Studija nosivih kapaciteta SDŽ

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije je temeljem javnog natječaja objavljenog u lipnju ove godine sklopila ugovor i naručila od Instituta za turizam znanstveni stručni materijal koji će odgovoriti na pitanja čega u turizmu i infrastrukturi naše županije ima dovoljno, gdje smo u "minusu", koliko ima prostora za rast. Studija bi trebala biti gotova do proljeća 2018. godine i dati odgovor na ta pitanja. Na temelju analize sadašnjih smještajnih kapaciteta, mogućnosti prihvata i uređenja plaža, prometne i komunalne infrastrukture te prirodnih i kulturnih resursa saznati ćemo koliko maksimalno može biti noćenja i dolazaka turista na području županije tijekom godine, a posebno u "špici" sezone u srpnju i kolovozu, a da boravak gostiju ne ugrozi održivi razvoj i kvalitetu života lokalne zajednice. Isto tako,utvrdit će se i koliki je maksimalan broj smještajnih kapaciteta u pojedinim dijelovima županije s obzirom na njezine prostorne specifičnosti. Cilj izrade Studije jest definirati ukupni opteretni smještajni kapacitet za područje svakog od šest klastera u županiji, kažu u Institutu za turizam, koji će izračunati nosivi kapacitet Splitske rivijere i posebno grada Splita, Omiške rivijere, Makarske rivijere, Dalmatinske Zagore, te otoka Brača, Hvara i Visa.
 

Gole brojke i kreativne statistike

Naša županija po svojim je rezultatima i odličnom turističkom prometu u kolovozu ostala i dalje u samom vrhu turističkih regija u zemlji. Tako je samo u kolovozu temeljem podataka sustava eVisitor Splitsko-dalmatinsku županiju posjetilo 892.328 gostiju koji su realizirali 5.969.680 turističkih noćenja, što je za šest posto više u dolascima, odnosno sedam posto više u noćenjima nego lani. Glavni dio turističke godine i prvih osam mjeseci Srednja Dalmacija završava s impresivnim brojem od 2.791.556 dolazaka što je 13 posto više nego lani i 15,7 milijuna noćenja. Turistička zvijezda sezone je grad Split koji je i dalje na vrhu ljestvice najpopularnijih turističkih odredišta u zemlji u kojemu je u prvih osam mjeseci bilo 2.031.003 noćenja. Makarska je imala 1.284.076 noćenja što je 13 posto više nego lani, čime su se ta dva grada smjestila među hrvatskih Top 20 turističkih odredišta. Odlične rezultate bilježi i zračna luka Split u kojoj su do sada bila 2.123.209 putnika što je za 24 posto više nego lani i time je postala prva zračna luka po prometu u Hrvatskoj. Najviše noćenja u prvih osam mjeseci ostvarili su gosti iz Poljske, Češke, Njemačke i Skandinavije.
Srećom, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije je temeljem javnog natječaja objavljenog u lipnju ove godine sklopila ugovor i naručila od Instituta za turizam znanstveni stručni materijal koji će odgovoriti na pitanja čega u turizmu i infrastrukturi naše županije ima dovoljno, gdje smo u "minusu", koliko ima prostora za rast. Valjda ćemo tako imati  "kreativnije" i suvislije informacije o utjecaju sve masovnijeg turizma na život i infrastrukturu te svekoliki (ne zanemarujući ni financijski) boljitak lokalnog stanovništva.
 
Svjedoci smo i ove godine raznih apsurda u našem turizmu i raznih događanja, koje možemo okarakterizirati kao opću ludnicu u trci za novcem i uništavanju našeg toliko vrijednog resursa – turizma. Svjedoci smo kao i svake godine kako turisti „rezerviraju“ svoj dio plaže ručnicima. Svjedoci smo kako i dalje kronično nedostaje parkinga u našim turističkim destinacijama. Svjedoci smo kako sad odjednom kada smo poznati i puni turista, više ne odgovaraju neki turisti tj. njihovo ponašanje. Svjedoci smo kako nam je super kada imamo veliku zaradu od turista, no pitamo se jer baš moraju tako glasno puštati glazbu i tulumariti tijekom večeri. Spomenuti problemi, kao i razno razni drugi, samo su još jedan dokaz kako nam nije stalo do turista i turizma te kako se turizmom ne bavimo, nego nam se i dalje događa. Da, svi ti problemu proizlaze iz jedne žalosne činjenice, da kao turistička destinacija gdje se turizam događa desetljećima i dalje se ne razvijamo strateški tj. strateški ne razvijamo turističke destinacije...,  piše Goran Rihelj na portalu HRTurizam. Pročitajte..
 
Glasnim povikom i oštrim napadom, sinoć je, po jedanaesti put za redom, započela Gusarska bitka u Omišu. U gusarskom obračunu je, kao i svake godine do sada. sudjelovalo više od stotinu naoružanih “Omiških gusara” i “Mlečana”, kao i pripadnika povijesnih postrojbi “Kumpanjija" iz Blata na Korčuli, "Trombunjera” iz Dubrovnika te straha i trepeta s Klisa - “Uskoka”. Nakon svečanog mimohoda povijesnih psotrojbi, započela je rekonstrukcija gusarske bitke koja je iz godine u godinu sve zabavnija tisućama posjetiteljima koji se načičkaju uokolo omiške gradske luke. "Mlečani" na velikom jedrenjaku uplovljavaju u gradsku luku, dok se omiški gusari s malih brzih brodica vješto prikradaju i napadaju jedrenjak. Premda Mlečani izgledaju nadmoćniji na kraju slijedi obrat koji uvijek iznova oduševi sve posjetitelje.. Nakon bitke Omišane je uz uobičajene količine vina do dugo u noć nastavljao zabavljati popularni "vučko" Jasmin Stavros, piše Slobodna Dalmacija..
 

Strme planine, rijeka, more... i gusar, Omiški gusar

Široka ramena, ispijeno lice. Marama na glavi. Vjerojatno ne crna, već bijela. Na licu ožiljci od mača i noža, uspomene iz nemilosrdnih borbi, pojačani od soli, sunca... Bijela platnena košulja. Grubo platno. Dob? Možda 25 godina. Nije živio puno duže.Tako je izgledao omiški gusar. Gusar oko kojeg bi se mogla zavrtjeti lijepa turistička priča. Svi smo nešto čuli. U drevnom Omišu živjeli su gusari. I to je to. Kraj. Uz Cetinu, na obali, novinar Večernjeg lista Srđan Hebar sjedi s Petrom Buljevićem koji ima omišku kulturu i povijest u malom prstu. Pokušava portretirati gusara i napisati priču. Ovdje, baš tu gdje mi sad sjedimo i pijemo kavu, gusari su – radili. Nisu se oni smatrali gusarima. Bila je to tada legalna ekonomija! Tko nije plaćao putarinu, odnosno prolaz morem, kao mi danas autocestu, oni bi ga napali. Ili danas, ako ne platiš parking u Omišu – odmah dobiješ kaznu. Tko je plaćao? – Dubrovčani su plaćali. Njih nisu napadali. Splićani su im, recimo, palili brodove jer su ih napadali. U Omišu su tada na vlasti bili knezovi Kačići.. Gusari su u to doba kada su na Jadranu gradovi, uz Omiš, bili još Split, Trogir, Zadar, Dubrovnik, Kotor i slavna Venecija, s drugih brodova uzimali zlato, vino, ulje, začine, vunu, šećer...
 

Podstransko ljeto 2017 - Program

Vrata u kulturni život Podstrane i ovoga su ljeta širom otvorena svim posjetiteljima. Pozivamo Vas da uđete i prepustite se čarima podstranskih pozornica. Očekuju Vas bogata scenska, glazbena, zabavna i sportska događanja te pučke fešte i kulinarski susreti, koje su za Vas organizirali Vaši podstranski domaći i njihovi gosti. Dobrodošli na Podstransko ljeto 2017.! Program događanja je u nastavku..
 
Hrvatska je najljepša i najdostupnija plaža Europe! Život svim nama "rođenima na plaži" mogao bi biti lijep. Posla imate koliko hoćete jer nas ima samo 0,8 % od ukupnog broja potencijalnih gostiju (toliko nas ima u odnosu na ukupan broj stanovnika EU). Gosti, potrošači sami dolaze, a na nama je samo da se prilagodimo potražnji, da budemo fini, uljudni, da sve bude ugodno čisto, lijepo. E ali.. Zašto bi bilo jednostavno kada može komplicirano? Turizam će u Hrvatskoj i dalje rasti, posao će cvasti a tko će od toga imati koristi, to je drugo pitanje. To je zapravo pravo pitanje. Pomalo svima postaje jasno da ovakav model razvoja turizma koji se provodi zadnjih dvadeset godina ne doprinosi osnovnom cilju – demografskoj stabilnosti. Zašto je to važno? Bez demografske stabilnosti društveni standard i politička, socijalna stabilnost nisu mogući. Ako se sve veće obaveze (čitaj: porezi!) "natovaruju“ na sve manji broj stanovnika, u jednom trenutku "puca kičma“ održivosti. Već sada zdravstveni sustav je "iščašeni disk", a kolapsom mirovinskog doći će do velikog urušavanja standarda građana. Radno aktivno i produktivno stanovništvo iseljava, a ono je nositelj održivosti razvoja. Turizam na "naj plaži Europe“ mora se razvijati prije svega u smjeru omogućavanja egzistencije mladim obiteljima. Više nije strateško pitanje koliko ćemo ostvariti noćenja i financijskog prometa ukupno već je pravo pitanje kako taj rast prometa utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva i na egzistenciju mladih obitelji. Razvoj industrije turizma koja koristi sezonske radnike i koja će domaće radnike nastojati zamijeniti nekim stranima (ako ih nađu) koji neće stalno živjeti u Hrvatskoj već samo sezonski migrirati, nije niti malo doprinio poboljšanju demografskih trendova u našoj zemlji. Navedeni podaci to jasno potvrđuju. Vrijeme je za promjenu modela razvoja. U prvom planu poticaja svih razina treba biti obiteljsko mikropoduzetništvo u turizmu i pratećim djelatnostima. Na "svojoj plaži“ bismo konačno mogli moći lijepo živjeti od svog rada. Takav pristup nije ništa novo. Sa sličnim su se problemom susrele i zemlje alpskog područja ali i mnoge druge zemlje na jugu i istoku Europe imaju slične probleme. Razlika je u tome da nitko od njih ne živi na najljepšoj, najdostupnijoj plaži Europe. Zato se moraju truditi desetljećima da preokrenu negativne u pozitivne trendove i to sa puno znanja , upornosti, kompetencija čak i u visoko razvijenim zemljama. U našem slučaju u pitanje dolazi egzistencija cijele zemlje, cijele nacije. Vremena za "promjenu kursa“ ima sve manje, ali ona posljednja vrijednost koja nam ostaje i koju moramo očuvati kao zalog budućnosti pa i po cijenu skromnog življenja, to je naša zemlja, naša najljepša, najdostupnija plaža Europe...., piše Nedo Pinezić na portalu HRTurizam.hr.
 
Ide nam dobro ali.. Ovako neobično pitanje u godini kada bilježimo pojačan interes sa gotovi svih ključnih tržišta, čini se suvišnim. Zaista hrvatskom turizmu pušu povoljni vjetrovi “u krmu”,pa se, i zbog tog razloga, sve vrti oko turizma, turizmom se svi žele baviti, turizam “spašava hrvatsku ekonomiju”. Brojke su iz godine u godinu bolje u svakom pogledu i privlače nove i nove investicije, uglavnom u smještajne kapacitete. Ipak, staro iskustvo kaže “kada ti ide jako dobro, moraš raditi još više”, odnosno “dobra žetva” nije razlog za “zapuštanje zemlje”. Na žalost intenzitet investicija u građevine ne prati u jednakoj mjeri i ulaganje u ljude. Ljudi su trošak. Nužno zlo. Što zbog jedne od najvećih stopa doprinosa na plaću u Europskoj uniji, što zbog pohlepe vlasnika turističkih kompanija, turistički i ugostiteljski radnici u Hrvatskoj imaju prosječno najniže plaće. Onda kada rade, a rade sve manje. Zastupljenost sezonskih radnih mjesta u velikim kampovima i hotelskim kompanijama kroz dvadeset godina višestruko je uvećana. Rad na neodređeno privilegija je tek rukovodećih kadrova, svi ostali bi trebali sa prosječnom sezonskom zaradom od 16 – 20.000 kn živjeti 12 mjeseci. To bi značilo da, u najboljem slučaju, sezonski radnici u turizmu mjesečno raspolažu sa 1.600,00 kn. Da je ovaj iznos i dvostruko veći , još uvijek bi bio daleko ispod hrvatskog prosjeka koji se kreće oko 5.400,00 kn. Plaće u uslužnim djelatnostima, u koje spada i turizam, niže su od prosječnih za više od trećine. Sve navedeno dovoljno je motivirajuće da stručni i sposobni turistički i ugostiteljski radnici svoju egzistenciju potraže izvan granica RH, u zemljama gdje su ova zanimanja deficitarna ali i cijenjena. Turistička industrija traži hitno donošenje mjera za “uvoz” radne snage. Pitanje je da li bi i te mjere pomogle. Naime sadašnje plaće i uvjeti rada u Hrvatskoj malo kome su atraktivniji od uvjeta u zemljama u koje i sami hrvatski građani odlaze “trbuhom za kruhom”. Kada se uspoređuje neto i bruto plaća, prema nekim informacijama, bugarski i rumunjski radnici, na primjer, zaposleni u talijanskim tvrtkama koje obavljaju usluge u Hrvatskoj, ostvaruju bolje plaće kao talijanski zaposlenici nego što bi imali plaću kao hrvatski zaposlenici..., piše Nedo Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma pri HGK, u izvrsnom komentaru naše turističke stvarnosti objavljenom na portalu HRturizam.hr
 

HGSS: Dear tourists, Welcome to Croatia! (2)

Hrvatska gorska služba spašavanja uputila je na društvenim mrežama upozorenje inozemnim turistima koji planiraju ljetovati na hrvatskoj obali.
 
Ministarstvo turizma objavilo je rezultate programa dodjele bespovratnih potpora u 2017. godini pod nazivom 'Konkurentnost turističkog gospodarstva' putem kojega će sa ukupno 24 milijuna i 896 tisuća kuna sufinancirati 606 projekata usmjerenih na podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva na području svih županija Republike Hrvatske. Sredstva su namijenjena povećanju kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, razvoju novih proizvoda u destinaciji, održivom razvoju, internacionalizaciji poslovanja, korištenju novih tehnologija i sl. Korisnici sredstava su subjekti malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge), obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja pružaju ugostiteljske i/ili turističke usluge te fizičke osobe - privatni iznajmljivači. - Želimo ojačati ponudu, ostvariti ravnomjerniji turistički razvoj naše zemlje te doprinijeti produljenju turističke sezone - istaknuo je ministar Gari Cappelli..