Goli otok: Svjetionik prosvijećene Hrvatske

Goli otokIzložbom "Ljudsko mjerilo Golog otoka", otvorenom ovih dana u Društvu arhitekata grada Zagreba, obilježava se šezdeset godina od uspostave jednog od najzloglasnijih konc-logora u kojemu se komunistička vlast okrutno obračunavala s informbiroovcima. Uz slike najpoznatijega živućega golootočkog zatvorenika, likovnoga umjetnika Alfreda Pala i tri dokumentarna filma, izložba predstavlja i rezultate projekta "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana" (u okviru ovog projekta bila je, između ostalog, predstavljena i studija "Urbotanoscape" u kojoj su splitski arhitekti na prostoru bivše tvornice "Dalmacija" u Dugom Ratu osmislili i predstavili viziju urbanizacije ovog prostora i koncept stvaranje novog "mjesta u mjestu".. op.ur.) koji je pokušao pronaći način da se mračna i teška povijest otoka pretvori u svjetionik demokratske, kulturne, prosvijećene Hrvatske ...

Svjetionik prosvijećene Hrvatske


Izložba "Ljudsko mjerilo Golog otoka" u Društvu arhitekata grada Zagreba - Znanje o sudbinama logoraša Golog otoka i ideološkog konteksta koji ih je proizveo, predstavlja iznimno vrijedan materijal u procesu demokratske tranzicije


Piše: Jelena Mandić-Mušćet / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Uz slike najpoznatijega živućega golootočkog zatvorenika, likovnoga umjetnika Alfreda Pala i tri dokumentarna filma, izložba predstavlja i rezultate projekta "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana" koji je pokušao pronaći način da se mračna i teška povijest otoka pretvori u svjetionik demokratske, kulturne, prosvijećene Hrvatske.

Alfred Pal na otvorenju izložbe "Ljudsko mjerilo Golog otoka"

O nemilosrdnom progonu i ponižavanju pojedinaca koji su u montiranim procesima, izvan sudnica, proglašavani >narodnim neprijateljima<, svjedoče mnogobrojne knjige, analitičke studije, novinski napisi i dokumentarni filmovi.

No, kontroverzno je da se do danas nije sustavno pristupilo prikupljanju i znanstvenoj obradi podataka, niti se izradio cjelovit popis političkih zatvorenika Golog otoka.


Projekt "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana"

Na tu činjenicu upozorava Vedran Mimica, direktor Instituta Berlage iz Rotterdama, institucije koja je u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata prije nekoliko godina pokrenula projekt "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana".

Taj je projekt dio programa Matra nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova, koji pomaže socijalnu transformaciju u zemljama-kandidatima za pristup Europskoj uniji, a sklopu Matre pokrenuto je istraživanje alternativnih strategija razvoja hrvatskoga obalnog prostora, i to na sedam lokacija, među kojima je i Goli otok.

Prijedlozi razvoja nekih lokacija, primjerice, u Dubrovniku, Zadru, Labinu i Starom Gradu na Hvaru, već se uključuju u urbanističke planove.

Činilo se da će sličnu sudbinu doživjeti i Goli otok, jer je upravo za projekt njegove transformacije, razvijen u suradnji arhitektonskog Studija UP, Udruge zatvorenika Ante Zemljar i predstavnika lokalne zajednice, bivši premijer Ivo Sanader pokazao najveći interes, kazuje Vedran Mimica.

U dogovoru s predsjednikom Savjeta za prostorno uređenje Hrvatske Jerkom Rošinom dogovorena je izrada elaborata - podloge za međunarodni natječaj kojim bi se ispitale mogućnosti za prostorno rješenje lokaliteta Goli otok i Sv. Grgur.

Udruženje hrvatskih arhitekata i Institut Berlage predali su elaborat u siječnju, a aktualnu izložbu u zagrebačkome DAZ-u iskoristili su kao priliku da obavijeste javnost, ali i dobiju reakciju Savjeta za prostorno uređenje Hrvatske, koji se dosad nije očitovao.

U opsežnom elaboratu koji je, na temelju mišljenja stručnjaka, izradila Saša Žanko, jedna od koordinatorica projekta "Novi svjetionici hrvatskog Jadrana", predstavljen je kustoski koncept povjesničarke umjetnosti Leonide Kovač koja memorijalni centar na Golom otoku zamišlja kao muzej socijalističkog realizma.

Osnovna ideja temelji se na rascjepu između službene retorike (deklarativnog liberalizma) i stvarnosti (totalitarizma) u razdoblju između 1945. i 1980. godine. Jugoslavija je, kao što je poznato, bila jedina država komunističkog bloka koja je umjetnicima dopuštala stvaralačku slobodu, a istovremeno je tolerirala zločine protiv čovječnosti.


Bez cjelovitog popisa zatvorenika

No, kako znanost, prema riječima istraživača uključenih u projekt, još nema precizan odgovor o tome što se događalo na Golom otoku, prije izrade detaljnije kustoske koncepcije potrebno je temeljito proučiti arhivsku građu u Hrvatskoj, ali i Srbiji, Crnoj Gori i Sloveniji. Istraživanja po arhivima trebala bi odgovoriti na mnoga pitanja, ali i pomoći u izradi cjelovitog popisa političkih zatvorenika Golog otoka.

Sastavljanje takva popisa i prikupljanje iskaza logoraša, upozorava sociologinja Vedrana Spajić Vrkas, ostalo je izvan interesa relevantnih državnih tijela, istraživačkih institucija i organizacija civilnog društva, uključujući i Hrvatsko društvo bivših političkih zatvorenika.

"Za razvoj tranzicijskog društva od velike je važnosti da njegovi građani poznaju uzroke, modalitete i posljedice kršenja ljudskih prava i sloboda u različitim političkim i društvenim sustavima, a osobito u sklopu totalitarnih i autoritarnih režima.

Individualna svjedočanstva kojima se dokumentira vrijeme svevlasti države nad pojedincem, u kojemu pojedinac trpi nezamisliva poniženja i patnje zbog drugačijeg mišljenja i svjetonazora, trebaju biti dostupna današnjim generacijama mladih", navodi Spajić Vrkas.

Tako se, ističe, stječu vještine kritičkog mišljenja, koje predstavljaju moćan instrument građana u pružanju otpora protiv svakog oblika nedemokratske prakse.

Goli otok

Znanje o sudbinama logoraša Golog otoka i ideološkog konteksta koji ih je proizveo, predstavlja iznimno vrijedan materijal u procesu demokratske tranzicije, budući da hrvatskoj javnosti i istraživačima može poslužiti kao kriterij za identifikaciju zaostalih totalitarnih i autoritarnih sklopova moći, pa time i za procjenu stvarnog demokratskog razvoja Hrvatske.


Zatvori na otocima zanimljiva turistička odredišta

Dobitnici prestižne nagrade Mies van der Rohe za najperspektivnije mlade arhitekte u Europi, hrvatski arhitekti iz Studija UP, osmislili su program istraživanja i održivog razvoja zaštićenog eko-sistema Golog otoka.

Projekt pod nazivom "Re:Island 44º52' N/14º49' E" rekonstruira mrežu političkih zatvora na otocima. Uz hrvatski Goli otok, to su i Changuu Island (Tanzanija), Saipan (Japan), Sahalin (Rusija), Robben Island (Južnoafrička Republika) i Alcatraz (SAD).

Većina otočkih zatvora danas je transformirana u zanimljiva turistička odredišta.

Međunarodni anketni natječaj trebao bi definirati Goli otok kao turističko i kulturno odredište na kojem bi posjetitelji imali mogućnost stjecanja umijeća kritičkog mišljenja.