Kultura Novosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti. http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam 2026-04-16T06:35:36+00:00 Joomla! - Open Source Content Management Stanovanje - pravo ili privilegija? 2024-05-17T20:19:12+00:00 2024-05-17T20:19:12+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/30952-stanovanje-pravo-ili-privilegija Društvo arhitekata Splita, Dalmatinski portal mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2024_05/stanovanje.jpg" style="width: 587px; height: 329px;" /></p> <p> <strong>Dru&scaron;tvo arhitekata Splita </strong>će u svibnju ove godine u Splitu ugostiti članice i članove Europske koalicije za pravo na stanovanje i grad (European Action Coalition for the Right to Housing and to the City). Konferencija koalicije trajat će od 9. (četvrtak) do 12. svibnja (nedjelja) 2024. na različitim lokacijama u Splitu, uz fakultativni izlet i radnu akciju u Krvavici kraj Makarske u ponedjeljak, 13.5.&nbsp; Tijekom petodnevnog programa <strong>konferencije &quot;Stanovanje - pravo ili privilegija?&quot;</strong> održat će se javne diskusije, &scaron;etnje i akcije gdje će razgovarati o <strong>stambenoj krizi</strong> te pritisku turizma na javne prostore i stambeni fond gradova. U sklopu programa održat će se radionice o mogućnostima organiziranja građana u sindikate podstanara i stambene zadruge kao jedan od načina rje&scaron;avanja vlastitog stambenog pitanja. Dodatne objave o programu popratite u nastavku članka ...</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2024_05/stanovanje.jpg" style="width: 587px; height: 329px;" /></p> <p> <strong>Dru&scaron;tvo arhitekata Splita </strong>će u svibnju ove godine u Splitu ugostiti članice i članove Europske koalicije za pravo na stanovanje i grad (European Action Coalition for the Right to Housing and to the City). Konferencija koalicije trajat će od 9. (četvrtak) do 12. svibnja (nedjelja) 2024. na različitim lokacijama u Splitu, uz fakultativni izlet i radnu akciju u Krvavici kraj Makarske u ponedjeljak, 13.5.&nbsp; Tijekom petodnevnog programa <strong>konferencije &quot;Stanovanje - pravo ili privilegija?&quot;</strong> održat će se javne diskusije, &scaron;etnje i akcije gdje će razgovarati o <strong>stambenoj krizi</strong> te pritisku turizma na javne prostore i stambeni fond gradova. U sklopu programa održat će se radionice o mogućnostima organiziranja građana u sindikate podstanara i stambene zadruge kao jedan od načina rje&scaron;avanja vlastitog stambenog pitanja. Dodatne objave o programu popratite u nastavku članka ...</p> </div> Split21: Ima li grada istočno od raja? 2022-03-18T17:27:22+00:00 2022-03-18T17:27:22+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/29801-split21-ima-li-grada-istocno-od-raja Dalmacija Danas mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2022_03/split21.jpg" style="width: 250px; height: 165px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dru&scaron;tvo arhitekata Splita i Arhitektonski biro Ante Kuzmanić kroz <strong>izložbu Split21: Ima li grada istočno od raja</strong>, smje&scaron;tenu u prizemlju City Centera one od 18. ožujka do 3. travnja, predstavit će prijedlog smjera prostornog razvoja &scaron;ireg urbanog područja grada <strong>Splita</strong>. Ovim se projektom grad poku&scaron;ava sagledati kao dio veće <strong>metropolitanske cjeline</strong> koju čini urbani prostor od Trogira pa sve do Podstrane, na temelju čega su nastala infrastrukturna i urbanistička rje&scaron;enja. Uzimajući u obzir sve izazove s kojima se grad trenutno susreće, nastao je prijedlog Split 21: Ima li grada istočno od raja?, izložba na kojoj ćete moći dobiti dojam o potencijalnim infrastrukturnim i urbanističkim rje&scaron;enjima na razini metropolitanskog područja te nekoliko konkretnih arhitektonsko&ndash;urbanističkih i prometnih prijedloga. Svratite na izložbu i sami otkrijte odgovor na pitanje ima li grada istočno od raja.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2022_03/split21.jpg" style="width: 250px; height: 165px; margin: 4px 8px; float: left;" />Dru&scaron;tvo arhitekata Splita i Arhitektonski biro Ante Kuzmanić kroz <strong>izložbu Split21: Ima li grada istočno od raja</strong>, smje&scaron;tenu u prizemlju City Centera one od 18. ožujka do 3. travnja, predstavit će prijedlog smjera prostornog razvoja &scaron;ireg urbanog područja grada <strong>Splita</strong>. Ovim se projektom grad poku&scaron;ava sagledati kao dio veće <strong>metropolitanske cjeline</strong> koju čini urbani prostor od Trogira pa sve do Podstrane, na temelju čega su nastala infrastrukturna i urbanistička rje&scaron;enja. Uzimajući u obzir sve izazove s kojima se grad trenutno susreće, nastao je prijedlog Split 21: Ima li grada istočno od raja?, izložba na kojoj ćete moći dobiti dojam o potencijalnim infrastrukturnim i urbanističkim rje&scaron;enjima na razini metropolitanskog područja te nekoliko konkretnih arhitektonsko&ndash;urbanističkih i prometnih prijedloga. Svratite na izložbu i sami otkrijte odgovor na pitanje ima li grada istočno od raja.</p> </div> Upravljati svojim prostorom pravo je ali i obveza 2021-10-14T21:03:53+00:00 2021-10-14T21:03:53+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/29402-upravljati-svojim-prostorom-pravo-je-ali-i-obveza FB Savez za Poljica mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2021_10/kuca_selo.jpg" style="width: 270px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zanimljiva vijest stiže iz <strong>Srinjina</strong>. U suradnji s<strong> Dru&scaron;tvom arhitekata Split, Mjesni odbor Srinjine</strong> prionuo je edukaciji mje&scaron;tana o njihovim pravima, prilikama i ograničenjima vezanima uz upravljanje svojim prostorom te izradi smjernica za izradu <strong>urbanističkoga plana uređenja Srinjina.</strong><br /> Kako i mi u Savezu za Poljica stalno ističemo da je nepotro&scaron;eni prostor, uz ljude, najvrijedniji resurs Poljica, pozdravljamo ovu inicijativu s nadom da će i drugi mjesni odbori s područja povijesnih <strong>Poljica </strong>na jednak ili sličan način <strong>educirati svoje mje&scaron;tane</strong> kako bi optimalno upravljali prostorom kojim raspolažu, a ne da to drugi rade u njihovo ime kao &scaron;to je to slučaj u primjeru izgradnje vjetroelektrana na području <strong>Seoca </strong>ili sanacije i prenamjene zemlji&scaron;ta biv&scaron;e tvornice u<strong> Dugome Ratu</strong>.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2021_10/kuca_selo.jpg" style="width: 270px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Zanimljiva vijest stiže iz <strong>Srinjina</strong>. U suradnji s<strong> Dru&scaron;tvom arhitekata Split, Mjesni odbor Srinjine</strong> prionuo je edukaciji mje&scaron;tana o njihovim pravima, prilikama i ograničenjima vezanima uz upravljanje svojim prostorom te izradi smjernica za izradu <strong>urbanističkoga plana uređenja Srinjina.</strong><br /> Kako i mi u Savezu za Poljica stalno ističemo da je nepotro&scaron;eni prostor, uz ljude, najvrijedniji resurs Poljica, pozdravljamo ovu inicijativu s nadom da će i drugi mjesni odbori s područja povijesnih <strong>Poljica </strong>na jednak ili sličan način <strong>educirati svoje mje&scaron;tane</strong> kako bi optimalno upravljali prostorom kojim raspolažu, a ne da to drugi rade u njihovo ime kao &scaron;to je to slučaj u primjeru izgradnje vjetroelektrana na području <strong>Seoca </strong>ili sanacije i prenamjene zemlji&scaron;ta biv&scaron;e tvornice u<strong> Dugome Ratu</strong>.</p> </div> Nove knjige: Atomizirani hotel – Novi tip hotelske arhitekture 2021-10-12T00:30:47+00:00 2021-10-12T00:30:47+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/29380-nove-knjige-atomizirani-hotel-novi-tip-hotelske-arhitekture ArTresor mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2021_10/atomizirani_hotel.jpg" style="width: 250px; height: 260px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;<strong>Atomizirani hotel</strong> &ndash; Novi tip hotelske arhitekture u revitalizaciji grada ili krajolika&quot;, knjiga je<strong> Jelene Skorup Juračić</strong>, znanstvenice i arhitektice koja se istaknula upravo projektiranjem hotelske arhitekture, primjenjujući pritom navedeni novi tip hotela. Tumačenjem primjene atomiziranog hotela kao mogućnosti ugodnog boravka u povijesnim ambijentima i kao primjerenog načina<strong> obnove arhitekture</strong>, monografija ističe važnost hotela kao &quot;iluzije drukčijeg i boljeg mjesta&quot;.<br /> U pet bogato likovno opremljenih poglavlja (vi&scaron;e od 300 ilustracija), Atomizirani hotel uvodi u povijest hotela i turističkog teritorija, iznosi teorije turizma i milenijske turističke prakse, u kojoj prepoznaje mijene u globalnoj koncepciji hotela i definira njegov novi tip, njegove lokacijske kriterije i načela provedbe.<br /> U hrvatskom kontekstu, na primjeru <strong>Pustijerne </strong>u Dubrovniku, autoričina vlastitog arhitektonskog projekta, industrijske zone <strong>&Scaron;koljić </strong>u Rijeci te<strong> Degenove ulice</strong> u Zagrebu pokazani su potencijali i neki važni kriteriji primjene atomiziranog hotela pri oživljavanju dijela povijesne gradske jezgre ili dijela grada.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2021_10/atomizirani_hotel.jpg" style="width: 250px; height: 260px; margin: 4px 8px; float: left;" />&quot;<strong>Atomizirani hotel</strong> &ndash; Novi tip hotelske arhitekture u revitalizaciji grada ili krajolika&quot;, knjiga je<strong> Jelene Skorup Juračić</strong>, znanstvenice i arhitektice koja se istaknula upravo projektiranjem hotelske arhitekture, primjenjujući pritom navedeni novi tip hotela. Tumačenjem primjene atomiziranog hotela kao mogućnosti ugodnog boravka u povijesnim ambijentima i kao primjerenog načina<strong> obnove arhitekture</strong>, monografija ističe važnost hotela kao &quot;iluzije drukčijeg i boljeg mjesta&quot;.<br /> U pet bogato likovno opremljenih poglavlja (vi&scaron;e od 300 ilustracija), Atomizirani hotel uvodi u povijest hotela i turističkog teritorija, iznosi teorije turizma i milenijske turističke prakse, u kojoj prepoznaje mijene u globalnoj koncepciji hotela i definira njegov novi tip, njegove lokacijske kriterije i načela provedbe.<br /> U hrvatskom kontekstu, na primjeru <strong>Pustijerne </strong>u Dubrovniku, autoričina vlastitog arhitektonskog projekta, industrijske zone <strong>&Scaron;koljić </strong>u Rijeci te<strong> Degenove ulice</strong> u Zagrebu pokazani su potencijali i neki važni kriteriji primjene atomiziranog hotela pri oživljavanju dijela povijesne gradske jezgre ili dijela grada.</p> </div> Split 3 – ulice, kvartovi, stanovnici 2020-06-06T06:29:45+00:00 2020-06-06T06:29:45+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/28199-split-3-ulice-kvartovi-stanovnici Novosti mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2020_06/split3.jpg" style="width: 250px; height: 243px; margin: 4px 8px; float: left;" />Treća po redu manifestacija &lsquo;<strong>Split 3 &ndash; ulice, kvartovi, stanovnici&lsquo; </strong>održat će se od 3. do 6. svibnja 2020. na ulicama ove splitske četvrti i ispred udruge za suvremenu umjetnost Kvart. Organizatori manifestacije su Arhitektonski kolektiv, Kino Mediteran i udruga Kvart, a autorice programa su arhitektice <strong>Mariana Bucat, Vi&scaron;nja Kukoč</strong> i <strong>Jelena Borota</strong>. Ulaz na sva događanja je besplatan.<br /> - <strong>Split 3</strong> kao cjeloviti i planirani gradski prostor vi&scaron;e nije u fokusu, a nije niti natječajno rje&scaron;enje. Unatoč kasnijim propustima, ipak se jasno uočava jedinstveni prostorni koncept &scaron;iri od vremenskih i prostornih granica u kojima je nastao &ndash; objasnila je <strong>Bucat </strong>i dodala kako ovom manifestacijom žele promovirati javne prostore Splita 3, koji su važni za građane. <strong>Program </strong>koji su osmislili vrlo je raznolik, od jazz koncerata do filmova koji nisu blockbusteri, za &scaron;to u Splitu definitivno postoji publika.<br /> <br /> <strong>Subota</strong>, 6. lipnja 2020. u 21:00<br /> <strong> Kino Mediteran - </strong>film <strong>&lsquo;Krivnja&lsquo; </strong>(The Guilty), Gustav M&ouml;ller, Danska, Triler, 2018.<br /> u Ulici &Scaron;ime Ljubića, kod umjetničke intervencije SMISAO.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2020_06/split3.jpg" style="width: 250px; height: 243px; margin: 4px 8px; float: left;" />Treća po redu manifestacija &lsquo;<strong>Split 3 &ndash; ulice, kvartovi, stanovnici&lsquo; </strong>održat će se od 3. do 6. svibnja 2020. na ulicama ove splitske četvrti i ispred udruge za suvremenu umjetnost Kvart. Organizatori manifestacije su Arhitektonski kolektiv, Kino Mediteran i udruga Kvart, a autorice programa su arhitektice <strong>Mariana Bucat, Vi&scaron;nja Kukoč</strong> i <strong>Jelena Borota</strong>. Ulaz na sva događanja je besplatan.<br /> - <strong>Split 3</strong> kao cjeloviti i planirani gradski prostor vi&scaron;e nije u fokusu, a nije niti natječajno rje&scaron;enje. Unatoč kasnijim propustima, ipak se jasno uočava jedinstveni prostorni koncept &scaron;iri od vremenskih i prostornih granica u kojima je nastao &ndash; objasnila je <strong>Bucat </strong>i dodala kako ovom manifestacijom žele promovirati javne prostore Splita 3, koji su važni za građane. <strong>Program </strong>koji su osmislili vrlo je raznolik, od jazz koncerata do filmova koji nisu blockbusteri, za &scaron;to u Splitu definitivno postoji publika.<br /> <br /> <strong>Subota</strong>, 6. lipnja 2020. u 21:00<br /> <strong> Kino Mediteran - </strong>film <strong>&lsquo;Krivnja&lsquo; </strong>(The Guilty), Gustav M&ouml;ller, Danska, Triler, 2018.<br /> u Ulici &Scaron;ime Ljubića, kod umjetničke intervencije SMISAO.</p> </div> Valjda će Šibenčani imati više pameti i sreće.. 2017-12-26T23:47:21+00:00 2017-12-26T23:47:21+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/25123-valjda-ce-sibencani-imati-vise-pameti-i-srece MB mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/galerija/urbotanscape2_20051216_473624781.jpg" style="width: 550px; height: 412px;" /></p> <p> &Scaron;to je to mje&scaron;ovita zona unutar <strong>urbanizma </strong>grada? Je li moguće unutar gradskih dijelova zadržati i neku <strong>proizvodnju </strong>ili ona nužno treba biti dislocirana na gradske rubove? Izbacuje li se na taj način jedan bitan sloj grada i &scaron;to to znači za funkcioniranje gradova? Jesu li gradovi samo mjesta za <strong>stanovanje </strong>s nizom trgovina, restorana i kafića ili i ne&scaron;to drugo? Industrije se, naime, sele na rubove grada ili u druge gradove, pa i udaljene krajeve svijeta. No je li moguće u dana&scaron;njim gradovima imati stanovanje i sačuvati <strong>male tvrtke i manufakture</strong> tako da proizvodnja ne bude potpuno izbačena i da grad ne izgubi jedno od svojih povijesnih određenja?<br /> Grad <strong>&Scaron;ibenik </strong>je nedavno dobio urbanistički projekt koji je provela međunarodna organizacija <strong>Europan</strong>, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/clanak/id/523615/spektakularna-preobrazba-kresimirova-grada-arhitektice-iz-poljske-osmislile-projekt-koji-ce-kreirati-potpuno-novu-sliku-sibenika" target="_blank"><u><strong>Slobodna Dalmacija</strong></u></a>. Na natječaju je pobijedio rad poljskih arhitektica<strong> Ewe Odyjas</strong> i <strong>Agnieszka Morga</strong> pod nazivom &quot;<strong>Place</strong>&quot; (<strong>Mjesto</strong>), koji na prostoru biv&scaron;e tvornice ferolegura <strong>TEF</strong>, dakle na prostoru crne metalurgije, &scaron;to je godinama osiguraval posao brojnim &Scaron;ibenčanima, ali i trovala Kre&scaron;imirov grad, predviđa izgradnju &Scaron;ibenika u duhu i vrijednostima 21. stoljeća. Na prostoru povr&scaron;ine 27 hektara na kopnu i 3,3 hektara na moru, urbanisti i arhitekti osmislili su &quot;novo lice zapadnog dijela &Scaron;ibenika&quot;. Prostor je to koji je veliki potencijal za &Scaron;ibenik i jedna od najatraktivnijih lokacija uz samu morsku obalu.<strong> Grad &Scaron;ibenik </strong>nije obvezan primijeniti dobivena rje&scaron;enja. Njih treba uzeti kao osnovu za daljnju razradu, kao početak traženja rje&scaron;enja za taj prostor. Dok ne dođe <strong>investitor</strong>..<br /> <br /> Vratimo se načas unazad desetak (i vi&scaron;e godina) te se sjetimo da je i na&scaron; <strong>Dugi Rat</strong> zahvaljujući projektu <strong>MATRA </strong>Nizozemske vlade i <strong>Berlage </strong>instituta iz Rotterdama te splitskim arhitektima iz biroa<strong> Ante Kuzmanića </strong>dobio <a href="http://www.dugirat.com/novosti/120-lokalna-uprava/3558-MATRA-projekt-na-lokaciji-Dugi-Rat-v15-3558" target="_blank"><u>projekt &quot;<strong>URBOTANSCAPE</strong>&quot;</u></a> koji je urbanistički osmislio prostor biv&scaron;e <strong>tvornice ferolegura</strong> &quot;<strong>Dalmacija</strong>&quot;, &quot;sestre blizankinje&quot; &Scaron;ibenskog TEF-a, dakle jo&scaron; jednu crnu ekolo&scaron;ku točku na obalnom prostoru Hrvatske koja je godinama trovala Dugoraćane, ali im i skoro 90-godina osiguravala posao, izgradila mjesto koje je od tvorničkih baraka i kasnije zgrada izraslo u dana&scaron;nji Dugi Rat. Od projekta &quot;URBOTANSCAPE&quot; odustalo se odmah kad je investitor pokucao na vrata općine. Do dana dana&scaron;njeg, a pro&scaron;lo je otad već desetak godina, od planiranog <strong>Korenat Point Resorta</strong> i marine nije napravljeno ni&scaron;ta osim &scaron;to su novim generacijama u amanet ostavljena brda &scaron;ljake takoreći u centru mista i obećanje resornog ministra &quot;da su dogovori u tijeku i da samo &scaron;to nisu gotovi..&quot;.<br /> <br /> Nadam se da će barem &Scaron;ibenčani imati vi&scaron;e pameti, organiziranosti, transaprentnosti, poslovne kulture (i barenko pinkicu vi&scaron;e sreće) s svojim budućim investitorima... i lokalnim i državnim uhljeb-aparatom.</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="http://www.dugirat.com/images/stories/galerija/urbotanscape2_20051216_473624781.jpg" style="width: 550px; height: 412px;" /></p> <p> &Scaron;to je to mje&scaron;ovita zona unutar <strong>urbanizma </strong>grada? Je li moguće unutar gradskih dijelova zadržati i neku <strong>proizvodnju </strong>ili ona nužno treba biti dislocirana na gradske rubove? Izbacuje li se na taj način jedan bitan sloj grada i &scaron;to to znači za funkcioniranje gradova? Jesu li gradovi samo mjesta za <strong>stanovanje </strong>s nizom trgovina, restorana i kafića ili i ne&scaron;to drugo? Industrije se, naime, sele na rubove grada ili u druge gradove, pa i udaljene krajeve svijeta. No je li moguće u dana&scaron;njim gradovima imati stanovanje i sačuvati <strong>male tvrtke i manufakture</strong> tako da proizvodnja ne bude potpuno izbačena i da grad ne izgubi jedno od svojih povijesnih određenja?<br /> Grad <strong>&Scaron;ibenik </strong>je nedavno dobio urbanistički projekt koji je provela međunarodna organizacija <strong>Europan</strong>, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/sibenik/clanak/id/523615/spektakularna-preobrazba-kresimirova-grada-arhitektice-iz-poljske-osmislile-projekt-koji-ce-kreirati-potpuno-novu-sliku-sibenika" target="_blank"><u><strong>Slobodna Dalmacija</strong></u></a>. Na natječaju je pobijedio rad poljskih arhitektica<strong> Ewe Odyjas</strong> i <strong>Agnieszka Morga</strong> pod nazivom &quot;<strong>Place</strong>&quot; (<strong>Mjesto</strong>), koji na prostoru biv&scaron;e tvornice ferolegura <strong>TEF</strong>, dakle na prostoru crne metalurgije, &scaron;to je godinama osiguraval posao brojnim &Scaron;ibenčanima, ali i trovala Kre&scaron;imirov grad, predviđa izgradnju &Scaron;ibenika u duhu i vrijednostima 21. stoljeća. Na prostoru povr&scaron;ine 27 hektara na kopnu i 3,3 hektara na moru, urbanisti i arhitekti osmislili su &quot;novo lice zapadnog dijela &Scaron;ibenika&quot;. Prostor je to koji je veliki potencijal za &Scaron;ibenik i jedna od najatraktivnijih lokacija uz samu morsku obalu.<strong> Grad &Scaron;ibenik </strong>nije obvezan primijeniti dobivena rje&scaron;enja. Njih treba uzeti kao osnovu za daljnju razradu, kao početak traženja rje&scaron;enja za taj prostor. Dok ne dođe <strong>investitor</strong>..<br /> <br /> Vratimo se načas unazad desetak (i vi&scaron;e godina) te se sjetimo da je i na&scaron; <strong>Dugi Rat</strong> zahvaljujući projektu <strong>MATRA </strong>Nizozemske vlade i <strong>Berlage </strong>instituta iz Rotterdama te splitskim arhitektima iz biroa<strong> Ante Kuzmanića </strong>dobio <a href="http://www.dugirat.com/novosti/120-lokalna-uprava/3558-MATRA-projekt-na-lokaciji-Dugi-Rat-v15-3558" target="_blank"><u>projekt &quot;<strong>URBOTANSCAPE</strong>&quot;</u></a> koji je urbanistički osmislio prostor biv&scaron;e <strong>tvornice ferolegura</strong> &quot;<strong>Dalmacija</strong>&quot;, &quot;sestre blizankinje&quot; &Scaron;ibenskog TEF-a, dakle jo&scaron; jednu crnu ekolo&scaron;ku točku na obalnom prostoru Hrvatske koja je godinama trovala Dugoraćane, ali im i skoro 90-godina osiguravala posao, izgradila mjesto koje je od tvorničkih baraka i kasnije zgrada izraslo u dana&scaron;nji Dugi Rat. Od projekta &quot;URBOTANSCAPE&quot; odustalo se odmah kad je investitor pokucao na vrata općine. Do dana dana&scaron;njeg, a pro&scaron;lo je otad već desetak godina, od planiranog <strong>Korenat Point Resorta</strong> i marine nije napravljeno ni&scaron;ta osim &scaron;to su novim generacijama u amanet ostavljena brda &scaron;ljake takoreći u centru mista i obećanje resornog ministra &quot;da su dogovori u tijeku i da samo &scaron;to nisu gotovi..&quot;.<br /> <br /> Nadam se da će barem &Scaron;ibenčani imati vi&scaron;e pameti, organiziranosti, transaprentnosti, poslovne kulture (i barenko pinkicu vi&scaron;e sreće) s svojim budućim investitorima... i lokalnim i državnim uhljeb-aparatom.</p> </div> Predavanje Ante Kuzmanića: U prostoru između arhitekture i urbanizma 2017-03-07T06:46:55+00:00 2017-03-07T06:46:55+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/23689-predavanje-ante-kuzmanica-u-prostoru-izmedu-arhitekture-i-urbanizma DAS mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_03/splitski_kolaz.jpg" style="width: 250px; height: 261px; margin: 4px 8px; float: left;" />- &quot;<strong>Split </strong>je ugrožen kao nikad, urbanistički, socijalno i komunalno&quot; - uvodno je rekao predsjednik DAS-a <strong>Dragan Žuvela</strong>, a potom je usljedilo odlično posjećeno i izvrsno predavanje<strong> Ante Kuzmanića</strong> na kojeg Dalmatinski portal donosi <strong><u><a href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/kuzmanicevo-predavanje-napunilo-das-split-stoji-na-mjestu-vec-pola-stoljeca-/19467" target="_blank">osvrt</a></u></strong>.<br /> <br /> NAJAVA:<br /> Dru&scaron;tvo arhitekata Splita organizira ciklus predavanja i tribina <strong>&lsquo;Splitski kolaž</strong>&rsquo; u kojem će se predavači dotaknuti važnih i problematičnih tema prostora grada Splita. Ciklus započinje u <strong>utorak</strong>, 07.03.2017.<strong> predavanjem&nbsp; &lsquo;U prostoru između arhitekture i urbanizma&rsquo;</strong> prof. art.<strong> Ante Kuzmanića</strong>, dipl.ing.arh., u kojem se preispituje odnos arhitekture i urbanizma te utjecaj formalnih faktora poput prostornih planova na urbanističko planiranje. Također, predavanje će se značajno osvrnuti i na <strong>prometnu infrastrukturu</strong> kao jednu od problematičnijih tema grada Splita. Predavanje će se održati s početkom u <strong>19 </strong>sati u prostorijama Dru&scaron;tva arhitekata Splita (Starčevićeva 24c, Split).</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2017_03/splitski_kolaz.jpg" style="width: 250px; height: 261px; margin: 4px 8px; float: left;" />- &quot;<strong>Split </strong>je ugrožen kao nikad, urbanistički, socijalno i komunalno&quot; - uvodno je rekao predsjednik DAS-a <strong>Dragan Žuvela</strong>, a potom je usljedilo odlično posjećeno i izvrsno predavanje<strong> Ante Kuzmanića</strong> na kojeg Dalmatinski portal donosi <strong><u><a href="http://dalmatinskiportal.hr/vijesti/kuzmanicevo-predavanje-napunilo-das-split-stoji-na-mjestu-vec-pola-stoljeca-/19467" target="_blank">osvrt</a></u></strong>.<br /> <br /> NAJAVA:<br /> Dru&scaron;tvo arhitekata Splita organizira ciklus predavanja i tribina <strong>&lsquo;Splitski kolaž</strong>&rsquo; u kojem će se predavači dotaknuti važnih i problematičnih tema prostora grada Splita. Ciklus započinje u <strong>utorak</strong>, 07.03.2017.<strong> predavanjem&nbsp; &lsquo;U prostoru između arhitekture i urbanizma&rsquo;</strong> prof. art.<strong> Ante Kuzmanića</strong>, dipl.ing.arh., u kojem se preispituje odnos arhitekture i urbanizma te utjecaj formalnih faktora poput prostornih planova na urbanističko planiranje. Također, predavanje će se značajno osvrnuti i na <strong>prometnu infrastrukturu</strong> kao jednu od problematičnijih tema grada Splita. Predavanje će se održati s početkom u <strong>19 </strong>sati u prostorijama Dru&scaron;tva arhitekata Splita (Starčevićeva 24c, Split).</p> </div> Šibenik – održivi model revitalizacije gradskog centra 2015-12-28T08:24:08+00:00 2015-12-28T08:24:08+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/21870-sibenik-odrzivi-model-revitalizacije-gradskog-centra STAV.cenzura.hr mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_12/sibenik.jpg" style="width: 250px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />&Scaron;ibensko je Gradsko vijeće pro&scaron;loga tjedna upravljanje &scaron;ibenskim povijesnim utvrdama povjerilo novoosnovanoj javnoj ustanovi <strong>Tvrđava kulture &Scaron;ibenik</strong>, nastavljajući time vi&scaron;egodi&scaron;nja nastojanja da kroz seriju aktivnosti i ulaganja obnovi ba&scaron;tinu te je kapitalizira kroz kulturne i turističke programe. Uspjeh <strong>&Scaron;ibenika </strong>u privlačenju milijunskih sredstava za obnovu leži u pomnom <strong>planiranju </strong>kojem je nositelj uigrana gradska administracija otvorena suradnjama i s ostalim urbanim akterima. Za razliku od vulgarne komercijalizacije nekih drugih jadranskih gradova, iako uz pone&scaron;to dvojbenih diznifikatorskih dizajnerskih rje&scaron;enja i zamisli, za sad izgleda da su &Scaron;ibenčani na&scaron;li <strong>održiv model revitalizacije gradskog centra</strong>, ali i otvorili perspektivu gradu koji se propa&scaron;ću industrije gotovo potpuno ugasio. Sredstva koja su Grad &Scaron;ibenik i Ministarstvo kulture RH mogli ulagati desetljećima jedva su dostajala za temeljnu sanaciju o&scaron;tećenih dijelova fortifikacija pa su se &scaron;ibenske vlasti okrenule EU fondovima.. - pi&scaron;e <strong>Diana Magdić</strong> na stranicama portala <a href="http://stav.cenzura.hr/sibenik-odrzivi-model-revitalizacije-gradskog-centra/" target="_blank">STav</a> ..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_12/sibenik.jpg" style="width: 250px; height: 168px; margin: 4px 8px; float: left;" />&Scaron;ibensko je Gradsko vijeće pro&scaron;loga tjedna upravljanje &scaron;ibenskim povijesnim utvrdama povjerilo novoosnovanoj javnoj ustanovi <strong>Tvrđava kulture &Scaron;ibenik</strong>, nastavljajući time vi&scaron;egodi&scaron;nja nastojanja da kroz seriju aktivnosti i ulaganja obnovi ba&scaron;tinu te je kapitalizira kroz kulturne i turističke programe. Uspjeh <strong>&Scaron;ibenika </strong>u privlačenju milijunskih sredstava za obnovu leži u pomnom <strong>planiranju </strong>kojem je nositelj uigrana gradska administracija otvorena suradnjama i s ostalim urbanim akterima. Za razliku od vulgarne komercijalizacije nekih drugih jadranskih gradova, iako uz pone&scaron;to dvojbenih diznifikatorskih dizajnerskih rje&scaron;enja i zamisli, za sad izgleda da su &Scaron;ibenčani na&scaron;li <strong>održiv model revitalizacije gradskog centra</strong>, ali i otvorili perspektivu gradu koji se propa&scaron;ću industrije gotovo potpuno ugasio. Sredstva koja su Grad &Scaron;ibenik i Ministarstvo kulture RH mogli ulagati desetljećima jedva su dostajala za temeljnu sanaciju o&scaron;tećenih dijelova fortifikacija pa su se &scaron;ibenske vlasti okrenule EU fondovima.. - pi&scaron;e <strong>Diana Magdić</strong> na stranicama portala <a href="http://stav.cenzura.hr/sibenik-odrzivi-model-revitalizacije-gradskog-centra/" target="_blank">STav</a> ..</p> </div> Predavanje o društvenim posljedicama neoliberalnog urbanizma i turizma 2015-11-24T18:59:19+00:00 2015-11-24T18:59:19+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/21743-predavanje-o-drustvenim-posljedicama-neoliberalnog-urbanizma-i-turizma Martina Melvan / SD mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_11/zidjanje.jpg" style="width: 250px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predavanje sociologa <strong>Mirka Petrića </strong>na temu dru&scaron;tvenih posljedica neoliberalnog urbanizma i turizma privuklo je večeras mahom mlađe slu&scaron;atelje u splitsku <strong>Info zonu</strong>. Riječ je o posljednjem ovogodi&scaron;njem predavanju u sklopu ciklusa &quot;Mala &scaron;kola sociologije&quot;, na kojemu se govorilo o negativnim utjecajima ovog procesa koji poni&scaron;tava urbanističko planiranje i djeluje u interesu investitora. Petrić se referirao na iskustva &Scaron;panjolske koja trenutno devastiranim okoli&scaron;em duž obale plaća cijenu ovakvog pristupa gradnji. &quot;<strong>Urbano-razvojni tsunami</strong>&quot;, kako ga je nazvao <strong>Ram&oacute;n F. Dur&aacute;n</strong> sa Sveučili&scaron;ta u Madridu, donio je val problema poput nepovoljne strukture privrede, rasta nezaposlenosti i drugih negativnih dru&scaron;tvenih procesa. - Kod nas su dalmatinski gradovi poput <strong>Dubrovnika, Splita </strong>ili <strong>Zadra </strong>glavna meta lokalne inačice ovog &quot;tsunamija&quot;. Punu snagu nije jo&scaron; uvijek doživio isključivo zbog nedostatka velikih investicija. Unatoč tome, posljedice su već vidljive zbog <strong>divljih gradnji </strong>koje su u jednu ruku tek uvod u ono &scaron;to bi se moglo dogoditi ako se proces ne regulira. Prve na udaru primjene neoliberalnog modela neregulacija biti će naravno <strong>povijesne jezgre</strong>, koje čine vitalni dio grada, te izvor identiteta stanovnika i prostora &ndash; pojasnio je <strong>Petrić</strong>, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/307853/Default.aspx" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_11/zidjanje.jpg" style="width: 250px; height: 180px; margin: 4px 8px; float: left;" />Predavanje sociologa <strong>Mirka Petrića </strong>na temu dru&scaron;tvenih posljedica neoliberalnog urbanizma i turizma privuklo je večeras mahom mlađe slu&scaron;atelje u splitsku <strong>Info zonu</strong>. Riječ je o posljednjem ovogodi&scaron;njem predavanju u sklopu ciklusa &quot;Mala &scaron;kola sociologije&quot;, na kojemu se govorilo o negativnim utjecajima ovog procesa koji poni&scaron;tava urbanističko planiranje i djeluje u interesu investitora. Petrić se referirao na iskustva &Scaron;panjolske koja trenutno devastiranim okoli&scaron;em duž obale plaća cijenu ovakvog pristupa gradnji. &quot;<strong>Urbano-razvojni tsunami</strong>&quot;, kako ga je nazvao <strong>Ram&oacute;n F. Dur&aacute;n</strong> sa Sveučili&scaron;ta u Madridu, donio je val problema poput nepovoljne strukture privrede, rasta nezaposlenosti i drugih negativnih dru&scaron;tvenih procesa. - Kod nas su dalmatinski gradovi poput <strong>Dubrovnika, Splita </strong>ili <strong>Zadra </strong>glavna meta lokalne inačice ovog &quot;tsunamija&quot;. Punu snagu nije jo&scaron; uvijek doživio isključivo zbog nedostatka velikih investicija. Unatoč tome, posljedice su već vidljive zbog <strong>divljih gradnji </strong>koje su u jednu ruku tek uvod u ono &scaron;to bi se moglo dogoditi ako se proces ne regulira. Prve na udaru primjene neoliberalnog modela neregulacija biti će naravno <strong>povijesne jezgre</strong>, koje čine vitalni dio grada, te izvor identiteta stanovnika i prostora &ndash; pojasnio je <strong>Petrić</strong>, pi&scaron;e <a href="http://www.slobodnadalmacija.hr/Split/tabid/72/articleType/ArticleView/articleId/307853/Default.aspx" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>..</p> </div> Split - urbanistički slučaj 21. stoljeća 2015-09-08T03:55:36+00:00 2015-09-08T03:55:36+00:00 http://www.dugirat.com/kultura/68-urbanizam/21367-split-urbanisticki-slucaj-21-stoljeca Pametno.org mladen@dugirat.com <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_09/split_case.jpg" style="width: 250px; height: 206px; margin: 4px 8px; float: left;" />U susret nadolazećim izmjenama Generalnog urbanističkog plana grada Splita, usvojenih na sjednici Gradskog vijeća, stranka PAMETNO organizira<strong> javnu tribinu o splitskom urbanizmu</strong>, u usporedbi sa svijetom. Naziv je &quot;<strong>Split - urbanistički slučaj 21. stoljeća</strong>&quot;. Tribina će se održati u <strong>utorak</strong>, 8.9. u <strong>18 </strong>sati na Tvrđavi Gripe (Glagolja&scaron;ka bb), u velikoj dvorani UMAS-a. Gost predavač je <strong>Darko Radović</strong>, profesor arhitekture i urbanog dizajna na Sveučili&scaron;tu Keio u Tokiju, gostujući profesor na Sveučili&scaron;tu Ujedinjenih naroda te stručni savjetnik za urbanizam na Gehl Architects u Kopenhagenu, koji se ovom temom bavi već vi&scaron;e od 30 godina..</p> </div> <div class="feed-description"><p> <img alt="" src="images/stories/2015_09/split_case.jpg" style="width: 250px; height: 206px; margin: 4px 8px; float: left;" />U susret nadolazećim izmjenama Generalnog urbanističkog plana grada Splita, usvojenih na sjednici Gradskog vijeća, stranka PAMETNO organizira<strong> javnu tribinu o splitskom urbanizmu</strong>, u usporedbi sa svijetom. Naziv je &quot;<strong>Split - urbanistički slučaj 21. stoljeća</strong>&quot;. Tribina će se održati u <strong>utorak</strong>, 8.9. u <strong>18 </strong>sati na Tvrđavi Gripe (Glagolja&scaron;ka bb), u velikoj dvorani UMAS-a. Gost predavač je <strong>Darko Radović</strong>, profesor arhitekture i urbanog dizajna na Sveučili&scaron;tu Keio u Tokiju, gostujući profesor na Sveučili&scaron;tu Ujedinjenih naroda te stručni savjetnik za urbanizam na Gehl Architects u Kopenhagenu, koji se ovom temom bavi već vi&scaron;e od 30 godina..</p> </div>