Kultura

Božićni koncert KUD Dalmacija

2025-12-20T13:23:13+00:00

U blagdanskom duhu okupit ćemo se kako bismo zajedno proslavili Božić uz bogatstvo narodnih nošnji, starih običaja i toplinu zajedništva. Dođite i provedite ugodnu večer uz zvuke folklora, osmijehe i pravu božićnu atmosferu. Radujemo se vašem dolasku!

Zamolba KUD Dalmacija Dugi Rat

2025-11-18T17:10:55+00:00

Kulturno-umjetničko društvo "Dalmacija" Dugi Rat u ova predblagdanska vremena darivanja obratilo se zamolbom najširoj javnosti. Prenosimo ispod njihovu zamolbu šireći nadu da će njihova potreba potaknuti vašu velikodušnost...

"Poštovani, mi smo KUD Dalmacija Dugi Rat. Ove godine smo uplovili u veliki projekt kupnje vrličke nošnje. Stigli su nam prvi kompleti ženske i muške nošnje. Na fotografijama možete vidjeti kako ta nošnja izgleda. Nošnja je ručno rađena, svaki detalj je ručno izvezen i potrebno je više mjeseci da bi se izradila. Vrijednost jednog kompleta je 2.500 eura, a nama treba 16 kompleta. Za dio sredstava se nadamo pomoći Županije, dio smo osigurali kroz donaciju naše Općine Dugi Rat, dio su nam osigurali naši Jesenički brodari, a ostatak trebamo prikupiti sami. (Cijela nošnja od 16 kompleta košta 40.000 eura). Za naše društvo i hrvatski folklor ova nošnja je neprocjenjiva. Ovim putem osjećamo se slobodni obratiti Vam se za pomoć ka ostvarenju našeg cilja. Svaka donacija veoma nam je važna jer nas vodi sve bliže do našeg konačnog cilja. A konačni cilj su naša djeca, na pozornici, odjevena u neprocjenjive odjevne predmete. Moramo naglasiti da naše društvo posljednjih godina ima velik broj djece. Izuzetno je dobro da djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta dva ili tri puta tjedno uživaju u plesu i međusobnom druženju te na taj način pobjegnu iz svoje svakodnevnice pred malim i danas još manjim ekranima. Na folkloru se druže, plešu, uče o ljepoti pokreta i pogleda. Gledaju se u oči, osmjehuju jedni drugima, uživaju u tim trenucima. U današnje surovo vrijeme rijetka su mjesta gdje se to može doživjeti. U nadi da će naša potreba potaknuti vašu velikodušnost unaprijed vam se zahvaljujemo. Ukoliko se odlučite da nam pomognete molimo Vas da vaše uplate izvršite na br. računa:

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO "DALMACIJA" DUGI RAT
Poljička cesta 52, 21315 Dugi Rat
OIB: 43955307979
IBAN: HR9324070001100579682
Opis plaćanja : Donacija za Vrličku nošnju

Hvala Vam!"

Oprosti mi Bože što sam.. Poljičanin!

2025-09-30T15:47:15+00:00

Dobar dan, dobar dan, dobar dan Poljičanke i Poljičani. Napokon lipe vijesti za nas Poljičane. Dakle, turističke zajednica Dugog Rata, Omiša, Podstrane i Splita odlučile su sijesti za stol i raspraviti što bi to zajedno mogli učiniti u svrhu promocije zaboravljenog identiteta nekad dične i slavne Poljičke kneževine. Za očekivati je da će sastanak, radionica pod nazivom "Razvoj kulturno-turističkog proizvoda „Poljička Republika“" biti dobro pripremljen, nakon nešto malo više od trećina stoljeća koliko su na raspolaganju imali povijesnim Poljicima nadležne općine i gradovi. Radionica koja se održava u sklopu izrade Strateškog plana razvoja integriranog kulturno-turističkog proizvoda "Poljička Republika" kao ključni korak za definiranje zajedničke vizije i smjernica budućeg razvoja, održati će se u ovaj petak, 3. listopada 2025. s početkom u 17 sati u našem lipom, šesnom hotelu Le Meridien Lav u Podstrani. Prijave dolaska zainteresiranih udruga i pojedinaca organizatori iz lokalnih TZ zaprimaju do 01.10.2025., preko poveznice. Vidimo se!

20. Gatsko kulturno ljeto: Dani Ive Marjanovića

2025-07-17T16:24:49+00:00

Kulturno umjetnička udruga „Mosor" Gata organizira 20. Gatsko kulturno ljeto „Dani Ive Marjanovića". U razdoblju od 19.srpnja do 16.kolovoza na programu su dvije dramske predstave, večer folklora i klapske pisme , radionica i predstava za djecu te dječja olimpijada sa starim sportovima. Plato kod župne crkve Sv.Ciprijana te prostor uz stare kamene kuće u zaseoku Kuvačiči pozornice su kulturnog ljeta u Gatima. Sva događanja održavaju se na otvorenom ( u slučaju lošeg vremena program će se održati u Domu kulture) , a ulaz na sve večeri je besplatan. Posjetitelji će - u duhu i tradiciji poljičkog kraja - biti i počašćeni kolačima i soparnikom. Cilj manifestacije je održati kulturnu tradiciju promovirati bogatu povijest našeg kraja i domovine, podsjetiti na naše stare običaje te s njima upoznati i turiste koji se odmaraju u Gatima i i ostalim srednjopoljičkim mjestima kao i gradu Omišu. U proteklih 19 godina, u sklopu ove manifestacije, održano je više od 100 raznih kulturnih događanja. Jubilarno 20. Gatsko kulturno ljeto „Dani Ive Marjanovića" otvaramo u subotu večeri folklora, u subotu 19. srpnja 2025 u 20:30 sati, kod crkve sv. Ciprijana.

Crkva sv. Ivana na Grebenu nakon pune 43 godine zablistala u punom sjaju

2025-06-25T17:39:29+00:00

Svake godine na blagdan rođenja svetog Ivana Krstitelja vjernici iz Malog Rata i okolnih mjesta okupljaju se na Grebenu, gdje se održava svečana procesija i sveta misa. I ove se godine, već tradicionalno, okupilo mnoštvo vjernika koji su u procesiji i svetoj misi predvođenima don Tonijem uveličali ovogodišnje slavlje.
- "Važno je biti dio ovoga, njegovati baštinu koja nas povezuje" - rekao je jedan od prisutnih vjernika, dodajući da je osjećaj zajedništva bio snažniji nego ikad prije.
Crkva sv. Ivana Krstitelja, koja je prošla kroz veliku obnovu, sada, nakon 43 godine, sja u punom sjaju, podsjećajući okupljene na važnost očuvanja kulturne baštine i tradicija koje nas povezuju.
Vrijedno je naglasiti važnost podrške lokalne zajednice u održavanju i unaprjeđenju kulturnih i vjerskih objekata. Drago nam je što općina Dugi Rat i dalje nastavlja podržavati ideje i projekte koji pridonose dobrobiti svih naših sugrađana, kao i što uočava važnost zajedništva u očuvanju tradicija.
Nakon svete mise, prisutni su uživali u lijepom običaju zajedničkog druženja, koji je započeo 2021. godine. Na Grebenu, uz piće, kolače i tradicionalni soparnik, okupljeni su proslavili ovaj blagdan u društvu prijatelja i sugrađana. Zahvala ide i Turističkoj zajednici te Udruzi Jesenice, koji iz godine u godinu podržavaju ovaj događaj.

Noć kad se gre za križen

2025-04-16T13:02:00+00:00

Malo se koji otok na svijetu kao Hvar, s niti 11 tisuća stanovnika i 300 četvornih kilometara površine, može pohvaliti s toliko znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, a među kojima je i procesija “Za križen”. Riječ je o preduskrsnoj pobožnosti, koja se na središnjem dijelu škoja tradicionalno održava s Velikog četvrtka na Veliki petak, već više od pet stoljeća, a da nikad nije prekinuta. Dakle, ni Drugi svjetski rat, ni bilo kakvo (ne) vrijeme, ni pandemija, nisu je uspjeli omesti, piše Mirko Crnčević na stranicama Slobodne Dalmacije.
- Procesija “Za križen” okosnica je uskrsnih običaja na Hvaru koja najsnažnije obilježava vjerski, kulturni i društveni identitet stanovnika na tom području. Kroz procesiju se njeguje pjevanje Gospina plača koje svojim glazbenim poetskim sadržajem inicira poseban doživljaj, jedinstven u hrvatskoj tradicijskoj glazbenoj praksi - kaže Ivana Radovani Podrug iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Koliko značenje procesija ima za stanovnike škoja ponajbolje govori to što djeca svećenike rijetko pitaju kada je Uskrs, nego “kad se gre za križen”...

Božićni koncert KUD Dalmacija Dugi Rat

2024-12-23T11:31:21+00:00

U svetu nedjelju, 22. prosinca 2024. godine s početkom u 19 sati u dvorani bivšeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu održao se tradicionalni Božićni koncert KUD "Dalmacija" Dugi Rat. Uoči koncerta najboljim učenicima i studentima naše općine svečano su dodijeljene općinske nagrade. A potom su pozornicu plesom oživjeli članovi svih grupa našeg KUD-a Dalmacija.

Od sv.Kate do Badnje večeri - tradicijski običaji Poljičke knežije

2024-12-20T17:23:17+00:00

Valja nam ponovo zaviriti u škrinju zimskih i badnjačkih običaja tisućljetne Poljičke knežije. "Sveta Kata, snig na vrata", izreka je kojom se najavljuje dolazak zime. U Gornjim Poljicima tradicionalna priprema za Božić traje i prije početka zime, a od blagdana svete Kate 25. studenog započinje hod prema Božiću koji svoj vrhunac ima na samu Badnju večer i u Badnjoj noći. Običaji su to, rituali i vjerovanja koji vuku korijenje iz staroslavenske tradicije te se isprepliću s kršćanskom vjerom i u njoj dobivaju preobražen smisao, a u selima Poljica štuju se i danas.
Na dobro vam došla Badnja večer!
Iz diplomskog rada Antonie Perica "Tradicijska kulturna baština u Poljičkom i Omiškom kraju", u nastavku teksta prenosimo poglavlje o Badnjaku...

U Zagrebu održana svečanost u povodu proglašenja poljičice nacionalnim kulturnim dobrom

2024-05-04T07:35:58+00:00

Poljičica (poljiška bosančica, poljiška azbukvica, arvatica) materinje je pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Poljičica je u studenome 2023. godine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 26. travnja 2024. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je domaćin prigodne svečanosti u povodu ovoga velikog događanja. Svečanost je organizirao Savez za Poljica, udruga građana sa sjedištem u Poljicima, čije članove povezuje ljubav prema Poljicima te zajednička misija i vizija razvoja Poljica. U organizaciji svečanosti potporu Udruzi pružilo je deset osnovnih škola i još toliko srodnih udruga s područja povijesnih Poljica.
U stručnome je dijelu svečanosti projiciran videozapis Poljica – od drevne knežije do hrvatske povijesne regije, dok je predavanje o temi O važnosti poljičice ili poljičke azbukvice održao akademik Mateo Žagar. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje projekta Brijem na poljičicu! koji su pripremili učenici frizerskoga usmjerenja Srednje škole "Jure Kaštelan" iz Omiša. Učenici su na svojim glavama izbrijali slova poljičice i napisali Poljica te time pokazali da se u doslovnome smislu briju na poljičicu. Na kraju svečanosti svima zaslužnima zahvalio je predsjednik udruge Savez za Poljica i glavni inicijator ove svečanosti Ante Mekinić. U glazbenome dijelu programa Odu zemlji (D. Anđelinović – J. Gotovac), ariju iz opere Mila Gojsalić, izvela je mezzasporanistica Terezija Kusanović, uz klavirsku pratnju Darjane Blaće Šojat. Kao dio svečanosti priređena je i prigodna jednodnevna izložba tematski povezana s građom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tu svakako treba istaknuti sačuvani prijepis Poljičkoga statuta iz 1670., koji je dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga. Statut u svojem prvotnom izdanju sadrži 116 članaka u kojima se isticala neovisnost poljičke zajednice o zakonodavstvu, ponajprije Mletačke Republike, a potom i dvaju carstava – Ugarskoga i Austrijskoga te Osmanskoga.
- "Poljičica je materinje pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Stoga mi je iznimno drago što su ovdje s nama predstavnici brojnih udruga i učenici osnovnih škola poljičkoga kraja koji su se zajedno udružili u želji da se važnost njihova kraja kao i pisma ne zaboravi" - istaknula je na svečanosti Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Jurjev danak – spomendan Poljica

2024-04-23T08:17:31+00:00

Svi znamo da su se Poljičani stoljećima svake godine na Jurjevo okupljali na Gracu i Podgracu u Gatima, te birali Poljičku vladu na čelu s velikim knezom. No kako se to zaista odvijalo? Mnogi običaji nisu zapisani, ali su ipak imali zakonsku snagu. Poljičani su sami birali svoje župnike, glavare, crkovne upravitelje, bandure-oružnike, a iznad svega svoju vladu i knezove. Da bi se shvatilo kako se biralo, potrebno je znati da su u Poljicima bila dva plemstva: didići i vlastela ili ugričići. Didići su većim dijelom Miroslavljevići po hrvatskom kralju Miroslavu (945–949.) čija tri sina, Tišimir, Krešimir i Elem, dolaze u Poljica i od njih potječu tri plemena, Tišimirovići, Krešimirovići i Limići. Drugo plemstvo, vlastela ili ugričići, potomci su Jurja Dražojevića i Jurja Rajčića (došli u Poljica oko 1350.). Ta dva plemstva dijelila su vlast u Poljicima na način da ukoliko je, primjerice, veliki knez iz redova didića, vojvoda je iz redova vlastele, i obratno. Isto plemstvo, dakle, nije moglo dati i velikoga kneza i vojvodu. Također se gledalo da poljički vikar i kančilir ne budu iz istoga plemstva. Razmatrajući narodnu predaju i pisane izvore, a prije svih "Spomenike Gornjih Poljica" Marka Mišerde, te "Prinose povijesti Poljica" Alfsona Pavića u kojima se spominje kako 20. lipnja 1756. veliki knez Ivan Pavić izdaje nalog da se zapiše događaj o biranju velikog kneza i vlade, razmotrit ćemo postupanja i običaje koji su temelj poljičke samobitnosti, jedinstva i slobode...