Privatni smještaj spašava sezonu, a o njemu nitko ne brine

Zimmer freiBorba za svakoga gosta, uz poticaje za dovođenje turista, kako već ističu prvi ljudi hrvatskog turizma, ministar Damir Bajs i direktor HTZ-a Niko Bulić, za svaku je pohvalu. No, dade se primijetiti kako su pri tome u središtu brige hoteli, agencije i jeftiniji avioprijevoznici, dok ostaje nejasno tko bi trebao povesti brigu o najbrojnijem smještaju - onom u domaćinstvima. Privatni smještaj obuhvaća više od pola milijuna kreveta, odnosno više od polovice ukupnih turističkih ležaja u nas, te ostvaruje polovicu turističkog prometa. Sve se glasnije govori kako će u ekonomskoj krizi jeftiniji i fleksibilniji smještaj u domaćinstvima smanjiti minuse u hotelima te da se bilježi porast bukinga za “zimmer frei”. Već se sada može računati da će ove godine upravo privatni smještaj spasiti sezonu ...

LJETO STIŽE

Privatni smještaj spašava sezonu, a o njemu nitko ne brine

Privatni smještaj obuhvaća više od pola milijuna kreveta, odnosno više od polovice ukupnih turističkih ležaja u nas, te ostvaruje polovicu turističkog prometa

Piše: Ana Dragičević / EPEHA
Foto: Srećko Niketić / CROPIX
Izvor: Slobodna Dalmacija

 

Privatnici bez olakšica

Privatni smještajPrivatni smještaj je prvi započeo obnovu turizma nakon rata, jer su angažirani domaćini pridonijeli brzom oporavku turističkog gospodarstva. Hoteli su, uostalom, bili puni ratnih izbjeglica, a nakon njihova odlaska, godinama neobnavljani objekti su zahtijevali velika ulaganja da bi ih se osposobilo za prijam turista.

Od privatnog smještaja se puno očekuje ove recesijske godine

Usprkos svim pozitivnim činjenicama, na privatni smještaj, sobe i apartmane se više gleda kao na statusno neriješeni problem, nego što se planira program sponzoriranja ili bilo kakvih olakšica za kućanstva koja spašavaju gospodarstvo.

Privatni kapaciteti, osim toga, imaju i socijalnu komponentu u priobalju, a poglavito na otocima gdje su praktično ostali jedina gospodarska grana uz maslinarstvo i vinogradarstvo. Svaka kuća ima pokoju postelju koja doprinosi kućnom budžetu i opstanku na djedovini.

Samo u Makarskoj turizmom se bavi 1100 registriranih obitelji! Mjereno vrijednošću nekretnina, radi se o golemom državnom bogatstvu, a turistički krevet u domaćinstvu - izgrađen pa opremljen - košta od 20 do 50 tisuća eura.

U poboljšanje kvalitete smještaja se nakon rata uložilo na milijune eura kredita. Loše organizirani privatni iznajmljivači također su na udaru agencijskih provizija.

Internetsko oglašavanje često je preskupo, a marže od 30-35 posto za internetsko posredovanje u svakom poštenom poslovanju su nedopustive. I tu bi Ministarstvo turizma trebalo posredovati i pomoći.


Huškanje inspekcija

Budući je u tijeku revidiranje kategorizacije turističkih mjesta, bilo bi dobro da se preispita kako su razvrstana mala mjesta, osobito otočna. Dosta ih je ostalo u “A” kategoriji, gdje su sada zajedno s Dubrovnikom, Brelima, Opatijom, Makarskom, i to na temelju podataka o turističkom prometu još iz doba socijalizma.

Fizički promet ne može biti jedini relevantni podatak jer kategoriju mjesta prema kojoj se određuje visina boravišne pristojbe i poreza, zadovoljstvo gostu više čine standardi komunalne infrastrukture, kulturna ponuda, gastronomija, čistoća i povezanost.

Nije korektno se privatnim iznajmljivačima baviti samo ljeti s gospodarskom i ostalim inspekcijama. Krajnje je vrijeme da privatni smještaj postane priznati faktor hrvatskog turizma sukladan doprinosu u turističkom prometu zemlje.

Povezani članci

Who's Online

We have 210 guests and no members online