KulturaNovosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti.http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam2026-04-16T06:35:36+00:00Joomla! - Open Source Content ManagementStanovanje - pravo ili privilegija?2024-05-17T20:19:12+00:002024-05-17T20:19:12+00:00http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/30952-stanovanje-pravo-ili-privilegijaDruštvo arhitekata Splita, Dalmatinski portalmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_05/stanovanje.jpg" style="width: 587px; height: 329px;" /></p>
<p>
<strong>Društvo arhitekata Splita </strong>će u svibnju ove godine u Splitu ugostiti članice i članove Europske koalicije za pravo na stanovanje i grad (European Action Coalition for the Right to Housing and to the City). Konferencija koalicije trajat će od 9. (četvrtak) do 12. svibnja (nedjelja) 2024. na različitim lokacijama u Splitu, uz fakultativni izlet i radnu akciju u Krvavici kraj Makarske u ponedjeljak, 13.5. Tijekom petodnevnog programa <strong>konferencije "Stanovanje - pravo ili privilegija?"</strong> održat će se javne diskusije, šetnje i akcije gdje će razgovarati o <strong>stambenoj krizi</strong> te pritisku turizma na javne prostore i stambeni fond gradova. U sklopu programa održat će se radionice o mogućnostima organiziranja građana u sindikate podstanara i stambene zadruge kao jedan od načina rješavanja vlastitog stambenog pitanja. Dodatne objave o programu popratite u nastavku članka ...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2024_05/stanovanje.jpg" style="width: 587px; height: 329px;" /></p>
<p>
<strong>Društvo arhitekata Splita </strong>će u svibnju ove godine u Splitu ugostiti članice i članove Europske koalicije za pravo na stanovanje i grad (European Action Coalition for the Right to Housing and to the City). Konferencija koalicije trajat će od 9. (četvrtak) do 12. svibnja (nedjelja) 2024. na različitim lokacijama u Splitu, uz fakultativni izlet i radnu akciju u Krvavici kraj Makarske u ponedjeljak, 13.5. Tijekom petodnevnog programa <strong>konferencije "Stanovanje - pravo ili privilegija?"</strong> održat će se javne diskusije, šetnje i akcije gdje će razgovarati o <strong>stambenoj krizi</strong> te pritisku turizma na javne prostore i stambeni fond gradova. U sklopu programa održat će se radionice o mogućnostima organiziranja građana u sindikate podstanara i stambene zadruge kao jedan od načina rješavanja vlastitog stambenog pitanja. Dodatne objave o programu popratite u nastavku članka ...</p>
</div>Split21: Ima li grada istočno od raja?2022-03-18T17:27:22+00:002022-03-18T17:27:22+00:00http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/29801-split21-ima-li-grada-istocno-od-rajaDalmacija Danasmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2022_03/split21.jpg" style="width: 250px; height: 165px; margin: 4px 8px; float: left;" />Društvo arhitekata Splita i Arhitektonski biro Ante Kuzmanić kroz <strong>izložbu Split21: Ima li grada istočno od raja</strong>, smještenu u prizemlju City Centera one od 18. ožujka do 3. travnja, predstavit će prijedlog smjera prostornog razvoja šireg urbanog područja grada <strong>Splita</strong>. Ovim se projektom grad pokušava sagledati kao dio veće <strong>metropolitanske cjeline</strong> koju čini urbani prostor od Trogira pa sve do Podstrane, na temelju čega su nastala infrastrukturna i urbanistička rješenja. Uzimajući u obzir sve izazove s kojima se grad trenutno susreće, nastao je prijedlog Split 21: Ima li grada istočno od raja?, izložba na kojoj ćete moći dobiti dojam o potencijalnim infrastrukturnim i urbanističkim rješenjima na razini metropolitanskog područja te nekoliko konkretnih arhitektonsko–urbanističkih i prometnih prijedloga. Svratite na izložbu i sami otkrijte odgovor na pitanje ima li grada istočno od raja.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2022_03/split21.jpg" style="width: 250px; height: 165px; margin: 4px 8px; float: left;" />Društvo arhitekata Splita i Arhitektonski biro Ante Kuzmanić kroz <strong>izložbu Split21: Ima li grada istočno od raja</strong>, smještenu u prizemlju City Centera one od 18. ožujka do 3. travnja, predstavit će prijedlog smjera prostornog razvoja šireg urbanog područja grada <strong>Splita</strong>. Ovim se projektom grad pokušava sagledati kao dio veće <strong>metropolitanske cjeline</strong> koju čini urbani prostor od Trogira pa sve do Podstrane, na temelju čega su nastala infrastrukturna i urbanistička rješenja. Uzimajući u obzir sve izazove s kojima se grad trenutno susreće, nastao je prijedlog Split 21: Ima li grada istočno od raja?, izložba na kojoj ćete moći dobiti dojam o potencijalnim infrastrukturnim i urbanističkim rješenjima na razini metropolitanskog područja te nekoliko konkretnih arhitektonsko–urbanističkih i prometnih prijedloga. Svratite na izložbu i sami otkrijte odgovor na pitanje ima li grada istočno od raja.</p>
</div>Upravljati svojim prostorom pravo je ali i obveza2021-10-14T21:03:53+00:002021-10-14T21:03:53+00:00http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/29402-upravljati-svojim-prostorom-pravo-je-ali-i-obvezaFB Savez za Poljicamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2021_10/kuca_selo.jpg" style="width: 270px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zanimljiva vijest stiže iz <strong>Srinjina</strong>. U suradnji s<strong> Društvom arhitekata Split, Mjesni odbor Srinjine</strong> prionuo je edukaciji mještana o njihovim pravima, prilikama i ograničenjima vezanima uz upravljanje svojim prostorom te izradi smjernica za izradu <strong>urbanističkoga plana uređenja Srinjina.</strong><br />
Kako i mi u Savezu za Poljica stalno ističemo da je nepotrošeni prostor, uz ljude, najvrijedniji resurs Poljica, pozdravljamo ovu inicijativu s nadom da će i drugi mjesni odbori s područja povijesnih <strong>Poljica </strong>na jednak ili sličan način <strong>educirati svoje mještane</strong> kako bi optimalno upravljali prostorom kojim raspolažu, a ne da to drugi rade u njihovo ime kao što je to slučaj u primjeru izgradnje vjetroelektrana na području <strong>Seoca </strong>ili sanacije i prenamjene zemljišta bivše tvornice u<strong> Dugome Ratu</strong>.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2021_10/kuca_selo.jpg" style="width: 270px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zanimljiva vijest stiže iz <strong>Srinjina</strong>. U suradnji s<strong> Društvom arhitekata Split, Mjesni odbor Srinjine</strong> prionuo je edukaciji mještana o njihovim pravima, prilikama i ograničenjima vezanima uz upravljanje svojim prostorom te izradi smjernica za izradu <strong>urbanističkoga plana uređenja Srinjina.</strong><br />
Kako i mi u Savezu za Poljica stalno ističemo da je nepotrošeni prostor, uz ljude, najvrijedniji resurs Poljica, pozdravljamo ovu inicijativu s nadom da će i drugi mjesni odbori s područja povijesnih <strong>Poljica </strong>na jednak ili sličan način <strong>educirati svoje mještane</strong> kako bi optimalno upravljali prostorom kojim raspolažu, a ne da to drugi rade u njihovo ime kao što je to slučaj u primjeru izgradnje vjetroelektrana na području <strong>Seoca </strong>ili sanacije i prenamjene zemljišta bivše tvornice u<strong> Dugome Ratu</strong>.</p>
</div>Nove knjige: Atomizirani hotel – Novi tip hotelske arhitekture2021-10-12T00:30:47+00:002021-10-12T00:30:47+00:00http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/29380-nove-knjige-atomizirani-hotel-novi-tip-hotelske-arhitektureArTresormladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2021_10/atomizirani_hotel.jpg" style="width: 250px; height: 260px; margin: 4px 8px; float: left;" />"<strong>Atomizirani hotel</strong> – Novi tip hotelske arhitekture u revitalizaciji grada ili krajolika", knjiga je<strong> Jelene Skorup Juračić</strong>, znanstvenice i arhitektice koja se istaknula upravo projektiranjem hotelske arhitekture, primjenjujući pritom navedeni novi tip hotela. Tumačenjem primjene atomiziranog hotela kao mogućnosti ugodnog boravka u povijesnim ambijentima i kao primjerenog načina<strong> obnove arhitekture</strong>, monografija ističe važnost hotela kao "iluzije drukčijeg i boljeg mjesta".<br />
U pet bogato likovno opremljenih poglavlja (više od 300 ilustracija), Atomizirani hotel uvodi u povijest hotela i turističkog teritorija, iznosi teorije turizma i milenijske turističke prakse, u kojoj prepoznaje mijene u globalnoj koncepciji hotela i definira njegov novi tip, njegove lokacijske kriterije i načela provedbe.<br />
U hrvatskom kontekstu, na primjeru <strong>Pustijerne </strong>u Dubrovniku, autoričina vlastitog arhitektonskog projekta, industrijske zone <strong>Školjić </strong>u Rijeci te<strong> Degenove ulice</strong> u Zagrebu pokazani su potencijali i neki važni kriteriji primjene atomiziranog hotela pri oživljavanju dijela povijesne gradske jezgre ili dijela grada.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2021_10/atomizirani_hotel.jpg" style="width: 250px; height: 260px; margin: 4px 8px; float: left;" />"<strong>Atomizirani hotel</strong> – Novi tip hotelske arhitekture u revitalizaciji grada ili krajolika", knjiga je<strong> Jelene Skorup Juračić</strong>, znanstvenice i arhitektice koja se istaknula upravo projektiranjem hotelske arhitekture, primjenjujući pritom navedeni novi tip hotela. Tumačenjem primjene atomiziranog hotela kao mogućnosti ugodnog boravka u povijesnim ambijentima i kao primjerenog načina<strong> obnove arhitekture</strong>, monografija ističe važnost hotela kao "iluzije drukčijeg i boljeg mjesta".<br />
U pet bogato likovno opremljenih poglavlja (više od 300 ilustracija), Atomizirani hotel uvodi u povijest hotela i turističkog teritorija, iznosi teorije turizma i milenijske turističke prakse, u kojoj prepoznaje mijene u globalnoj koncepciji hotela i definira njegov novi tip, njegove lokacijske kriterije i načela provedbe.<br />
U hrvatskom kontekstu, na primjeru <strong>Pustijerne </strong>u Dubrovniku, autoričina vlastitog arhitektonskog projekta, industrijske zone <strong>Školjić </strong>u Rijeci te<strong> Degenove ulice</strong> u Zagrebu pokazani su potencijali i neki važni kriteriji primjene atomiziranog hotela pri oživljavanju dijela povijesne gradske jezgre ili dijela grada.</p>
</div>Split 3 – ulice, kvartovi, stanovnici2020-06-06T06:29:45+00:002020-06-06T06:29:45+00:00http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/28199-split-3-ulice-kvartovi-stanovniciNovostimladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2020_06/split3.jpg" style="width: 250px; height: 243px; margin: 4px 8px; float: left;" />Treća po redu manifestacija ‘<strong>Split 3 – ulice, kvartovi, stanovnici‘ </strong>održat će se od 3. do 6. svibnja 2020. na ulicama ove splitske četvrti i ispred udruge za suvremenu umjetnost Kvart. Organizatori manifestacije su Arhitektonski kolektiv, Kino Mediteran i udruga Kvart, a autorice programa su arhitektice <strong>Mariana Bucat, Višnja Kukoč</strong> i <strong>Jelena Borota</strong>. Ulaz na sva događanja je besplatan.<br />
- <strong>Split 3</strong> kao cjeloviti i planirani gradski prostor više nije u fokusu, a nije niti natječajno rješenje. Unatoč kasnijim propustima, ipak se jasno uočava jedinstveni prostorni koncept širi od vremenskih i prostornih granica u kojima je nastao – objasnila je <strong>Bucat </strong>i dodala kako ovom manifestacijom žele promovirati javne prostore Splita 3, koji su važni za građane. <strong>Program </strong>koji su osmislili vrlo je raznolik, od jazz koncerata do filmova koji nisu blockbusteri, za što u Splitu definitivno postoji publika.<br />
<br />
<strong>Subota</strong>, 6. lipnja 2020. u 21:00<br />
<strong> Kino Mediteran - </strong>film <strong>‘Krivnja‘ </strong>(The Guilty), Gustav Möller, Danska, Triler, 2018.<br />
u Ulici Šime Ljubića, kod umjetničke intervencije SMISAO.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2020_06/split3.jpg" style="width: 250px; height: 243px; margin: 4px 8px; float: left;" />Treća po redu manifestacija ‘<strong>Split 3 – ulice, kvartovi, stanovnici‘ </strong>održat će se od 3. do 6. svibnja 2020. na ulicama ove splitske četvrti i ispred udruge za suvremenu umjetnost Kvart. Organizatori manifestacije su Arhitektonski kolektiv, Kino Mediteran i udruga Kvart, a autorice programa su arhitektice <strong>Mariana Bucat, Višnja Kukoč</strong> i <strong>Jelena Borota</strong>. Ulaz na sva događanja je besplatan.<br />
- <strong>Split 3</strong> kao cjeloviti i planirani gradski prostor više nije u fokusu, a nije niti natječajno rješenje. Unatoč kasnijim propustima, ipak se jasno uočava jedinstveni prostorni koncept širi od vremenskih i prostornih granica u kojima je nastao – objasnila je <strong>Bucat </strong>i dodala kako ovom manifestacijom žele promovirati javne prostore Splita 3, koji su važni za građane. <strong>Program </strong>koji su osmislili vrlo je raznolik, od jazz koncerata do filmova koji nisu blockbusteri, za što u Splitu definitivno postoji publika.<br />
<br />
<strong>Subota</strong>, 6. lipnja 2020. u 21:00<br />
<strong> Kino Mediteran - </strong>film <strong>‘Krivnja‘ </strong>(The Guilty), Gustav Möller, Danska, Triler, 2018.<br />
u Ulici Šime Ljubića, kod umjetničke intervencije SMISAO.</p>
</div>Valjda će Šibenčani imati više pameti i sreće..2017-12-26T23:47:21+00:002017-12-26T23:47:21+00:00http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/25123-valjda-ce-sibencani-imati-vise-pameti-i-sreceMBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/galerija/urbotanscape2_20051216_473624781.jpg" style="width: 550px; height: 412px;" /></p>
<p>
Što je to mješovita zona unutar <strong>urbanizma </strong>grada? Je li moguće unutar gradskih dijelova zadržati i neku <strong>proizvodnju </strong>ili ona nužno treba biti dislocirana na gradske rubove? Izbacuje li se na taj način jedan bitan sloj grada i što to znači za funkcioniranje gradova? Jesu li gradovi samo mjesta za <strong>stanovanje </strong>s nizom trgovina, restorana i kafića ili i nešto drugo? Industrije se, naime, sele na rubove grada ili u druge gradove, pa i udaljene krajeve svijeta. No je li moguće u današnjim gradovima imati stanovanje i sačuvati <strong>male tvrtke i manufakture</strong> tako da proizvodnja ne bude potpuno izbačena i da grad ne izgubi jedno od svojih povijesnih određenja?<br />
Grad <strong>Šibenik </strong>je nedavno dobio urbanistički projekt koji je provela međunarodna organizacija <strong>Europan</strong>, piše <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/clanak/id/523615/spektakularna-preobrazba-kresimirova-grada-arhitektice-iz-poljske-osmislile-projekt-koji-ce-kreirati-potpuno-novu-sliku-sibenika" target="_blank"><u><strong>Slobodna Dalmacija</strong></u></a>. Na natječaju je pobijedio rad poljskih arhitektica<strong> Ewe Odyjas</strong> i <strong>Agnieszka Morga</strong> pod nazivom "<strong>Place</strong>" (<strong>Mjesto</strong>), koji na prostoru bivše tvornice ferolegura <strong>TEF</strong>, dakle na prostoru crne metalurgije, što je godinama osiguraval posao brojnim Šibenčanima, ali i trovala Krešimirov grad, predviđa izgradnju Šibenika u duhu i vrijednostima 21. stoljeća. Na prostoru površine 27 hektara na kopnu i 3,3 hektara na moru, urbanisti i arhitekti osmislili su "novo lice zapadnog dijela Šibenika". Prostor je to koji je veliki potencijal za Šibenik i jedna od najatraktivnijih lokacija uz samu morsku obalu.<strong> Grad Šibenik </strong>nije obvezan primijeniti dobivena rješenja. Njih treba uzeti kao osnovu za daljnju razradu, kao početak traženja rješenja za taj prostor. Dok ne dođe <strong>investitor</strong>..<br />
<br />
Vratimo se načas unazad desetak (i više godina) te se sjetimo da je i naš <strong>Dugi Rat</strong> zahvaljujući projektu <strong>MATRA </strong>Nizozemske vlade i <strong>Berlage </strong>instituta iz Rotterdama te splitskim arhitektima iz biroa<strong> Ante Kuzmanića </strong>dobio <a href="http://www.dugirat.com/novosti/120-lokalna-uprava/3558-MATRA-projekt-na-lokaciji-Dugi-Rat-v15-3558" target="_blank"><u>projekt "<strong>URBOTANSCAPE</strong>"</u></a> koji je urbanistički osmislio prostor bivše <strong>tvornice ferolegura</strong> "<strong>Dalmacija</strong>", "sestre blizankinje" Šibenskog TEF-a, dakle još jednu crnu ekološku točku na obalnom prostoru Hrvatske koja je godinama trovala Dugoraćane, ali im i skoro 90-godina osiguravala posao, izgradila mjesto koje je od tvorničkih baraka i kasnije zgrada izraslo u današnji Dugi Rat. Od projekta "URBOTANSCAPE" odustalo se odmah kad je investitor pokucao na vrata općine. Do dana današnjeg, a prošlo je otad već desetak godina, od planiranog <strong>Korenat Point Resorta</strong> i marine nije napravljeno ništa osim što su novim generacijama u amanet ostavljena brda šljake takoreći u centru mista i obećanje resornog ministra "da su dogovori u tijeku i da samo što nisu gotovi..".<br />
<br />
Nadam se da će barem Šibenčani imati više pameti, organiziranosti, transaprentnosti, poslovne kulture (i barenko pinkicu više sreće) s svojim budućim investitorima... i lokalnim i državnim uhljeb-aparatom.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/galerija/urbotanscape2_20051216_473624781.jpg" style="width: 550px; height: 412px;" /></p>
<p>
Što je to mješovita zona unutar <strong>urbanizma </strong>grada? Je li moguće unutar gradskih dijelova zadržati i neku <strong>proizvodnju </strong>ili ona nužno treba biti dislocirana na gradske rubove? Izbacuje li se na taj način jedan bitan sloj grada i što to znači za funkcioniranje gradova? Jesu li gradovi samo mjesta za <strong>stanovanje </strong>s nizom trgovina, restorana i kafića ili i nešto drugo? Industrije se, naime, sele na rubove grada ili u druge gradove, pa i udaljene krajeve svijeta. No je li moguće u današnjim gradovima imati stanovanje i sačuvati <strong>male tvrtke i manufakture</strong> tako da proizvodnja ne bude potpuno izbačena i da grad ne izgubi jedno od svojih povijesnih određenja?<br />
Grad <strong>Šibenik </strong>je nedavno dobio urbanistički projekt koji je provela međunarodna organizacija <strong>Europan</strong>, piše <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/clanak/id/523615/spektakularna-preobrazba-kresimirova-grada-arhitektice-iz-poljske-osmislile-projekt-koji-ce-kreirati-potpuno-novu-sliku-sibenika" target="_blank"><u><strong>Slobodna Dalmacija</strong></u></a>. Na natječaju je pobijedio rad poljskih arhitektica<strong> Ewe Odyjas</strong> i <strong>Agnieszka Morga</strong> pod nazivom "<strong>Place</strong>" (<strong>Mjesto</strong>), koji na prostoru bivše tvornice ferolegura <strong>TEF</strong>, dakle na prostoru crne metalurgije, što je godinama osiguraval posao brojnim Šibenčanima, ali i trovala Krešimirov grad, predviđa izgradnju Šibenika u duhu i vrijednostima 21. stoljeća. Na prostoru površine 27 hektara na kopnu i 3,3 hektara na moru, urbanisti i arhitekti osmislili su "novo lice zapadnog dijela Šibenika". Prostor je to koji je veliki potencijal za Šibenik i jedna od najatraktivnijih lokacija uz samu morsku obalu.<strong> Grad Šibenik </strong>nije obvezan primijeniti dobivena rješenja. Njih treba uzeti kao osnovu za daljnju razradu, kao početak traženja rješenja za taj prostor. Dok ne dođe <strong>investitor</strong>..<br />
<br />
Vratimo se načas unazad desetak (i više godina) te se sjetimo da je i naš <strong>Dugi Rat</strong> zahvaljujući projektu <strong>MATRA </strong>Nizozemske vlade i <strong>Berlage </strong>instituta iz Rotterdama te splitskim arhitektima iz biroa<strong> Ante Kuzmanića </strong>dobio <a href="http://www.dugirat.com/novosti/120-lokalna-uprava/3558-MATRA-projekt-na-lokaciji-Dugi-Rat-v15-3558" target="_blank"><u>projekt "<strong>URBOTANSCAPE</strong>"</u></a> koji je urbanistički osmislio prostor bivše <strong>tvornice ferolegura</strong> "<strong>Dalmacija</strong>", "sestre blizankinje" Šibenskog TEF-a, dakle još jednu crnu ekološku točku na obalnom prostoru Hrvatske koja je godinama trovala Dugoraćane, ali im i skoro 90-godina osiguravala posao, izgradila mjesto koje je od tvorničkih baraka i kasnije zgrada izraslo u današnji Dugi Rat. Od projekta "URBOTANSCAPE" odustalo se odmah kad je investitor pokucao na vrata općine. Do dana današnjeg, a prošlo je otad već desetak godina, od planiranog <strong>Korenat Point Resorta</strong> i marine nije napravljeno ništa osim što su novim generacijama u amanet ostavljena brda šljake takoreći u centru mista i obećanje resornog ministra "da su dogovori u tijeku i da samo što nisu gotovi..".<br />
<br />
Nadam se da će barem Šibenčani imati više pameti, organiziranosti, transaprentnosti, poslovne kulture (i barenko pinkicu više sreće) s svojim budućim investitorima... i lokalnim i državnim uhljeb-aparatom.</p>
</div>Predavanje Ante Kuzmanića: U prostoru između arhitekture i urbanizma2017-03-07T06:46:55+00:002017-03-07T06:46:55+00:00http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/23689-predavanje-ante-kuzmanica-u-prostoru-izmedu-arhitekture-i-urbanizmaDASmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2017_03/splitski_kolaz.jpg" style="width: 250px; height: 261px; margin: 4px 8px; float: left;" />- "<strong>Split </strong>je ugrožen kao nikad, urbanistički, socijalno i komunalno" - uvodno je rekao predsjednik DAS-a <strong>Dragan Žuvela</strong>, a potom je usljedilo odlično posjećeno i izvrsno predavanje<strong> Ante Kuzmanića</strong> na kojeg Dalmatinski portal donosi <strong><u><a href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/kuzmanicevo-predavanje-napunilo-das-split-stoji-na-mjestu-vec-pola-stoljeca-/19467" target="_blank">osvrt</a></u></strong>.<br />
<br />
NAJAVA:<br />
Društvo arhitekata Splita organizira ciklus predavanja i tribina <strong>‘Splitski kolaž</strong>’ u kojem će se predavači dotaknuti važnih i problematičnih tema prostora grada Splita. Ciklus započinje u <strong>utorak</strong>, 07.03.2017.<strong> predavanjem ‘U prostoru između arhitekture i urbanizma’</strong> prof. art.<strong> Ante Kuzmanića</strong>, dipl.ing.arh., u kojem se preispituje odnos arhitekture i urbanizma te utjecaj formalnih faktora poput prostornih planova na urbanističko planiranje. Također, predavanje će se značajno osvrnuti i na <strong>prometnu infrastrukturu</strong> kao jednu od problematičnijih tema grada Splita. Predavanje će se održati s početkom u <strong>19 </strong>sati u prostorijama Društva arhitekata Splita (Starčevićeva 24c, Split).</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2017_03/splitski_kolaz.jpg" style="width: 250px; height: 261px; margin: 4px 8px; float: left;" />- "<strong>Split </strong>je ugrožen kao nikad, urbanistički, socijalno i komunalno" - uvodno je rekao predsjednik DAS-a <strong>Dragan Žuvela</strong>, a potom je usljedilo odlično posjećeno i izvrsno predavanje<strong> Ante Kuzmanića</strong> na kojeg Dalmatinski portal donosi <strong><u><a href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/kuzmanicevo-predavanje-napunilo-das-split-stoji-na-mjestu-vec-pola-stoljeca-/19467" target="_blank">osvrt</a></u></strong>.<br />
<br />
NAJAVA:<br />
Društvo arhitekata Splita organizira ciklus predavanja i tribina <strong>‘Splitski kolaž</strong>’ u kojem će se predavači dotaknuti važnih i problematičnih tema prostora grada Splita. Ciklus započinje u <strong>utorak</strong>, 07.03.2017.<strong> predavanjem ‘U prostoru između arhitekture i urbanizma’</strong> prof. art.<strong> Ante Kuzmanića</strong>, dipl.ing.arh., u kojem se preispituje odnos arhitekture i urbanizma te utjecaj formalnih faktora poput prostornih planova na urbanističko planiranje. Također, predavanje će se značajno osvrnuti i na <strong>prometnu infrastrukturu</strong> kao jednu od problematičnijih tema grada Splita. Predavanje će se održati s početkom u <strong>19 </strong>sati u prostorijama Društva arhitekata Splita (Starčevićeva 24c, Split).</p>
</div>Šibenik – održivi model revitalizacije gradskog centra2015-12-28T08:24:08+00:002015-12-28T08:24:08+00:00http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/21870-sibenik-odrzivi-model-revitalizacije-gradskog-centraSTAV.cenzura.hrmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2015_12/sibenik.jpg" style="width: 250px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />Šibensko je Gradsko vijeće prošloga tjedna upravljanje šibenskim povijesnim utvrdama povjerilo novoosnovanoj javnoj ustanovi <strong>Tvrđava kulture Šibenik</strong>, nastavljajući time višegodišnja nastojanja da kroz seriju aktivnosti i ulaganja obnovi baštinu te je kapitalizira kroz kulturne i turističke programe. Uspjeh <strong>Šibenika </strong>u privlačenju milijunskih sredstava za obnovu leži u pomnom <strong>planiranju </strong>kojem je nositelj uigrana gradska administracija otvorena suradnjama i s ostalim urbanim akterima. Za razliku od vulgarne komercijalizacije nekih drugih jadranskih gradova, iako uz ponešto dvojbenih diznifikatorskih dizajnerskih rješenja i zamisli, za sad izgleda da su Šibenčani našli <strong>održiv model revitalizacije gradskog centra</strong>, ali i otvorili perspektivu gradu koji se propašću industrije gotovo potpuno ugasio. Sredstva koja su Grad Šibenik i Ministarstvo kulture RH mogli ulagati desetljećima jedva su dostajala za temeljnu sanaciju oštećenih dijelova fortifikacija pa su se šibenske vlasti okrenule EU fondovima.. - piše <strong>Diana Magdić</strong> na stranicama portala <a href="http://stav.cenzura.hr/sibenik-odrzivi-model-revitalizacije-gradskog-centra/" target="_blank">STav</a> ..</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2015_12/sibenik.jpg" style="width: 250px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />Šibensko je Gradsko vijeće prošloga tjedna upravljanje šibenskim povijesnim utvrdama povjerilo novoosnovanoj javnoj ustanovi <strong>Tvrđava kulture Šibenik</strong>, nastavljajući time višegodišnja nastojanja da kroz seriju aktivnosti i ulaganja obnovi baštinu te je kapitalizira kroz kulturne i turističke programe. Uspjeh <strong>Šibenika </strong>u privlačenju milijunskih sredstava za obnovu leži u pomnom <strong>planiranju </strong>kojem je nositelj uigrana gradska administracija otvorena suradnjama i s ostalim urbanim akterima. Za razliku od vulgarne komercijalizacije nekih drugih jadranskih gradova, iako uz ponešto dvojbenih diznifikatorskih dizajnerskih rješenja i zamisli, za sad izgleda da su Šibenčani našli <strong>održiv model revitalizacije gradskog centra</strong>, ali i otvorili perspektivu gradu koji se propašću industrije gotovo potpuno ugasio. Sredstva koja su Grad Šibenik i Ministarstvo kulture RH mogli ulagati desetljećima jedva su dostajala za temeljnu sanaciju oštećenih dijelova fortifikacija pa su se šibenske vlasti okrenule EU fondovima.. - piše <strong>Diana Magdić</strong> na stranicama portala <a href="http://stav.cenzura.hr/sibenik-odrzivi-model-revitalizacije-gradskog-centra/" target="_blank">STav</a> ..</p>
</div>Predavanje o društvenim posljedicama neoliberalnog urbanizma i turizma2015-11-24T18:59:19+00:002015-11-24T18:59:19+00:00http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/21743-predavanje-o-drustvenim-posljedicama-neoliberalnog-urbanizma-i-turizmaMartina Melvan / SDmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2015_11/zidjanje.jpg" style="width: 250px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predavanje sociologa <strong>Mirka Petrića </strong>na temu društvenih posljedica neoliberalnog urbanizma i turizma privuklo je večeras mahom mlađe slušatelje u splitsku <strong>Info zonu</strong>. Riječ je o posljednjem ovogodišnjem predavanju u sklopu ciklusa "Mala škola sociologije", na kojemu se govorilo o negativnim utjecajima ovog procesa koji poništava urbanističko planiranje i djeluje u interesu investitora. Petrić se referirao na iskustva Španjolske koja trenutno devastiranim okolišem duž obale plaća cijenu ovakvog pristupa gradnji. "<strong>Urbano-razvojni tsunami</strong>", kako ga je nazvao <strong>Ramón F. Durán</strong> sa Sveučilišta u Madridu, donio je val problema poput nepovoljne strukture privrede, rasta nezaposlenosti i drugih negativnih društvenih procesa. - Kod nas su dalmatinski gradovi poput <strong>Dubrovnika, Splita </strong>ili <strong>Zadra </strong>glavna meta lokalne inačice ovog "tsunamija". Punu snagu nije još uvijek doživio isključivo zbog nedostatka velikih investicija. Unatoč tome, posljedice su već vidljive zbog <strong>divljih gradnji </strong>koje su u jednu ruku tek uvod u ono što bi se moglo dogoditi ako se proces ne regulira. Prve na udaru primjene neoliberalnog modela neregulacija biti će naravno <strong>povijesne jezgre</strong>, koje čine vitalni dio grada, te izvor identiteta stanovnika i prostora – pojasnio je <strong>Petrić</strong>, piše <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/307853/Default.aspx" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>..</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2015_11/zidjanje.jpg" style="width: 250px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predavanje sociologa <strong>Mirka Petrića </strong>na temu društvenih posljedica neoliberalnog urbanizma i turizma privuklo je večeras mahom mlađe slušatelje u splitsku <strong>Info zonu</strong>. Riječ je o posljednjem ovogodišnjem predavanju u sklopu ciklusa "Mala škola sociologije", na kojemu se govorilo o negativnim utjecajima ovog procesa koji poništava urbanističko planiranje i djeluje u interesu investitora. Petrić se referirao na iskustva Španjolske koja trenutno devastiranim okolišem duž obale plaća cijenu ovakvog pristupa gradnji. "<strong>Urbano-razvojni tsunami</strong>", kako ga je nazvao <strong>Ramón F. Durán</strong> sa Sveučilišta u Madridu, donio je val problema poput nepovoljne strukture privrede, rasta nezaposlenosti i drugih negativnih društvenih procesa. - Kod nas su dalmatinski gradovi poput <strong>Dubrovnika, Splita </strong>ili <strong>Zadra </strong>glavna meta lokalne inačice ovog "tsunamija". Punu snagu nije još uvijek doživio isključivo zbog nedostatka velikih investicija. Unatoč tome, posljedice su već vidljive zbog <strong>divljih gradnji </strong>koje su u jednu ruku tek uvod u ono što bi se moglo dogoditi ako se proces ne regulira. Prve na udaru primjene neoliberalnog modela neregulacija biti će naravno <strong>povijesne jezgre</strong>, koje čine vitalni dio grada, te izvor identiteta stanovnika i prostora – pojasnio je <strong>Petrić</strong>, piše <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/307853/Default.aspx" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>..</p>
</div>Split - urbanistički slučaj 21. stoljeća2015-09-08T03:55:36+00:002015-09-08T03:55:36+00:00http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/21367-split-urbanisticki-slucaj-21-stoljecaPametno.orgmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2015_09/split_case.jpg" style="width: 250px; height: 206px; margin: 4px 8px; float: left;" />U susret nadolazećim izmjenama Generalnog urbanističkog plana grada Splita, usvojenih na sjednici Gradskog vijeća, stranka PAMETNO organizira<strong> javnu tribinu o splitskom urbanizmu</strong>, u usporedbi sa svijetom. Naziv je "<strong>Split - urbanistički slučaj 21. stoljeća</strong>". Tribina će se održati u <strong>utorak</strong>, 8.9. u <strong>18 </strong>sati na Tvrđavi Gripe (Glagoljaška bb), u velikoj dvorani UMAS-a. Gost predavač je <strong>Darko Radović</strong>, profesor arhitekture i urbanog dizajna na Sveučilištu Keio u Tokiju, gostujući profesor na Sveučilištu Ujedinjenih naroda te stručni savjetnik za urbanizam na Gehl Architects u Kopenhagenu, koji se ovom temom bavi već više od 30 godina..</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2015_09/split_case.jpg" style="width: 250px; height: 206px; margin: 4px 8px; float: left;" />U susret nadolazećim izmjenama Generalnog urbanističkog plana grada Splita, usvojenih na sjednici Gradskog vijeća, stranka PAMETNO organizira<strong> javnu tribinu o splitskom urbanizmu</strong>, u usporedbi sa svijetom. Naziv je "<strong>Split - urbanistički slučaj 21. stoljeća</strong>". Tribina će se održati u <strong>utorak</strong>, 8.9. u <strong>18 </strong>sati na Tvrđavi Gripe (Glagoljaška bb), u velikoj dvorani UMAS-a. Gost predavač je <strong>Darko Radović</strong>, profesor arhitekture i urbanog dizajna na Sveučilištu Keio u Tokiju, gostujući profesor na Sveučilištu Ujedinjenih naroda te stručni savjetnik za urbanizam na Gehl Architects u Kopenhagenu, koji se ovom temom bavi već više od 30 godina..</p>
</div>