Poštanska marka u čast sv.Jeronimu

Hrvatska pošta pustila je u optjecaj novu prigodnu poštansku marku "1600. obljetnica smrti svetog Jeronima", prevoditelja Biblije, dalmatinskog zaštitnika i crkvenog naučitelja, što je najviši mogući status u Katoličkoj Crkvi. Bez njegova prijevoda Biblije na latinski, koji je Sveto pismo učinio široko dostupnim, teško bi bilo zamisliti povijest europske kulture i civilizacije. Kao jedan od najobrazovanijih i najslavnijih ljudi svoga vremena bio je prkosne naravi i nemirna života. Pripisuje mu se glasovita rečenica: "Parce mihi, Domine, quia dalmata sum" ("Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac"). Još za života postao je mit i legenda.
Motiv prikazan na poštanskoj marki je sveti Jeronim sa slike autora Jacopa Tintoretta iz 16. stoljeća, koja se nalazi na oltarnoj pali u župnoj crkvi svetog Marka Evanđelista u Korčuli. Autorica marke je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba, a autor fotografije Goran Tomljenović. Nominalna vrijednost marke je 10 kuna, naklada marke 100.000 primjeraka, a otisnuta je u arku od 12 maraka, piše Slobodna Dalmacija.
 

Oteta ljepota: Kate Mijić ima novi ljubić

Splićanka Kate Mijić (alias Kate Mitchell) ima osobito mjesto u kontekstu hrvatske popularne i trivijalne književnosti. Riječ je o autorici koju zbog začudne produktivnosti i čitateljske recepcije drže svojevrsnim kulturološkim fenomenom našeg (književnog) vremena pa je nazivaju i kraljicom hrvatskih ljubića, neokrunjenom kraljicom ljubavnih romana te ženom koja ljudima želi dati nadu, piše Ivan Bošković u svom eseju o popularnoj spliskoj spisateljici romana jednostavne fabule, predvidljivih zapleta.. i raspleta.  Sudeći po njenoj obilnoj produkciji nije vijest da je samohrana majka i popularna konobarica iz splitskog "Žbirca" objavila novi naslov, novi roman, "Oteta ljepota" izdavača Dušević & Kršovnik, priču na 239 strana o nadi, borbi i vjeri da čuda zaista postoje..
Veronika Akrap, mlada, prekrasna slikarica iz vrlo siromašne obitelji, koja je cijeli život provela u siromaštvu, uz oca alkoholičara i majku koja mu se nikad nije znala, a ni imala snage suprostaviti, u borbi za egzistenciji odluči prodati i svoje slike..  a onda upoznaje visokog, tamnog, naočitog i vrlo tajnovita neznanca, mladića Mladena Babića. Ljubav se osjeća na svakoj stranici od njihovog prvog susreta, no Mladen vješto skriva privatni život i ne spominje svoju - zaručnicu... Tko će ostati povrijeđen? Koje će se tajne još razotkriti? Ima li ljubav veze s fizičkom ljepotom ili je to nešto dublje?
 

Kino Bačvice otvara se za posjetitelje

Kino Bačvice na sreću svih onih koji vole filmove otvara svoja vrata 28. svibnja. Ove godine sezona ne počinje s Festivalom mediteranskog filma Split. Projekcije filmova idu tri puta tjedno, kino otvara pobjednik Berlin Film Festivala, izraelski film “Sinonimi”. Nakon njega čekaju vas napeti triler “Nevidljivi čovjek” te novi film Fatiha Akina “Zlatna rukavica”. Maksimalni kapacitet kina biti će ograničen u skladu s preprukama HZJZ, a prodaja ulaznica omogućena je i online putem za svaku projekciju.
 

Ljepota svečanih gornjopoljičkih nošnji

Poljičani iz Vele Njive i udruga Val kulture pokušavaju u ovom nevremenu, kada često zaboravimo tko smo, što smo i odakle potječemo, oživjeti duh vremena drevnih Poljica. Najnovija akcija u tom smjeru projekt je fotografiranja pomalo zaboravljenih poljičkih radnji sa starinskim artefaktima i Poljičanki i Poljičana u živopisnim svečanim gornjopoljičkim nošnjama.
– Projekt je zapravo nastojanje udruge Val Kulture da se sačuva od zaborava način života u Gornjim Poljicima i navodno smo prvi koji su radili nešto ovakvo na tom području pa se iskreno nadam kako će se u bud9uće probuditi veći interes za očuvanje bogate Poljičke tradicije. U planu nam je također raditi i izložbu na ovu temu a nastojimo i pokrenuti inicijativu za otvaranje muzeja na području Gornjih Poljica koji bi itekako bio zanimljiv – rekao je predsjednik udruge Val Kulture Ivor Zidarić.
Za ostvarenje i realizaciju ovog projekta najzaslužnije su dvije sestre koje potječu iz Vele Njive (Srijane), Ivona i Karla Pavić. One su za ovu prigodu odjenule gornjopoljičke ženske nošnje te prikazale kako se nekada odijevala "jenga" te nosila voda u vučji i još niz drugih radnji. Spomenimo i vještog fotografa Tina Goleša uz modele zaslužnog za ove lijepe fotografije.
– Bila nam je prava čast i ponos što smo upravo mi mogle odijenuti ove tradicionalne nošnje i tako prezentirati kraj iz kojeg dolazimo – kazale su mlade Poljičanke iz Vele Njive. Njima se pridružio i Goran Mikas, dugoračanima dobro poznati glazbenik na tradicijskim glazbalima i promotor Poljičke historiografije, također iz Vele Njive, koji je odjenuo mušku svečanu svatovsku nošnju, a koji s bendom Plet uskoro priprema i prvi nosač zvuka s gornjopoljičkim tradicijskim napjevima...
 

Otkazano Dugoratsko ljeto 2020.

Zbog svima bolne i dobro poznate situacije s pandemijom korona virusa Covid-19 u Hrvatskoj i svijetu koja je rezultirala "zaključavanjem" našeg dosadašnjeg načina života, brojne osobe ostavila i bez redovnih primanja usljed donesenih strogih protumjera, te uz državni poharala i proračune jedinica lokalne samouprave, otkazuje se i Dugoratsko ljeto 2020.
Ove se godine tako zbog trenutne situacije neće održati ni naša tradicionalna ljetna kulturna manifestacija "Dugoratsko ljeto", koja je ove godine trebala doživjeti svoje skoro pa jubilarno 19. izdanje. Natječaj za organizaciju Dugoratskog kulturnog ljeta neće se raspisivati, saznajemo od načelnika Općine, a organizatorima manifestacija koje su se pripremale, dugoratskim, jeseničkim i dućkim udrugama poručuje se da otkažu sve dogovore oko manifestacija vezanih za ovogodišnje Dugoratsko kulturno ljeto.
Hoće li se netko o svom trošku domisliti oko "alternativnog dugoratskog ljeta" i ponuditi mještanim i njihovim gostima (ne bojte se, doći će barem neki naši stalni gosti ako granice budu otvorene) kulturne događaje u skladu s ovom nevremenom, vrijeme će pokazati...  

Samo da Stožer ne otkaže i ovo dugo, toplo ljeto koje nam sigurno dolazi i odmah ne propiše strogu hladnu jesen bez faćkanja i ikakvog fizičkog i socijalnog kontakta..
 

Otkazan i Thrill Blues Festival

Ništa i od bluesa pokraj Cetine. Otkazan je i Thrill Blues Festival. Svi zaljubljenici u ovu vrstu glazbe na slušanje blues nota morat će se strpiti do ljeta 2021. U Trilju su organizatori nevoljko odlučili kako će zbog pandemije koronavirusa ovogodišnje izdanje renomiranog glazbenog festivala biti odgođeno, čitaj otkazano. - Najveći problem je što su izvođači uglavnom iz stranih zemalja, a nismo sigurni kako će se odvijati situacija sa pandemijom koronavirusa - rekao je novinarima Ivan Šipić, gradonačelnik Trilja.
Prirodne ljepote, renomirana domaća i glazbena imena te odlična organizacija bile su ključne poveznice da grad Trilj postane novi sinonim za blues u ovom dijelu Europe. 50-ak kilometara uzvodno od delte Cetine i klapske, gitarističke i avanturističke metropole Omiša, blues se zahvaljujući Borisu Hrepiću Hrepi u Trilju sasvim dobro primio i udomaćio. Samo da tako, nakon ove male pauze, i ostane.
 

Ultra 2020 je otkazana

Otkazano Dugoratsko ljeto. Otkazana Ultra. Festival klapa se još ne da. Lošim vijestima kao da nema kraja.. Danas su organizatori objavili da se Ultra festival odgađa, odnosno prebacuje dogodine, od 9. do 11. srpnja 2021. na stadionu Park Mladeži u Splitu, zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19. Kupljene ulaznice za ovogodišnje izdanje Ultre vrijedit će za ULTRA Europe 2021. ili ULTRA Europe 2022., ovisno o izboru, a kao dodatnu ispriku organizatori će nadodati 20€ na festivalske narukvice za odabrano izdanje. Navedeni iznos će se moći iskoristiti za hranu, piće ili kupnju u službenoj ULTRA trgovini. Ulaznice će se moći i prepustiti nekom drugom - navode u direkciji Ultre. Naravno, moguć je i povrat novca. Više informacija o tome nositeljima ulaznica stići će putem emaila.
 

Program 54. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2020

FDK Omiš na sjednici Festivalskog vijeća održanoj 19. svibnja 2020., donio je odluku da unatoč mjerama ograničenja i organizacijskim poteškoćama uvjetovanih virusom Covid-19, održi dio programa 54. FDK Omiš 2020. i to prema sljedećem rasporedu u nastavku članka.
Iz ovogodišnjeg je programa u dogovoru s maestrom Rajmirom Kraljevićem izostavljena Autorska večer, te će se ona održati sljedeće godine kada nas očekuje jubilarni 55. omiški Festival. Također, izostavljena je Večer klapa debitanata, ali će najbolja klapa debitant imati priliku nastupa u Omišu ukoliko stručni sud donese takvu odluku temeljenu na kvaliteti dostavljenog zvučnog zapisa. Premijerno održavanje nove natjecateljske večeri, Večeri dječjih klapa također je odgođeno za iduću godinu jer dječje klape u proteklom razdoblju nisu imale mogućnosti pripremati se za natjecanje. Festivalsko vijeće odlučilo je da se ove godine neće održavati tri izborne večeri u kategorijama ženskih i muških klapa. Koje će klape izboriti izravno mjesto u Završnim večerima donijeti će stručni sud na temelju audio i video zapisa klapa dostavljenih na adresu Festivala prema preciznim kriterijima i vremenskom roku. O svim detaljima klape će biti pravovremeno obaviještene. HRT je zaintersirana za izravan prijenos završnih večeri, kao i prethodnih godina.
(Skrećeni) program 54. Festival dalmatinskih klapa Omiš 2020. donosimo u nastavku članka...
 

Mural Vedranu Andri Rakuljiću na Krilu

Uz bakljadu je u nedjelju na Krilu upriličeno svečano otvaranje murala u čast hrvatskim braniteljima. Naslikan je vukovarski Vodotoranj, natpis 'Vukovar', Hajdukov grb i lik Vedrana Andre Rakuljića, mještanina koji je kao hrvatski branitelj poginuo 17. travnja 1993. na dubrovačkom bojištu. Mladi mještani Krila pokrenuli su cijeli projekt te su radom i vlastitim sredstvima ostvarili dugogodišnju želju da se svome sumještaninu napravi vječna posveta. Crteži su djelo Klare Ivanišević, a u realizaciji joj je pomoglo nekoliko sumještana. Otisnuti su i stihovi: 'Ima jedan brod svima nama rod, koji nikud ne putuje, ima jedan brod i u njemu rod, što zauvijek tu ostaje'...
 

10. Porin u vitrinama Omiškog festivala

Festival dalmatinskih klapa Omiš teško da je mogao podariti ljepši poklon svome Gradu u povodu današnjeg blagdana sv. Ivana Nepomuka njegovog zaštitnika, od sinoć osvojenog Porina u kategoriji najboljeg albuma klapske glazbe. Jubilarna je to 10. diskografska nagrada u vitrinama omiškog festivala s čime se malo koji hrvatski glazbeni Festival može podičiti. Ona je dokaz kontinuiranog i predanog rada omiške kulturne i glazbene institucije koja potiče umjetnike u stvaranju novih skladbi na elementima tradicije još od drugog Festivala daleke 1968. godine. Iz te glazbene produkcije proizišlo je više od 700 skladbi koje danas trajno pripadaju Hrvatskoj kulturno baštini, a neke se od njih ubrajaju u samu antologiju hrvatske glazbene kulture. Na tom uspjehu treba zahvaliti velikom broju talentiranih glazbenika, tekstopisaca i klapskih izvođača koji su kroz godine vjernosti i ljubavi prema klapskoj pjesmi i omiškom Festivalu gradili to glazbeno blago. Bez njih bi ovakav uspjeh bio nemoguć. Na osvojenom 10. Porinu direkcija Festivala zahvaljuje se i čestita svim autorima i klapama koje su sudjelovale u stvaranju albuma. Njihova imena i nazivi skladbi na nagrađenom albumu su...