Augustin Bašić veliki knez Poljičana u Zagrebu
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 30 Travanj 2012
Blagdan svetog Jure, zaštitnika Poljica, dan je kada se tradicionalno izabire knez Poljičke republike, članovi Malog stola i ostali dužnosnici. U Poljicama se izbor održava pored crkvice sv. Jure u Gradcu iznad Gata, dok se u Zagrebu izborna skupština odvija u Poljičkom domu u srcu metropole. Poljički zbor u glavnom gradu održanje nakon tradicionalne svete mise, koju je u crkvi sv. Marka predvodio don Stipe Mlikotić, podrijetlom Poljičanin, a među sedamdesetak nazočnih bili su i Olga Ramljak, bivša glavna urednice "Slobodne Dalmacije" te don Anđelko Kaćunko. Za velikog kneza Poljičkog društva u Zagrebu treću godinu uzastopce potvrđen je Augustin Bašić, novinar i utemeljitelj prve redakcije religijskog programa HTV-a ...
TRADICIJA POLJIČKE REPUBLIKE U GLAVNOM GRADU UPRILIČENA SVETA MISA I POLJIČKI ZBOR
Augustin Bašić veliki knez Poljičana u Zagrebu
Piše: Marijana Šešo / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija
Izabrani su i članovi Malog stola, a ponovno je potvrđen mandat i Zdravku Vladanoviću kao "kanćiliru", odnosno tajniku notaru Udruge zagrebačkih Poljičana "Sveti Jure".
Uživalo se u sopamiku, zaštićenom nacionalnom jelu
Osim po demokratskom izboru čelništva kneževine. Poljička republika poznata je po Poljičkom statutu iz 1440. godine kao jednom od najstarijih pravnih dokumenata u Europi, čiji se primjerci čuvaju u HAZU i Moskvi.
"Nek svak' more živ biti", Bašićevo je geslo, ujedno citat "pokupljen" iz Poljičkog statuta. Time se potvrđuje aktualnost onovremenih demokratskih etičkih, bioetičkih i ekoloških vrijednosti Poljičana, jer su već tada smatrali da pravo na život imaju sva živa bića, čovjek, životinja ili biljka, istaknuo je veliki knez.
Augustin Bašić
Društvo Poljičana u Zagrebu broji više stotina članova i vrlo je aktivno u njegovanju poljičkih tradicija, kao i kulturnog te povijesnog značenja ovog specifičnog područja Hrvatske.
Poljička republika bila je samostalna državna tvorevina na području od Splita do Omiša, te u Zamosorju do Blata na Cetini, i to od sedmog stoljeća do doba Napoleona koji ju je u krvi ukinuo.
U novije doba, Poljičani su isposlovali zaštitu svoga nacionalnog jela, čuvenog soparnika, koji je, naravno, poslužen i nakon Poljičkog zbora u Zagrebu.