Baš nitko ne želi nautičke milijune

JadranIako se predstavljamo kao zemlja s tisuću otoka (točno je 1246 otoka, otočića, hridi i grebena), realnost je drukčija: prema popisu stanovništva iz 2001., samo ih je 49 naseljenih, a na mnogima od njih tek je pokoji stanovnik. Od 1991. naovamo “ispražnjeno” je čak 17 škoja! S otoka se najčešće bježi baš zbog toga što nema adekvatnih radnih mjesta, a od nautičkog turizma, koji je u golemoj ekspanziji o čemu svjedoči i veliki porast plovila na Boat Showu boduli bi mogli živjeti kao bubreg u loju. Ovako, milijuni su nam eura pred nosom, a nikoga normalnog da ih pokupi, da naplati ono što naplaćuju sve civilizirane zemlje svijeta. Naši konkurenti Grci i Talijani, a posebice Španjolci i Francuzi, za svaki boravak u svojoj zemlji nautičarima uzimaju novac i to se uopće ne dovodi u pitanje, jer tako nalaže i zakon i zdrava logika ...

DR. SREĆKO FAVRO, STRUČNJAK ZA NAUTIKU, O VELIKOM NOVCU KOJI TREBA SAMO POKUPITI

Baš nitko ne želi nautičke milijune

Više od 60.000 tisuća uplova u Jadran odvija se na crno. Nitko ne naplaćuje ni vezarinu, ni odvoz smeća, a turisti se čude da je ovdje baš sve besplatno

Piše: Saša Ljubičić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Otočani i primorci mogli bi živjeti samo od vatanja cime. Od 200.000 uplova u naš dio Jadrana tijekom ljeta, čak je trećina (!) onih koji se vežu ili sidre na crno: nitko im ne naplaćuje nikakve daće ni za pristanak broda ni za odvoz smeća, a Hrvatska je po tomu, nažalost, postala poznata na Mediteranu. Gosti se ne mogu načuditi da je ovdje sve besplatno: izaberi valu, baci (škovace) sidro i uživaj kao kralj.


Dođi u Hrvatsku, prokrstari Jadranom i ne potroši ni eura!

No, izgleda da je i našem nemaru na moru došao kraj. Djevičanske uvale Studija o razvoju nautičkog turizma Hrvatske, na temelju koje će Vlada uskoro odrediti strategiju, postaviti pravila igre, gotova je. Njezin bi temeljni zaključak bio da valja napraviti pristaništa gdje god postoji zidana riva.

Naravno, svemu treba prethoditi donošenje mini studija o utjecaju na okoliš kaže dr. Srećko Favro (36), jedini Hrvat koji je stekao doktorat iz nautičkog turizma, i to na području analize prirodnih potencijala i planiranja održivog razvoja.

Favro, inače izvršni direktor projekta izrade Studije razvoja nautičkog turizma Hrvatske, veli da je struka preporučila da se ne ide u gradnju novih lučica i marina u uvalama koje nisu “nagrđene” gradnjom, nego samo na područjima koja su već urbanizirana.

JadranNajvažnije je da inicijativa krene iz baze, od mjesnog odbora, a ne da je nameće Zagreb ili bilo tko drugi sa strane.

Treba imati na umu da Jadran nije samo jedrilište ili kupalište, nego prostor na kojemu tisućljećima žive ljudi i to treba uvažavati. Mještani najbolje znaju gdje se može urediti nova lučica ili nadograditi stara.

Supetrani su dali odličan primjer svima, inicijativa je krenula od lokalne uprave. Novi vezovi u konačnici znače i nova radna mjesta, ono što se može komercijalizirati, na čemu se može zaraditi, treba i realizirati.

Država je oživotvorenjem Zakona o otocima uspjela pomaknuti stvari s mrtve točke, a donošenjem strategije nautičkog turizma mogla bi snažno pokrenuti gospodarstvo u Dalmaciji tvrdi Favro. Oni koji se plaše da bi izgradnjom novih lučica Jadran ekološki stradao, nemaju pravo. Ondje gdje se može postaviti ponton, koji je izvan sezone moguće maknuti, valja to učiniti.

Nisu svuda potrebna golema ulaganja, ali na moru konačno treba uvesti reda veli Favro i objašnjava na koji način doskočiti onima koji se žele sidriti gdje god ih je volja. Naime, uredila bi se sidrišta s korpomortima, koje bi obilazili djelatnici lučkih uprava i naplaćivali vezarinu i odvoz smeća.

Nautičari koji borave u Hrvatskoj tek svakog petog, šestog dana navrate u marinu i to je postalo pravilo, a marine su i uz takav režim uplova dupkom pune jer ih je u sustavu ACI-ja 21, a bilo bi potrebno izgraditi ih još toliko da bi se donekle zadovoljile potrebe naših građana i gostiju. Na svakih 2,7 kilometara obale mi imamo po jedan vez. Od osamostaljenja Hrvatske napravljeno je samo 5000 novih vezova, što ni izdaleka nije dovoljno. Osobito su potrebna nova privezišta u blizini zračnih luka.

Gosti nam najviše zamjeraju nedostatak vezova i lošu tehnološku opremljenost marina te sezonsko poslovanje, jer bi, s obzirom na klimatske uvjete, sve marine tijekom godine trebale raditi punom parom.

Za sada Hrvatska u špici sezone pokriva tek petinu potreba stranih i domaćih nautičara. Novac za gradnju novih lučica mogao bi se priskrbiti iz pretpristupnih fondova EU-a ili iz turističke naknade.

Kad budu jasna pravila igre, privatni će kapital sigurno pokazati interes za ulaganje u gradnju novih privezišta, lučica, marina. Sve je to moguće realizirati i putem javno-privatnog partnerstva tvrdi dr. Favro, koji vjeruje da nakon što Vlada donese strategiju razvoja nautičkog turizma, na Jadranu više ništa neće biti isto.

dr. Srećko Favro
Dr. Srećko Favro: Gradimo nova pristaništa!


Lora idealna za marinu

Na splitskoj zapadnoj obali treba napraviti privezišta jer za to postoje slobodni kapaciteti. Lora je, s već postojećom infrastrukturom koja ne traži veća ulaganja, idealna za megajahte. Osim toga, treba uvesti i reda na moru: na sreću, još nitko nije poginuo, ali turistima koji se ljeti na divlje sidre po splitskoj luci, glava je u torbi zbog uplovljavanja trajekata.



Biografija

Dr. Srećko Favro je sudski vještak i procjenitelj za pomorski promet. U sklopu tvrtke za poslovno savjetovanje i vještačenje Adriatic expert, oformio je tim iskusnih pomorskih stručnjaka kao mrežu suradnika inspektora/surveyora na Jadranu, a radi pružanja kompletnog pomorskog savjetodavnog servisa. Član je i međunarodnog udruženja pomorskih eksperata IIMS (International institute of marine surveying). Sudjelovao je u organizaciji i provođenju sportsko-znanstvene ekspedicije “Arktik-Antarktika” brodom “Hrvatska čigra”.

Who's Online

We have 475 guests and no members online