Glasnim povikom i oštrim napadom, sinoć je, po jedanaesti put za redom, započela Gusarska bitka u Omišu. U gusarskom obračunu je, kao i svake godine do sada. sudjelovalo više od stotinu naoružanih “Omiških gusara” i “Mlečana”, kao i pripadnika povijesnih postrojbi “Kumpanjija" iz Blata na Korčuli, "Trombunjera” iz Dubrovnika te straha i trepeta s Klisa - “Uskoka”. Nakon svečanog mimohoda povijesnih psotrojbi, započela je rekonstrukcija gusarske bitke koja je iz godine u godinu sve zabavnija tisućama posjetiteljima koji se načičkaju uokolo omiške gradske luke. "Mlečani" na velikom jedrenjaku uplovljavaju u gradsku luku, dok se omiški gusari s malih brzih brodica vješto prikradaju i napadaju jedrenjak. Premda Mlečani izgledaju nadmoćniji na kraju slijedi obrat koji uvijek iznova oduševi sve posjetitelje.. Nakon bitke Omišane je uz uobičajene količine vina do dugo u noć nastavljao zabavljati popularni "vučko" Jasmin Stavros, piše Slobodna Dalmacija..
 

Strme planine, rijeka, more... i gusar, Omiški gusar

Široka ramena, ispijeno lice. Marama na glavi. Vjerojatno ne crna, već bijela. Na licu ožiljci od mača i noža, uspomene iz nemilosrdnih borbi, pojačani od soli, sunca... Bijela platnena košulja. Grubo platno. Dob? Možda 25 godina. Nije živio puno duže.Tako je izgledao omiški gusar. Gusar oko kojeg bi se mogla zavrtjeti lijepa turistička priča. Svi smo nešto čuli. U drevnom Omišu živjeli su gusari. I to je to. Kraj. Uz Cetinu, na obali, novinar Večernjeg lista Srđan Hebar sjedi s Petrom Buljevićem koji ima omišku kulturu i povijest u malom prstu. Pokušava portretirati gusara i napisati priču. Ovdje, baš tu gdje mi sad sjedimo i pijemo kavu, gusari su – radili. Nisu se oni smatrali gusarima. Bila je to tada legalna ekonomija! Tko nije plaćao putarinu, odnosno prolaz morem, kao mi danas autocestu, oni bi ga napali. Ili danas, ako ne platiš parking u Omišu – odmah dobiješ kaznu. Tko je plaćao? – Dubrovčani su plaćali. Njih nisu napadali. Splićani su im, recimo, palili brodove jer su ih napadali. U Omišu su tada na vlasti bili knezovi Kačići.. Gusari su u to doba kada su na Jadranu gradovi, uz Omiš, bili još Split, Trogir, Zadar, Dubrovnik, Kotor i slavna Venecija, s drugih brodova uzimali zlato, vino, ulje, začine, vunu, šećer...
 

Podstransko ljeto 2017 - Program

Vrata u kulturni život Podstrane i ovoga su ljeta širom otvorena svim posjetiteljima. Pozivamo Vas da uđete i prepustite se čarima podstranskih pozornica. Očekuju Vas bogata scenska, glazbena, zabavna i sportska događanja te pučke fešte i kulinarski susreti, koje su za Vas organizirali Vaši podstranski domaći i njihovi gosti. Dobrodošli na Podstransko ljeto 2017.! Program događanja je u nastavku..
 
Hrvatska je najljepša i najdostupnija plaža Europe! Život svim nama "rođenima na plaži" mogao bi biti lijep. Posla imate koliko hoćete jer nas ima samo 0,8 % od ukupnog broja potencijalnih gostiju (toliko nas ima u odnosu na ukupan broj stanovnika EU). Gosti, potrošači sami dolaze, a na nama je samo da se prilagodimo potražnji, da budemo fini, uljudni, da sve bude ugodno čisto, lijepo. E ali.. Zašto bi bilo jednostavno kada može komplicirano? Turizam će u Hrvatskoj i dalje rasti, posao će cvasti a tko će od toga imati koristi, to je drugo pitanje. To je zapravo pravo pitanje. Pomalo svima postaje jasno da ovakav model razvoja turizma koji se provodi zadnjih dvadeset godina ne doprinosi osnovnom cilju – demografskoj stabilnosti. Zašto je to važno? Bez demografske stabilnosti društveni standard i politička, socijalna stabilnost nisu mogući. Ako se sve veće obaveze (čitaj: porezi!) "natovaruju“ na sve manji broj stanovnika, u jednom trenutku "puca kičma“ održivosti. Već sada zdravstveni sustav je "iščašeni disk", a kolapsom mirovinskog doći će do velikog urušavanja standarda građana. Radno aktivno i produktivno stanovništvo iseljava, a ono je nositelj održivosti razvoja. Turizam na "naj plaži Europe“ mora se razvijati prije svega u smjeru omogućavanja egzistencije mladim obiteljima. Više nije strateško pitanje koliko ćemo ostvariti noćenja i financijskog prometa ukupno već je pravo pitanje kako taj rast prometa utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva i na egzistenciju mladih obitelji. Razvoj industrije turizma koja koristi sezonske radnike i koja će domaće radnike nastojati zamijeniti nekim stranima (ako ih nađu) koji neće stalno živjeti u Hrvatskoj već samo sezonski migrirati, nije niti malo doprinio poboljšanju demografskih trendova u našoj zemlji. Navedeni podaci to jasno potvrđuju. Vrijeme je za promjenu modela razvoja. U prvom planu poticaja svih razina treba biti obiteljsko mikropoduzetništvo u turizmu i pratećim djelatnostima. Na "svojoj plaži“ bismo konačno mogli moći lijepo živjeti od svog rada. Takav pristup nije ništa novo. Sa sličnim su se problemom susrele i zemlje alpskog područja ali i mnoge druge zemlje na jugu i istoku Europe imaju slične probleme. Razlika je u tome da nitko od njih ne živi na najljepšoj, najdostupnijoj plaži Europe. Zato se moraju truditi desetljećima da preokrenu negativne u pozitivne trendove i to sa puno znanja , upornosti, kompetencija čak i u visoko razvijenim zemljama. U našem slučaju u pitanje dolazi egzistencija cijele zemlje, cijele nacije. Vremena za "promjenu kursa“ ima sve manje, ali ona posljednja vrijednost koja nam ostaje i koju moramo očuvati kao zalog budućnosti pa i po cijenu skromnog življenja, to je naša zemlja, naša najljepša, najdostupnija plaža Europe...., piše Nedo Pinezić na portalu HRTurizam.hr.
 
Ide nam dobro ali.. Ovako neobično pitanje u godini kada bilježimo pojačan interes sa gotovi svih ključnih tržišta, čini se suvišnim. Zaista hrvatskom turizmu pušu povoljni vjetrovi “u krmu”,pa se, i zbog tog razloga, sve vrti oko turizma, turizmom se svi žele baviti, turizam “spašava hrvatsku ekonomiju”. Brojke su iz godine u godinu bolje u svakom pogledu i privlače nove i nove investicije, uglavnom u smještajne kapacitete. Ipak, staro iskustvo kaže “kada ti ide jako dobro, moraš raditi još više”, odnosno “dobra žetva” nije razlog za “zapuštanje zemlje”. Na žalost intenzitet investicija u građevine ne prati u jednakoj mjeri i ulaganje u ljude. Ljudi su trošak. Nužno zlo. Što zbog jedne od najvećih stopa doprinosa na plaću u Europskoj uniji, što zbog pohlepe vlasnika turističkih kompanija, turistički i ugostiteljski radnici u Hrvatskoj imaju prosječno najniže plaće. Onda kada rade, a rade sve manje. Zastupljenost sezonskih radnih mjesta u velikim kampovima i hotelskim kompanijama kroz dvadeset godina višestruko je uvećana. Rad na neodređeno privilegija je tek rukovodećih kadrova, svi ostali bi trebali sa prosječnom sezonskom zaradom od 16 – 20.000 kn živjeti 12 mjeseci. To bi značilo da, u najboljem slučaju, sezonski radnici u turizmu mjesečno raspolažu sa 1.600,00 kn. Da je ovaj iznos i dvostruko veći , još uvijek bi bio daleko ispod hrvatskog prosjeka koji se kreće oko 5.400,00 kn. Plaće u uslužnim djelatnostima, u koje spada i turizam, niže su od prosječnih za više od trećine. Sve navedeno dovoljno je motivirajuće da stručni i sposobni turistički i ugostiteljski radnici svoju egzistenciju potraže izvan granica RH, u zemljama gdje su ova zanimanja deficitarna ali i cijenjena. Turistička industrija traži hitno donošenje mjera za “uvoz” radne snage. Pitanje je da li bi i te mjere pomogle. Naime sadašnje plaće i uvjeti rada u Hrvatskoj malo kome su atraktivniji od uvjeta u zemljama u koje i sami hrvatski građani odlaze “trbuhom za kruhom”. Kada se uspoređuje neto i bruto plaća, prema nekim informacijama, bugarski i rumunjski radnici, na primjer, zaposleni u talijanskim tvrtkama koje obavljaju usluge u Hrvatskoj, ostvaruju bolje plaće kao talijanski zaposlenici nego što bi imali plaću kao hrvatski zaposlenici..., piše Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, u izvrsnom komentaru naše turističke stvarnosti objavljenom na portalu HRturizam.hr
 

HGSS: Dear tourists, Welcome to Croatia! (2)

Hrvatska gorska služba spašavanja uputila je na društvenim mrežama upozorenje inozemnim turistima koji planiraju ljetovati na hrvatskoj obali.
 
Ministarstvo turizma objavilo je rezultate programa dodjele bespovratnih potpora u 2017. godini pod nazivom 'Konkurentnost turističkog gospodarstva' putem kojega će sa ukupno 24 milijuna i 896 tisuća kuna sufinancirati 606 projekata usmjerenih na podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva na području svih županija Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena povećanju kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoju novih proizvoda u destinaciji, održivom razvoju, internacionalizaciji poslovanja, korištenju novih tehnologija i sl. Korisnici sredstava su subjekti malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge), obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge te fizičke osobe - privatni iznajmljivači. - Želimo ojačati ponudu, ostvariti ravnomjerniji turistički razvoj naše zemlje te doprinijeti produljenju turističke sezone - istaknuo je ministar Gari Cappelli..
 
Usred turističke sezone mijenjaju se tri Zakona kroz javnu raspravu. Ministarstvo turizma pokrenulo je treću javnu raspravu, nakon Pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata koji bi po novome omogućili tzv. robinzonski smještaj u obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima i domaćinstvima te Zakonu o boravišnim pristojbama, pokrenula javnu raspravu na novi Zakon o pružanju usluga u turizmu. Kako ističu iz MINT-a, s ciljem dodatnog pojednostavljivanja i izjednačavanja uvjeta za pružanje usluga u turizmu, Ministarstvo turizma pripremilo je Nacrt prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu koji je stavljen na javnu raspravu. Osnovne izmjene odnose se na usklađivanje Zakona s Direktivom (EU) 2015/2302 te pružanje usluga turističkog vodiča i poslovanje u agencijama, a mišljenja, prijedlozi i komentari javnosti prikupljat će se putem portala e-Savjetovanje do 26. srpnja 2017. Najopsežnije promjene odnose se na usklađivanje zakona s Direktivom (EU) 2015/2302, što je obveza svih članica Europske unije do 1. siječnja 2018. godine. Konkretno, predlažu se opsežne izmjene u segmentu zaštite prava potrošača, posebice kod online poslovanja, na način da se stvara potreba veće transparentnosti i pravne sigurnosti za putnike i trgovce. Izmjene se odnose i na smanjenje prekršajnih kazni, odnosno propisivanje mogućnosti da pružatelji usluga bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru, ali i na smanjivanje administrativnih prepreka u poslovanju.. Uključite se u javnu raspravu ovdje.
 
Udruga Žrvanj iz Žrnovnice i Planinarsko društvo Perun iz Podstrane, proteklih mjeseci uključili su se u izradu poučnih, turističkih staza kojima žele doprinijeti turističkoj ponudi Podstrane, ali i Žrnovnice koja administrativno pripada Gradu Splitu. Na taj žele obogatiti ponudu svog područja i lokalnom stanovništvu pomoći u uređivanju njihovih povijesnih staza čime žele povećati ukupan broj rekreativaca i turista, piše portal DalmacijaDanas. Akcijom čišćenja i označavanja, odnosno markiranja kasnoantičke staze koja spaja Žrnovnicu i Podstranu i prolazi kroz kanjon Vilar s druge strane asfaltne ceste, uspjeli su napraviti i očistiti kružnu stazu koja vodi do brda Perun. Kružna staza ide od centra Žrnovnice - rimski put kroz Vilar - sv. Jure na brdu Perun - plaža u Strožancu - šetnjica uz rijeku Žrnovnicu, te se vraća u centar Žrnovnice. U šetnji ovom stazom susrest ćete se i s morem, rijekom, planinom kulturnom baštinom, te gastronomskom tradicijom kojom Žrnovnica obiluje, a sve ovo je vrlo privlačno  stranim turistima i domaćim planinarima. – Ovaj projekt je star 10 godina i konačno se realizirao. Bit će i kartografiran  na poticaj Turističke zajednice općine Podstrana koja je od Gorske službe zatražila izradu zemljovida Podstrane u koji jednim dijelom ulazi i Žrnovnica – kazao je Ivica Lolić član uprave Udruge Žrvanj i član Planinarskog društva Perun.
 
Iznajmljivači, prelistajte i preuzmite vrlo koristan priručnik za sve Vas iznajmljivače privatnog smještaja. Priručnik je napisala naša sumještanka Ana Brničević, a izdala izdala turistička zajednica naše županije. U njemu će te naći na pregršt smjernica, savjeta i ideje kako urediti smještaj, kako komunicirati s gostom, odgovora na najčešća pitanja iznajmljivača, pa sve do popisa svih obaveza za iznajmljivače te liste najpopularnijih portala i agencija za oglašavanje. Neke od "potvrda", poput lječničke za iznajmljivača, srećom više nisu potrebne, pa ne bi bilo zgorega da se u novoj verziji priručnika uskladi tekst sa akutalnim nametima i obvezama, te da se doda i kazalo sadržaja (indeks) priručnika radi lakšeg korištenja.