Čizmićeva klapa

Pivaju mašklini, ka i ljudi
o trudu i žuljima
kori kruva
i bevandi od kvasine.
Ćuti se znoj
čuje beštimja
i molitva
za oprost
i lagnji život.
 

Izložba postaja križnog puta Antee Biskupović

U dugoratskoj galeriji "KRUG" u Domu kulture (zgrada stare općine, Poljička cesta 52) u srijedu, 17.4.2019.je otvorena samostalna izložba mlade omiške kiparice Antee Biskupović naziva "Križni put".
Kiparica zainteresiranoj javnosti predstavlja svoje viđenje postaja Križnog puta u formi plitkog reljefa i tehnici patinirane terracote. O izloženim radovima govorio je prof. Zdravko Cota, a izložba će se moći razgledati do utorka, 23.04.
 

Lion Zion Vedran!

"I am on the Omiš rock and then I check a stock. I have to run like a fugitive to save the life I live...".
U prostorima Narodne knjižnice Omiš u utorak, 23. 4. 2019. s početkom u 19 sati održati će se predstavljanje treće knjige putopisa Vedrana Bađuna "ZION". Predstavljanje se održava povodom Noći knjige 2019. u kojoj će se promovirati još jedna u nizu knjiga biblioteke Narodne knjižnice Omiš "Kuća sretnog čovjeka". Ovaj put riječ je o trećem putopisu omiškog pustolova Vedrana Bađuna. Vidimo se!
 

Zoran Predin: Glavom kroz zid

Zabilježite srijedu, 24.4.2019. u svoje kalendare. Vidimo se navečer na Priku, na još jednoj ljepoj večeri u organizaciji agilnog Centra za kulturu Omiš, na promociji knjige i kantautorskom koncertu Zorana Predina.

Nepopravljivi romantik, vječni šaljivdžija, neizliječeni nostalgičar, oštar kritičar, neostvareni košarkaš – sve je to i mnogo više jedan od najvažnijih kantautora, pjesnika i pjevača s ovih prostora Zoran Predin. U svojoj drugoj proznoj knjizi "Glavom kroz zid" Predin se u tridesetak proznih minijatura suvereno kreće od tmurne političke sadašnjosti do buntovnih mladenačkih dana, od intimnih obiteljskih zgoda do žestoke kritike nacionalizma. Svejedno prepričava li stare zgode iz karijere "Lačnog Franza" kada je bio pod sumnjom da podriva sistem i kada je brisao pljuvačku o crvenu zvijezdu ili kada opisuje strah od zubara, u baš svakoj životnoj situaciji on bira teži put, bez zadrške se svrstava na stranu slabih i uvijek pliva protiv struje, ne da bi bio drugačiji, već da bi ostao čovjekom...
 

Soparnik kao Poljički brend

Da nije guzi... pardon, guloznih, goluznih ili bonkulovića ako vam je tako draže, za Poljica mnogi nikada ne bi čuli. Ni višnja maraska, ni duvan, ni trišnja tugarka, ni podstranjska salata, ni kostanjski plavac, ni dubrovski sir (da ne nabrajamo dalje) kojima su se nekada Poljica dičila, nisu proslavili nekoć slavnu knežiju kao što je to uradio poljički soparnik, zeljanik ili uljenak, kako vam drago.
Nije, naravno, dobro za Poljica i Poljičane što je pored svega blaga soparnik (p)ostao jedini istinski poljički brend, ali ova nekoć sirotinjska jizbina ponajmanje je zato kriva. Pa ipak, soparnik je delicija još uvijek mnogima nedostupna ne samo zbog cijene od 250 do 300 kuna nego i zbog veće potražnje od ponude te sve oskudnijih izvora autohtonih sastojaka, u prvome redu blitve.
Slobodna Dalmacija u petak je na svojim stranica donijela priču iz Poljica u kojoj samo gospođa Ivanka Radmilo iz Gata zaprimi ponekad i do 200 narudžbi dnevno za pripravu soparnika kojima, kako kaže, ni izbliza ne može udovoljiti – pa nije teško izračunati da bi samo njoj bile potrebne tone blitve, luka i brašna mjesečno, hektolitri maslinova ulja i na stotine kubika drva te ono najvažnije – više pari ruku mladih stopanjica.
Pa kad je već tako, a jest, zašto se i drugi u Poljicima ozbiljnije ne prihvate ovoga posla koji nipošto nije gladak (a koja to poštena rađa je?!), ali bi financijski mogao biti sladak. I to nipošto ne pukim 'štancanjem' soparnika od namirnica nepoljičkog porijekla nego upravo domaćim, autohtonim, i što je najvažnije – u skladu sa zaštićenom recepturom. A oni koji uz to imaju i odgovarajuće stambene uvjete mogli bi otvoriti 'kuće soparnika' gdje bi gosti, domaći i strani, mogli i bez najave doći i u svako doba konzumirati soparnik i druge poljičke delicije te svjedočiti avanturi njegova pripravljanja uživo.
U Savezu za Poljica smo uvjereni da takve sadržaje ne bi mimomišao nijedan ozbiljan turistički itinerer i to bi bio začetak onog turizma kakav je Poljicima nasušno potreban.
 

Poetska večer u Narodnoj knjižnici u Dugom Ratu

U Narodnoj knjižnici u Dugom Ratu u četvrtak, 2.5. od 19 sati uz lijepe stihove i zvuk gitare podružiti ćemo se s dva pjesnika iz splitskog poetskog kruga, Ivicom Sorićem i Sinišom Kekezom.
Kako predstaviti Surija i Sinu dugoratskom čitateljstvu (i potencijalnoj publici)?

Ivica Sorić Suri iz Tugara već je kultni Poljički pjesnik. U službeno radno vrijeme predavač je fizike na splitskom FESB-u. Zaljubljenik je u prirodu, dugogodišnji planinar, vodič po Mosoru, instruktor i predavač, u preostalo vrijeme poeta, amaterski glumac,.. koji se s svojim pjesmama tiho ušetao i u školske čitanke. Dosad je objavio tri zbirke poezije, izvrsno ilustrirane radovima Dalibora Popovića, Darinke Giljanović i Andree Musa, legendarne i teško dobavljive "Žuti kompresor" (1990.) i "Vidi točku šest" (1997.) koje imaju visoko mjesto među hrvatskom poetskom publikom, te "Bijeli medvjedi i narančaste elipse" (2018). Nove pjesme i nova zbirka s nestrpljenjem se očekuju. Još u ovom desetljeću ako bude sreće. Ali nije priša. I stare uspješnice i najnovije hitove s pjesničkih "top lista" čuti ćemo odmah nakon prvomajske proslave u prostorima dugoratske knjižnice, u interpretaciji neke prelijepe umjetnice snenog glasa ili vjerojatnije, hrapavim glasom samih autora.

Siniša Kekez splitski je novinar i pjesnik koji će se predstaviti dugoraćanima stihovima pjesama "Splita mi je puna kita", "Pjesma Ivici Oliću", "Zašto si mi pokazala svoj žuti auto", "Moja žena zna s novcem", "Opet slušam Mišu..", i još nizom uspješnica iz svoje prve zbirke  poezije "Splita mi je puna kita" (2016). Poezija je to koja se ne libi iskrenosti i humora. Kritična je i oštra, ne bježi od (sumorne) svakodnevice, preispitivanja i samoispitivanja, no prepuna je ljubavi i humora te obračuna sa stereotipima opjevanog nam Splita i Dalmacije.
Sinišine pjesme iako još nisu osvanule u hrvatskim kurikulumima, našle su lako svoj put do srca brojnih štovatelja poezije i lijepe riječi. Tko zna, jer krhko je znanje, možda Bađun i Toza "srepaju" neke Sinine stihove o životu u Splitu i Dalmaciji, tom cvitu Mediterana, u neki novi opaki rap hit i naprave i bjelosvjetsku glazbenu karijeru?
Siniša Kekez rođen je 1966. u Splitu. Radio je kao nastavnik, lektor, knjižar, novinar, redaktor, urednik, kolumnist. Trenutno radi kao novinar u redakciji kulture u Slobodnoj Dalmaciji. Pjesme je objavljivao u zbornicima splitskog Rječilišta, u časopisima "The Split Mind", "Poezija", "Tema", "Mogućnosti", u Slobodnoj Dalmaciji, te na web stranicama Zagrebačke slavističke škole, "Ulaznica" i "Kritična masa", kao i na Trećem programu Hrvatskog radija.

Eto, svitu, nakon prvomajskog uranka vidimo se dan poslije i na Poetskoj večeri s Surijem i Sinom u Narodnoj knjižnici u Dugom Ratu.
 
Općina Dugi Rat objavila je javni poziv za podnošenje prijava za organizaciju 18. izdanja naše tradicionalne ljetne manifestacije DUGORATSKO LJETO 2019. Detalje poziva/natječaja potražite ovdje. Prijave po ovom pozivu sadržavaju ponude za organizaciju programa "Dugoratskog ljeta" u sklopu tradicionalnih priredbi ili kao ponude za pojedinačna događanja. Tradicionalne priredbe za koje treba dostaviti ponudu u cjelovitom programu, djelomičnom programu ili u ponudi za organizaciju pojedinačne priredbe su: "15. Festival poljičkog soparnika",  (vrijeme održavanja 27. srpnja, subota), Dan pobjede i domovinske zahvalnosti (04. kolovoza, nedjelja) i Dječji festival "Glas Poljica" (23. kolovoza, petak). Podnositelji svoje programe dostavljaju zaključno sa danom 30. travnja 2019. putem pošte na adresu: Općina Dugi Rat, Općinski načelnik, 21315 Dugi Rat, Poljička cesta 133 ili neposredno na protokol Općine Dugi Rat.
 

Jurjevo i Oda proljeću.. u isti dan. Kako to?

"Poljičani poštovani, od svi sela odabrani, na dobro vam Jurjev danak, Jurjev danak vaš sastanak..." A spomenuti sastanak se, svima je to odavno poznato, događa prve nedjelje po Jurjevu, 23. travnja na brdu Gradac i nazoče mu tisuće Poljičana i poljičkih prijatelja kako bi proslavili blagdan nebeskog zaštitnika Poljica.
Slučajno ili ne, ali baš istoga dana omiško planinarsko društvo "Imber" poziva ljubitelje planina na istoimeni vrh omiške Dinare u poljičkom susjedstvu na, citiramo, "Odu proljeću na Omiškoj Dinari u čast Dana planete Zemlja i pozdrav proljeću pod pokroviteljstvom Grada Omiša i Turističke zajednice grada Omiša, u nedjelju, 28. travnja 2019." I tako, eto, 28. godinu zaredom.
I dok Poljičani svoj najveći godišnji jubilej organiziraju o vlastitome trošku tek uz duhovno pokroviteljstvo Crkve tj. Poljičkog dekanata, "Oda proljeću“ uživa pokroviteljstvo i Grada Omiša i TZ Grada Omiša.
 

Poetski hommage 'državnim lopovima'

Političare na vlasti nazivala je "državnim lopovima", njihove birače "hordama ratnika uličnih, skup trutova lijenih", a ni o veleposlanicima nije imala bolje mišljenje: "Bili su lupeži i tati. A sad su časni diplomati"...
Tako je govorila Vesna Parun, jedna od najvećih hrvatskih pjesnikinja.  Objavila je više od šezdeset knjiga proze i poezije, a jedna od njenih posljednjih je knjiga angažiranih pjesama pod naslovom "Taj divni, divlji kapitalizam" iz 2012. u kojoj izruguje niz hrvatskih političih imena i pojava.
Vječni stihovi, rekli bi smo, pogotovo u ova "dupla" predizborna vremena..
 

Antein Via crucis

U krhkom tijelu mlađe omiške kiparice Antee Biskupović, sazdano je toliko stvaralačke energije na kojoj bi joj pozavidjele i mnoge muške kolege. Dinamiku njezinih radova i izložbi teško je i pratiti. U kratkom vremenu, počevod kolovoza 2018. godine, kada se predstavila omiškoj publici izložbom "Proces" (slika monokromnih aktova i apstraktnih skulptura u tehnici terracote), zatim iste godine, u listopadu na Kiparskoj koloniji u Mimicama, radeći kamenu apstraktnu formu, zahtjevnu zbog zadanih rokova, gdje je u kamenoj prašini (uporabom brusilica) izgledala poput simpatičnog malog duha Kaspera, pored robusnih Jakšića, M. Turića, I. Pavića i J. Čizmića...  Taj niz nastavlja se i ovom izložbom u Velikom tjednu, pred najveći kršćanski blagdan Uskrs u dugoratskoj Galeriji Krug, na kojoj se autorica predstavlja temom Križni put, izazovom mnogim umjetnicima tijekom povijesti..