Predstavljen novi roman Ive Brešana 'Prokletnici'

Ivo BrešanKad čovjeka napušta fizička snaga, zna se dogoditi da imaginacija snažnije proradi, složili su se pisac Ivo Brešan i urednik njegova novog romana "Prokletnici" (u nakladi Profila) Velimir Visković na predstavljanju toga romana, koje je u utorak održano u Zagrebu. Premašivši sedam desetljeća života, Ivo Brešan ispisao je roman koji će zagolicati maštu erotičnošću, koja čak prelazi u područje zabranjenoga i morbidnoga. Riječ je o životu i djelu Markiza de Sadea, propovjednika ekstremne slobode nesputane moralom, vjerom ili zakonom, a sve u svrhu osobnog užitka. Osoba je koja je u povijesti ostala zapamćena po bilježenju krajnjih granica seksualne patologije (sadizam je po njemu dobio ime), a čak je 32 godine odležat će u zatvoru. Kakve veze ima Milan Šegota, naš suvremenik koji živi u Hrvatskoj, s osamnaestostoljetnim perverznjakom?..., piše Ines Kotarac na stranicama Vjesnika ...

IVO BREŠAN 'OŽIVIO' MARKIZA DE SADEA

Predstavljen novi roman Ive Brešana "Prokletnici"

Piše: Ines Kotarac / Vjesnik
Izvor: Vjesnik
 
"Kod Ive Brešana neke se spisateljske konstante prenose iz djela u djelo", ustvrdio je Krešimir Nemec na predstavljanju. Prvi od njih je intertekstualni postupak, odnosno oživljavanje starih tekstova u novome tekstu, drugi je premošćivanje vremenskih i prostornih zapreka, a treće je njegova neprestana opsjednutost ideologijom, odnosom pojedinca i velike povijesti.

'Prokletnici' Ive BrešanaOno što iznenađuje u Brešanovim "Prokletnicima" je radikalizacija svih tih komponenata. Tomu je vjerojatno kumovao predložak koji je ovoga puta uzeo Brešan, rekao je među ostalim Nemec.

Riječ je o životu i djelu Markiza de Sadea, propovjednika ekstremne slobode nesputane moralom, vjerom ili zakonom, a sve u svrhu osobnog užitka. Osoba je koja je u povijesti ostala zapamćena po bilježenju krajnjih granica seksualne patologije (sadizam je po njemu dobio ime), a čak je 32 godine odležat će u zatvoru.

Kakve veze ima Milan Šegota, naš suvremenik koji živi u Hrvatskoj, s osamnaestostoljetnim perverznjakom?

Šegota, naime, u staroj škrinji na tavanu pronalazi dosad nepoznatu biografiju de Sadea, a kako radnja napreduje, otkriva da je s markizom i u krvnoj vezi. Počinje se zatim poistovjećivati sa svojim pretkom, svoj dom pretvara u dom razvrata i orgija, te čak kreće nadopisivao de Sadeov dnevnik.

Brešan nastavlja dugi niz literata i filozofa koji su bili nadahnuti de Sadeovim djelom, niz u kojem se nalaze Baudelaire i Camus, Faucoult i Barthes.

Brešanovo pismo i u dosadašnjim djelima nije izbjegavalo prizore elementarne erotike, no na stranicama "Prokletnika" erotika vodi glavnu riječ.

"Ipak, kako je po profesiji filozof, ne iznenađuje da Brešana zanimaju ključni problemi ljudske egzistencije, te otvara pitanja koja se tiču erotizma, seksualnosti, ljudske slobode i grijeha.

Gradeći razgranatu i burnu fabulu na dva vremenska plana, Brešan sugerira da je područje erotizma i danas, unatoč proklamiranom libertinstvu i hedonizmu modernog doba, tajnovito i tabuizirano, te vodi osudi.

Rušenje tabua, i to ne samo seksualnih, ipak se čini moralno čišćim od društva koje nas okružuje", zaključio je na predstavljanju romana Velimir Visković.