DUGI RAT

Unatoč 25 milijuna kuna poticaja, 1500 subvencioniranih projekata i stotinu povoljnih kreditnih linija, domaći ruralni turizam nalazi se tamo gdje je austrijski bio prije 30-ak godina. Samo udruženim snagama ministarstava poljoprivrede i turizma mogući su veći pomaci u državnoj potpori ovoj vrlo atraktivnoj ponudi. Rekao je to državni tajnik u Ministarstvu turizma Željko Lenard na Drugom kongresu ruralnog turizma koji se u nazočnosti 300-tinjak sudionika održava u Malom Lošinju. - Pogriješili smo kad smo ruralni turizam razvijali kao izletišni i postavili mjeru kapaciteta na 50 mjesta koliko ima autobus, pa sada od 360 registriranih agroturističkih imanja samo 50-ak ima sva obilježja tog oblika ponude – upozorio je hrvatski konzultant Ujedinjenih naroda za razvojne projekte Robert Baćac ...

RURALNI TURIZAM

Gosti žele pravi ugođaj sela

U razvoju ruralnog turizma Hrvatska je napravila puno pogrešaka..

Piše Ivančica Celevska / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Premda zamišljen kao zajednički projekt poljoprivredne i turističke djelatnosti, pretvoren je u čisti ugostiteljski posao, jer poljoprivreda nije uspjela održati korak i ostvariti zadovoljavajući prihod.

Porezna rasterećenja

- Točno je da je naglasak ostao na tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, ali u velikim serijama umjesto manufakturne proizvodnje kakvu imaju Provansa, Austrija i Španjolska. Najveći je problem što je izostalo predstavljanje agroturizma kao autentičnog životnog stila domaćina i sve se pretvorilo u čisti biznis.

Mi nudimo turistički proizvod koji je emocionalno obojen i to je njegova osnovna karakteristika koju treba održati pod svaku cijenu – rekao je Baćac.

Prema njegovu mišljenju, nema druge nego se vratiti 20 godina unatrag i ispraviti pogreške dajući naglasak životnom stilu obitelji koja nudi uslugu, a ne podilaziti navikama gostiju, jer se tako poništava osnovni motiv za dolazak na selo.

Greške su se dogodile i zbog zakonskih okvira, ali i ekonomskih uvjeta poslovanja, pa bi se morale i ispravljati tako da se uvedu porezna rasterećenja obiteljima koje se bave agroturizmom.

Treba uskladiti smještajne kapacitete s mogućnostima seoskoga gospodarstva i osmisliti strukturne potpore. - Ne učinimo li to, ostat će nam samo naziv – upozorio je Baćac.

Kako 48 posto stanovnika Hrvatske živi u ruralnim područjima, neoprostiv je izostanak razvojnih programa, nekorištenje projekata Europske unije, nepostojanje prostornih planova na lokalnoj razini i nevladinih organizacija koje bi prepoznale kulturološki aspekt razvoja.

Omiljena destinacija

Komplimente Hrvatskoj kao omiljenoj destinaciji izrekao je Klaus Ehrlich poručivši da je to opasna pozicija ako se ne iskoristi na pravi način.

- Pamtimo mnoge slučajeve kada je neko područje bilo hit nekoliko godina, a onda potpuno palo u zaborav.

Iskoristite ovaj trenutak, usmjerite oglašavanje na ciljano tržište, učite od iskusnih, kopirajte dobra rješenja i uzmite najbolje od internetskih društvenih mreža – rekao je Ehrlich.