu obalu, a ionako dobar sezonski rezultat dodatno su popravili izvrsnom posezonom.
 
Česi su drukčije reagirali na kriznu godinu. Nakon lošeg ulaska u sezonu (u lipnju 19 posto manje dolazaka), slijede solidan srpanj i izvrstan kolovoz. Stvari su se na kraju zaustavile na podnošljivom padu od dva posto u dolascima i noćenjima.
 
Odmor u Hrvatskoj ove je godine na talijanskom tržištu bio na četvrtom mjestu potražnje: bili smo iza Španjolske, Francuske i Grčke. Do kraja rujna hrvatska je statistika zabilježila dva posto više talijanskih noćenja i jedan posto više posjetitelja. Međutim, daleko od toga da su stvari dobro posložene.
 
Iz Italije nema zrakoplovnih čartera, brodske linije, koje su prijeko potrebne ako se želi nastaviti pozitivan trend, su u rasulu i postojeće veze ni izdaleka ne udovoljavaju potrebama, pogotovo u srcu sezone.
 
U rasulu je, s druge strane, i mađarsko gospodarstvo, pa trenutačno 600.000 tamošnjih građana više ne može plaćati kreditne obveze. Mađari sve manje putuju u inozemstvo, u Hrvatskoj ih je do kraja rujna bilo 14 posto manje, u Tunisu 20 posto.
 
Nizozemci zato pripadaju skupini ugodnih iznenađenja - ovo je bila sezona kampiranja, a Nizozemci vole kampirati. Od ovdašnjih će kampova, međutim, u budućnosti sve više tražiti lifestyle-komponentu.
 
O Nijemcima je manje-više sve rečeno, a da bi i iduća sezona ponovno mogla biti uspješna, da se vidjeti iz podatka da za njemačko tržište za 2010. nije bilo značajnijih povećanja cijena.

Slovenci su pojačali dolaske tek u rujnu kada su ostvarili četvrtinu noćenja više nego godinu ranije, čime su ponovili lanjske rekordne brojke. Uglavnom, političke intrige nisu naštetile turističkoj sezoni iako smo pretpostavljali da će ovog puta biti drukčije.
 
Ekonomska recesija u Finskoj i Danskoj, pad norveške krune za deset i švedske za dvadesetak posto neki su od razloga što su Skandinavci 2009. putovali na kraća razdoblja, pretežno u njima susjedne zemlje. To se osjetilo i na hrvatskoj statistici koja, recimo, pokazuje dosadašnji pad švedskih dolazaka od šest posto, odnosno danskih za sedam posto.
 

Manjak gostiju iz BiH
 
Gospodarska kriza, slabljenje valute i preusmjeravanje dijela putnika prema domaćim odredištima rezultirali su padom prometa iz nekoliko nama važnih emitivnih zemalja.
 
Rusi su, dakle, u padu za 25 posto i po dolascima i po noćenjima, Amerikanaca je bilo petinu manje, Francuza osam posto, Mađara 14, manje je, što je posebno razočaravajuće, bilo i susjeda iz BiH...

Povezani članci

Who's Online

We have 223 guests and no members online