Klape su jedina domaća protuteža galopirajućem turbo-folku

klape u Omišuklapa"U novije doba često svjedočimo napisima o problemu estradizacije klapa i klapske glazbe, gotovo redovito sa sličnim sublimatima i refleksijama na postojeće stanje...", piše naš Omišanin Jure Šaban - Stanić, na najpopularnijoj klapskoj internet stranici - portalu "Na klapski način" - www.naklapskinacin.com. "Uglavnom se", piše dalje Jure, "uz rijetke iznimke, radi o kratkim i nepotpunim pregledima motiviranima senzacijom klapa na velikim pozornicama. Pogrešno se zaključuje da je problem osvanuća klapa na stadionima i u arenama problem suvremenog doba. Otrgnuće klape od dalmatinskih urbanih, mediteransko–dinarskih eksterijera i interijera, (kalete i konobe), počelo je šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada klape koncertno izlaze pred mikrofone i pretpostavljenu publiku te kreću u pohod na nagrade i javna priznanja. Tada je postojala (i nastavila se) latentna opasnost da se klapa kao folklorni fenomen istopi pod toplinom festivalskih reflektora. Smatram da od tada traju tri procesa… "

JURE ŠABAN - STANIĆ

Klape su jedina domaća protuteža galopirajućem turbo-folku

Piše: Jure Šaban Stanić / Na klapski način
Izvor: Portal "Na klapski način" / naklapskinacin.com


Otrgnuće klape od dalmatinskih urbanih, mediteransko–dinarskih eksterijera i interijera, (kalete i konobe), počelo je šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada klape koncertno izlaze pred mikrofone i pretpostavljenu publiku te kreću u pohod na nagrade i javna priznanja.

klapa Maslina

Tada je postojala (i nastavila se) latentna opasnost da se klapa kao folklorni fenomen istopi pod toplinom festivalskih reflektora.

Smatram da od tada traju tri procesa:


1. Usavršavanje tehnike pjevanja zbog uvelike usložnjenih zadataka:

* sve je veći broj klapa u konkurenciji

* traži se sjajno vokalno suzvučje i podilazi se željama medija i tržišta.


2. Proces otuđenja klapa od izvornih glazbenih mikroregija

* razaranje socijalne strukture klape kao skupine prijatelja;prestanak postojanja klapa kao nositelja vokalnih folklornih sadržaja svoga kraja.

Kao rezultat spomenutih, događa se treći proces:


3. Uniformiranje klapskoga zvuka

*  Uniformiranje klapskoga zvuka i oblikovanje izričaja prema suvremenim popularnim predlošcima bez osobitog identiteta.


To traje više od četrdeset godina i današnje stanje nije problem, već rezultat povijesnih zbivanja i dinamike promjena. Danas je to stanje pod lupom medija i brži je protok informacija pa se čini da je problem eskalirao.

jure šaban stanićIpak, svaki put á priori ustajati protiv izbora građe za obradu s domaće i strane estrade značilo bi zanemariti put razvoja i transformacije kojim su klape do danas prošle.

Ne mislim da je ovo danas zagušilo neku dobru i plemenitu invenciju „trećega puta“, naprotiv, ovo što se događa jest taj „treći put“ o kojem nema općenita suglasja.

Naime, klape i voditelji okrenuti su radu i usavršavanju unutar skupine pa uglavnom nemaju potrebu slijediti zahtjeve etnomuzikoloških postavki i tradicijskih pravila - „kako bi to trebalo biti“.


Klape postaju amalgamsko korno tijelo ugođeno za izvođenje raznih vokalnih oblika, od vrlo razvijenih obrada s estrade do prepariranih minijatura zborske glazbe različitih povijesnih razdoblja


Puno toga danas, a i uvijek je bilo, ovisi o sposobnostima voditelja. Gore navedeni repertoar klape izvode upravo onoliko ukusno i stilski uvjerljivo koliko je dobra osovina: kvaliteta pjevača i kvaliteta voditelja.

Ne mislim izgovoriti nikakvu mudrost, ali mi se korisnim danas čini termin „klapska glazba“, kao identifikacija ukupnosti svega onoga što klape danas izvode.

Teško ćemo ikad skupinu od 5 do 10 ljudi s neparnim prvim glasom krstiti drukčije nego „klapom“, no divergencije u repertoaru sve su veće, zidovi tradicijske pjesme utemeljene na mediteranskoj melodici očito su postali tijesni.

Mirne duše mogu reći da klape danas izvode „klapsku glazbu“, dakle programe različito uspješno ugođene za izvođenje u okvirima klape. Izvanjsku socio-glazbenu fenomenologiju valja ostaviti za neku drugu raspravu.

Naglašavam da današnji „iskorak klape u masovnost, na način da se baština pretvara u banalnost i menadžersku zaradu“ uglavnom nije točno. Baština i njezina uloga očito se transformiraju, glazba je u stalnoj dinamici, ali ne u smjeru banaliziranja.

Menadžeri zarađuju na atraktivnome glazbenome proizvodu hrvatske poslijeglazbene scene iznuđenom zahtjevima publike i tržišta. Bitna naznaka: dobro zarađuju klape, a pojedinci od pjesme i žive! Zašto bi to bio problem?

klapeS luka na povijesnom obzoru, od konobe preko scene do žiro-računa, ne mora nužno biti odapeta smrtna strijela u srce klapske istine i povijesnosti. Baština će živjeti, siguran sam.

Ne govorim romantičarski, nije to borba s vjetrenjačama, predikati za to postoje i jasni su. Drugom prilikom.

Bit će da smo na ovim paralelama skloni uveličavanju, sudbinskim procjenama i patetičnoj deklaraciji jer: pjeva se sve više, klape su (možda) jedina domaća protuteža galopirajućem turbo-folku, obilno je mladih u klapskome svijetu koji u pjevanju uživaju.

Potpuno je druga oblast stručno usavršavanje i zajedničko očitovanje voditelja prema svemu navedenome. Ne vjerujem da su moguća sjedinjenja naših malih parcijalnih ukusa.

Ipak, izgled klapskog svagdana uvelike ovisi o profilu, djelovanju i ukupnoj kvaliteti i nekvaliteti pojave suvremenog voditelja. Što taj mora znati, kako se postaviti prema autonomnim željama klape, što ga vodi u radu i s kojim ciljevima? Bitna je to skupina sivih eminencija koji kreiraju i dovode klape u eter.

Ukus, koji često kao jedina i nekritička istina upravlja voditeljima, stoljećima je kamen kušnje svake estetike glazbe. Cilj bi bio umaknuti nesretnoj alternativi između dogmatizma, koji utvrđuje norme onog lijepog, i relativizma, koji se umiruje u frazi da se o ukusima ne raspravlja


Ta je umna rečenica unakažena u glupu jer „de gustibus non est disputandum“ ne kazuje da se ne može raspravljati, nego da je rasprava prema čvrstim i racionalnim kriterijima neodlučiva!

klapa Puntari

Moramo odbaciti ubitačan odgovor da glazbu valja jedino slušati, a ne pokušavati tumačiti ili objašnjavati. U Dalmaciji klapsku glazbu razumijemo, razmišljamo o njoj kroz zapise etnologa i muzikologa, uživamo u njoj, stoga je nije dovoljno samo „čuti“.

Tajnovitost klapske pjesme tako je uvijek prožeta nekom vrstom „znanja o klapama“, a to bi znanje na svim razinama, osobito na voditeljskoj, valjalo stalno usavršavati da se zadrži, koliko je moguće, širina perspektive i objektivnog uvida u problem.

Čast kolegama koji desetljećima odgovorno rade posao i kao svjetionici kazuju put, granice, domašaje..

Zaključke tek načas dotaknutih tema donosit ćemo, nadam se zajedničkim djelovanjem u budućnosti.

Jedina mi je želja da drugi kolege voditelji i vrijedni pjevači dugoročno razmišljaju o svim elementima našeg zajedničkog interesa – o klapskoj pjesmi.

Neka to razmišljanje bude neposredno, iskreno, brižljivo i nadosobno. Sretno!


Jure Šaban - Stanić

Povezani članci

Who's Online

We have 220 guests and no members online